Nezdrave epizode ljutnje, poput eksplozivnog izljeva bijesa ili usmjeravanja tog istog bijesa na samog sebe - razara organizam.
Oni koji su često ljuti ili teško kontroliraju osjećaj bijesa, osim što su neugodni okolini i stvaraju im stres, uništavaju i svoje tijelo. U fizičkom smislu, neobuzdani bijes najviše utječe na kardiovaskularni sustav. Osim što duplo povećava šanse za srčani udar, bijes i ljutnja kod kojih se ulaže veliki napor da se kontrolira usko je povezan s bolestima srca te udvostručuje rizik od bolesti krvnih žila.
S druge strane, konstruktivni bijes, onaj u kojem razgovarate s nekim tko vas je naljutio te na staložen i racionalan način rješavate problem, nema nikakvu povezanost sa srčanim oboljenjima nego je normalna i zdrava emocija. Kod ljudi koji imaju aneurizmu (proširenje arterije), nakon izljeva bijesa šest puta je veća šansa da ona pukne. Ljutnja oslabljuje i imunitet, pa će oni nervozni i ljuti češće biti bolesni, što ih možda i dodatno naljuti. No ne pati samo fizičko zdravlje nego i ono mentalno.
Snažna ljutnja može pojačati simptome općeg anksioznog poremećaja. I depresija i ljutnja izravno su povezane, najčešće kod muškaraca. A da si olakšaju neugodne simptome, liječnici savjetuju aktivnosti koje će “istrošiti” ljutnju poput biciklizma ili trčanja.
Ljutnja i bijes
- Mozak radi asimetrično, a kod ljutnje se aktivira lijeva strana mozga
- Dva sata nakon izljeva ljutnje dvostruko je veća šansa za srčani udar
- Tri puta veći rizik od moždanog udara zbog krvnog ugruška
- Šest sati nakon ljutnje stanice imunoglobulina su snižene
- 1/4 ljudi nekad se zabrine koliko se ljuto osjeća i koliko se često tako osjeća
- 20 % ljudi u cijelom svijetu osjeća ljutnju u svakodnevnom životu i na ‘obične’ dane
- 2/3 tinejdžera osjetilo je napad bijesa zbog čega su nešto uništili ili se fizički obračunali
- 1/5 veza propadne zbog toga kako se ljudi ponašaju i kako reagiraju u ljutnji
- 80 % vozača barem je jednom u posljednjih godinu dana osjetilo i izrazilo bijes i ljutnju u prometu