Dan kad su gorjele knjige: 'Sve nenjemačko predajemo vatri...'

Na današnji dan prije 85 godina nacisti su na berlinskog Opernom trgu upriličili prvo javno spaljivanje nepoželjnih knjiga koje navodno nisu odgovarale njemačkom duhu
Vidi originalni članak

Naše smo akcije usmjerili protiv nenjemačkog duha. Sve nenjemačko predajem vatri - uzvikivao je nacistički studentski vođa Herbert Gutjahr pred okupljenom masom. Ispred njih na berlinskog Opernom trgu plamtio je oganj koji je gutao na tisuće za lomaču pripremljenih knjiga. Osim Berlina knjige su gorjele u preko dvije stotine njemačkih gradova i mjesta.

Čišćenje književnosti vatrom

Sveučilišni studenti donijeli su na spaljivanje oko 25,000 knjiga koje navodno nisu odgovarala njemačkom duhu. Radilo se o knjigama židovskih autora, socijalista, pa i kršćana koji nisu podržavali naciste. Od židovskih autora spaljene su knjige Alberta Einsteina, Sigmunda Freuda, Franza Werfela, Maxa Broda, Franza Kafke.

Spaljene su također knjige  Karla Marxa, Friedricha Engelsa, Bertolta Brechta, Lava Trockog a nisu pošteđeni ni nepoćudni Amerikanci poput Ernesta Hemingwaya i Helen Keller. Knjige europskih klasika poput Victora Huga, Marcela Prousta, Andrea Malrauxa i H.G. Wellsa također je progutala vatra. 

Knjige koje kvare njemački narod

Spaljene su čak i pjesme njemačkog pjesnika Heinricha Heinea koji je još 110 godina ranije zapisao: “Tamo gdje se pale knjige, na kraju se pale i ljudi.” Spaljeno je sve za što su nacisti vjerovali da ugrožava 'arijevski' duh i kvari njemački narod.

Naime, njemački savez studenata, koji je zastupao interese raznih studentskih skupina, u travnju 1933., tri mjeseca nakon Hitlerovog dolaska na vlast krenuo je u borbu nedvosmislenim parolama: "Država je osvojena. Visoko školstvo još ne! 

Borba za misli Nijemaca

Na skupu je glavni govornik bio nacistički ministar propagande Joseph Goebbels obrativši se riječima: “Ne dekadenciji i moralnoj korupciji! Da pristojnosti i moralnosti u obitelji i državi”.

- Njemački muškarci i žene! Doba pretjeranog židovskog intelektualizma je sad završeno, a proboj njemačke revolucije ponovno je oslobodio put njemačkoj misli - poručio je tada najvjerniji Hitlerov suradnik.
Radio je izravno prenosio događanja na Opernom trgu. Mnogi su studenti došli obučeni u uniforme jedinica SA-a ili SS-a. Izabrani su studenti povremeno, po naredbi, dodatno na lomaču nabacivali još knjiga, da se vatra dobro razgori. Dok je trajao palež cijelo vrijeme je orkestar svirao nacionalističke marševe.

Autor međunarodno poznatih dječjih knjiga kao što je "Emil i detektivi" Erich Kästner, čije su knjige također gorjele tog dana, svjedočio na berlinskog Openom trgu paležu knjiga

- Stajao sam pred Sveučilištem, stisnut među studentima u uniformama SA-a, cvijeća nacije, i gledao kako naše knjige lete u plamenu buktinju - napisao je kasnije Kästner.

Nakon paleža uslijedila uhićenja

Njemački knjižničar i član nacističke stranke Wolfgang Herrmann je 26. ožujka 1933. godine izdao prvi popis knjiga za koje je smatrao da ih se treba ukloniti iz njemačke svakodnevice. Službeni naslov popisa bio je 'Popis knjiga koje vrijedi zapaliti', a službeno je objavljen u publikaciji Berliner Nachtausgabe. Popis je nadopunjavan te je ponovno objavljen 10. svibnja 1933. godine u službenom glasilu njemačkih knjižničara. Taj dan knjige su gorjele.

Svjetski su mediji na spaljivanje knjiga reagirali s užasom. Američki časopis Newsweek je ovo uništenje nazvao "holokaustom knjiga". Prosvjedi su organizirani u New Yorku, Philadelphiji, Clevelandu i Chicagu. 

Nakon paleža knjiga uhićeni su mnogi intelektualci, pisci i akademici a mnogi su napustili svoju domovinu.

- Njemačka, koja je tada imala veliki broj nobelovaca, nikada se nije oporavila od posljedica ovog paljenja. Brojni intelektualci i naučnici napustili su Njemačku nakon dolaska nacista na vlast - kazao je prije pet godina, povodom 80. obljetnice paljenja knjiga tadašnji predsjednik Bundestaga Norbert Lammert na svečanosti na berlinskom sveučilištu Humboldt, preko puta trga na kojem su knjige spaljene.

'Spalite me! Ovo nisam zaslužio'

Pisac Oskar Maria Graf, radikalni bavarski socijalist, bio je jedan od rijetkih koji su digli glas. Njegove knjige nisu bile na listi 'nepoželjnih' te su ih nacisti čak i odobrili i proglasili 'poželjnim štivom za uzdizanje njemačke mladeži', no to nije spriječilo  pisca da prozove nacionalsocijaliste.

"Spalite me! Ovo nepoštovanje nisam zaslužio", napisao je Graf u proglasu objavljenom u bečkim novinama.

To se nije dogodilo, no njegova djela već su sljedeće godine bila zabranjena. Oduzeto mu je državljanstvo i morao je otići. Nakon Beča i Praga otišao je u Ameriku u kojoj je živio do kraja života. Umro je u New Yorku 1967. 
 

Idi na 24sata
Komentari (4)
  • djordje70

    Sramota koja ih je na kraju skupo kostala..ali iz koje su i puno naucili..

    10. 5. 2018,   18:15
  • skver

    Sve bi ovi / da ti ponovili ali omjer nije povoljan!

    10. 5. 2018,   22:43
24sata.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja.