Obavijesti

Tech

Komentari 0

Revolucionarne vertikalne farme proizvode hranu i energiju

Revolucionarne vertikalne farme proizvode hranu i energiju
7

Glavna obilježja velikih gradova su zagađenost zraka, beton te ogroman utrošak energije, kao i kupovina hrane u supermarketima. Takvo okruženje nas otuđuje od prirode. Je li spas u vertikalnim farmama?

VIDEO

Priznali mi to ili ne, postoji stigma da je proizvodnja hrane za siromašne, a ne za moderne ljude. Uzgajanje vlastite hrane, posebice ako se radi o uzgoju stoke, smatra se, u najmanju ruku, nepristojnim i neprihvatljivim.

Hyperions - utopijski grad budućnosti

Odgovor na takvu situaciju bi mogli biti samoodrživi gradovi koji postaju svojevrstan trend. Primjer je projekt za indijski grad Jaypee, nazvan Hyperions. U njemu će se uzgajati organska hrana, a u kružnom sustavu grada će se proizvoditi više energije nego što se utroši. Dva su glavna cilja Hyperionsa: decentralizacija energije i decentralizacija hrane.

U ovoj urbanoj agrikulturi, koristit će se materijali u skladu s prirodom. Sadržavat će 36 povezanih tornjeva izgrađenih od lokalno uzgojenog drveta u održivoj šumi u Delhiju. Ojačana čelikom, konstrukcija će biti prekrivena drvetom. Otporna na potres, iskorištavat će zemljinu toplinsku inerciju za stabilno prirodno grijanje i hlađenje. Projektanti tvrde da je grad dizajniran kako bi postigao minimalni ugljični otisak sustavom recikliranja vode i hrane, a energija je generirana vjetro turbinama i fotonaponskim sustavima.

Grad unutar grada

Važan je i potencijal razvoja društva - prekriveni staklom i bioklimatskom kupolom staklenika, u svakom od tornjeva biti će razni programi, od poslovnih inkubatora i coworking prostora, do studentskih smještaja i većih stanova. Stambeni prostor će se integrirati u prostor za uzgoj biljaka, za koji arhitekti kažu da može proizvesti 20 kg organskog voća i povrća po kvadratnom metru. Plodovi će se prodavati u lokalnim prodavaonicama. Koristit će se organske i tradicionalne tehnike uzgoja s naglaskom na zdravo tlo, upotrebom komposta, raznolikim kulturama i minimalnom obradom. Tornjevi će imati prostorije za uzgoj stoke i biljke za pročišćavanje bara i laguna, a skupljena kišnica služit će za navodnjavanje.

Iako zvuči kao odgovor na mnoge ekološke izazove današnjice, postoje i brojne kritike ovakvom pristupu i velikom sustavu vertikalnih vrtova. Koncept pruža priliku za kreiranje inovativnih, prekrasno dizajniranih objekata, no kritičari tvrde da ima malo praktičnog potencijala za osiguravanje hrane. Smatra se da vertikalni vrtovi neće riješiti goruće agrikulturne probleme. Dapače, industrijski inputi će postati nužni u proizvodnji hrane. Usjeve će lišiti, ne samo tla, nego i sunčevog svjetla, koje je najbenigniji izvor energije.

Izazovi vertikalnih farmi

Moderna agrikultura počiva na povećanju usjeva po jedinici zemlje i po jedinici ljudskog rada, što za sobom povlači povećanje proizvodnje drugih izvora energije (potencijalno i fosilnih). Sunčeva energija ne može se dobro iskoristiti, jer su polja s biljkama u slojevima jedno iznad drugog te tako do njih ne dolazi dovoljno sunčevog svjetla. Nedostatak sunca zahtjeva druge izvore svjetla koji se moraju proizvesti, a to svakako košta više od besplatnog sunčevog svjetla.

Dobivaju li biljke u vertikalnim vrtovima dovoljno prirodnog svjetla?

Ideja korištenja solarne energije i energije vjetra za proizvodnju električne, koja će omogućiti lampama postavljenim horizontalno iznad biljka da svijetle - znači da će lampe konvertirati električnu energiju u supstitut sunčeve energije, a biljke bi trebale tu energiju fotosintezom konvertirati u hranu. Pitanje je kolika je u tom slučaju kvaliteta hrane u usporedbi s hranom uzgojenom korištenjem prirodnog sunca.

Osim toga, izgleda kao da u tom procesu dolazi do gubljenja energije i visokih infrastrukturnih troškova. Nedvojbena je ušteda na transportu, no ne treba računati na ukupnu financijsku uštedu. Račun za proizvodnju energije će uz ove uvjete biti puno skuplji nego finalni proizvod koji se može kupiti u prodavaonici. Možda je preambiciozno pokušati zadovoljiti velike potrebe za hranom vertikalnim farmama.

Također je potrebno kontrolirati klimu kako bi se održali uvjeti za rast - što zahtjeva dodatnu energiju. Po ljeti se trebali uključiti sustavi za hlađenje, a po zimi sustavi za grijanje. Kako bi se osiguralo dobro zdravlje biljaka, vlažnost i cirkulacija zraka moraju biti vrlo precizno kontrolirane. Potrebni su i pesticidi, ne isti kao kada biljke rastu u polju, no mogu se pojaviti mnogi drugi nametnici.

Mogu li vertikalne farme riješiti problem gladi i siromaštva?

Kada se sve navedeno zbroji, procjena je da se u vertikalnim farmama mogu uzgajati samo visoko vrijedni usjevi za potrošače koji imaju raspoloživ dohodak za takve proizvode. Sve i da se nađe potpora za takve good - food inicijative, time se ne rješavaju neki od glavnih problemi ruralnog stanovništva, kao što je siromaštvo, gubitak farmi ili ekološka degradacija.

Ekološki problem koji je potrebno rješavati je i degradacija tla i vode. Rješenje nije premjestiti vodoravne farme u vertikalne, ili slabosti sadašnjeg sustava proizvodnje hrane ojačati kroz veće impute fosilnih goriva i drugih resursa koji pogoršavaju ekološki utjecaj. Potrebno je urbano vrtlarstvo hranjeno sunčevom energijom, kultivacija voća i povrća u blizini gradova te inicijative za dublju ekonomsku transformaciju.

“Trodimenzionalne farme” su ipak bolje rješenje

Kritičari vertikalnih farmi kažu da okoliš može biti sačuvan kroz “trodimenzionalne farme”, sustav koji je horizontalan i koristi sunčevo svjetlo, no također pruža dugo korijenje koje štiti tlo, upravlja vodom, efikasnošću nutrijenata i pomaže ekosustavu. To znači oslanjanje na prirodne procese i ruralne zajednice, a ne tehnološke, kako ih nazivaju, fantazije.

Vertikalne farme zaista jesu revolucionarna ideja, no s obzirom na ograničen raspon usjeva i visoke troškove proizvodnje energije, pred njima je zahtjevno razdoblje širenja izvan isključivo elitnog tržišta i reduciranja klimatskog utjecaja.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Nakon obnove troškovi smanjeni s 5000€ na 800€ godišnje
Ograničen budžet

Nakon obnove troškovi smanjeni s 5000€ na 800€ godišnje

Rezultat obnove je prelazak iz energetskog razreda G u energetski razred B, više prirodnog svjetla, bolja mikroklima i smanjenje troškova grijanja i hlađenja s 5.000€ godišnje na samo 800€ godišnje.

Znate li da zagađen zrak utječe na zdravlje i inteligenciju?
Zaštita okoliša

Znate li da zagađen zrak utječe na zdravlje i inteligenciju?

Onečišćenje zraka štetno je kako za okoliš tako i za sve organizme koji žive u tom okolišu. Može prouzročiti štetne učinke na zdravlje, čak i smanjenje inteligencije. Srećom, na čišći zrak možemo utjecati
Strategija izgradnje okoliša za veću kvalitetu života
ENERGETSKA OBNOVA

Strategija izgradnje okoliša za veću kvalitetu života

Na BUILD UPON radionicama stručnjaci iz područja regulative, financija, kreiranja svijesti i unapređenja znanja i vještina zajedno su radili na donošenju nacionalne strategije energetske učinkovitosti zgrada