Asimetrično robusno lice, lagano udubljeno čelo, izraženi lukovi očnih šupljina, širok nos i uvijeni brkovi. Sve to karakterizira lice slavnog baruna Franje Trenka, koje se odnedavno uživo može vidjeti u češkome Muzeju grada Brna.
Češki znanstvenici s Masarykova sveučilišta u Brnu i Muzeja grada Brna lani su započeli projekt rekonstrukcije barunova lica. Na temelju njegove lubanje i sačuvanog mumificiranog mekanog tkiva ustanovili su kako je izgledao, a potom ga isprintali pomoću 3D tehnologije.
- Ustanovili smo da je Trenk imao široko lice, krivudav prijelaz između čela i nosa, izražene lukove očnih šupljina i dominantan orlovski nos. Sigurno nije odgovarao današnjim idealima ljepote. Osim toga, lice mu je bilo asimetrično - pojasnila je Petra Urbanová iz Laboratorija za morfologiju i forenzičnu antropologiju Prirodoslovnog fakulteta Masarykova sveučilišta. Barunovo tijelo prethodno se čuvalo u kripti kapucinske crkve. Doktorica znanosti i povjesničarka umjetnosti Mirjana Repanić Braun objašnjava kako je Crkva poznata po tome da se tamo dobro čuvaju tijela.
- Kod nas ovakve rekonstrukcije nisu uobičajene. Nekad su se radile posmrtne maske, u odljevu bi se napravilo lice i potom se izlilo u nekome materijalu - kaže Repanić Braun. Dodaje kako je barun jedan od najslikovitijih povijesnih ličnosti 18. stoljeća, ali i jedan od kontroverznijih.
S tim se tvrdnjama slaže i povjesničar Neven Budak.
- Bio je proslavljeni ratnik, a s druge strane njegove jedinice pandura koje se skupio uglavnom su bile sastavljene od razbojnika i hajduka. To sigurno nisu bili fini dečki - govori nam Budak. Dodaje kako je Trenk sigurno bio sposoban ratnik, s brojnim idejama za inovaciju ratovanja. Bio je i talentiran za psihološko ratovanje. Zahvaljujući njemu, Hrvati su u Europu prvi uveli vojnu glazbu, a prvi smo i koristili činele.
Šuker zgrožen usporedbom
- Korištenje vojne glazbe u borbi je samo dio njegova talenta za psihološki pristup ratovanju - smatra Budak. Trenkovo moderno rekonstruirano lice na sebi krije i tragove baruta. Pred njim je, naime, eksplodirala zaliha streljačkog eksploziva, a znanstvenici barut nisu uspjeli ukloniti s tkiva lica. Nemoguće je ne primijetiti kako slavni barun podsjeća na Ivana Šukera, bivšeg ministra financija.
Upitali smo Šukera za komentar, no bio je pomalo iznerviran našim pitanjem.
- Vidio sam ga na nekim slikama, ali nikad nisam pomislio da nalikujem na njega. Ili obrnuto. To mi nije ni kraj pameti. Mislim, stvarno... Molim vas - kratko je prokomentirao.
Inače, barun Franjo Trenk je vodio uzbudljiv i buntovan život. Bio je izvrstan ratnik i ljubitelj žena. Sudjelovao je u čak 102 dvoboja. Zbog optužbi za pronevjeru novca, prodaju činova i bunu protiv kraljice završio je u tamnici u pokrajini Moravska. Budući da je umro kod njih u dobi od 39 godina, Česi ga prisvajaju.
CT uređajem skenirali mumiju
Na Fakultetskoj bolnici su češki znanstvenici CT uređajem skenirali barunovu mumiju. Pretvorili su to u virtualnu stvarnost i materijalizirali baruna u 3D varijanti. Izgledom su pokušali dočarati i njegov karakter hrabrog čovjeka koji nije uvijek ‘igrao po pravilima’.