Hrvatsku svake godine napusti grad veličine Osijeka. Najviše odlaze ljudi u dvadesetima i tridesetima. Podaci Eurostata pokazuju kako se dosad iz Lijepe Naše iselilo čak 348.000 ljudi. Nastavi li se taj trend, našu zemlju bi u idućih pet godina moglo napustiti još rekordnih pola milijuna ljudi.
Šokantne su to brojke koje je u svojem istraživanju “Suvremeno iseljavanje Hrvata u Njemačku: karakteristike i motivi” proučavao povjesničar i doktor političkih znanosti Tado Jurić. Potaknuti tom idejom i negativnim trendom iseljavanja, 24sata su provela anketu kojom smo željeli ispitati razloge i razmjere iseljavanja. Nakon provedene ankete agencija 4data obradila je podatke i u srpnju objavila rezultate. Zaključci su jednako zastrašujući kao i oni povjesničara Jurića. U nekim se dijelovima i preklapaju. Anketa 24sata provedena je na uzorku od 47.225 ljudi.
Mladi najviše odlaze
Od svih ispitanih u inozemstvu već sad živi 9,8 posto, odnosno 4630 ljudi, a o odlasku iz Hrvatske razmišljaju gotovo dvije trećine ispitanika, što je 30.979 ljudi. U anketi je sudjelovalo 56,8 posto muškaraca i 43,2 posto žena, od kojih je većina - 76,3 posto - zaposlena. Najviše ispitanika, malo više od trećine, pripada dobnom razredu od 26 do 35 godina. Iako žene češće od muškaraca razmišljaju o selidbi, muškarci su ipak odlučniji u donošenju te odluke.
Naime, o odlasku iz Hrvatske razmišlja 65,9 posto žena i 65,3 posto muškaraca, no od svih ispitanika već sad u inozemstvu živi 7,7 posto Hrvatica i 11,4 posto Hrvata. O odlasku najčešće razmišljaju ljudi od 36 do 45 godina. Takvih je 68,6 posto. Slijede ih oni u dobnom razredu od 26 do 35 godina, među kojima o odlasku razmišlja 66,5 posto. Upravo se ljudi u dobi od 26 do 35 godina najčešće odlučuju na život izvan Hrvatske te ih u inozemstvu trenutačno živi 38,9 posto. Najmanje iseljenih starije je od 45 godina. Oni čine udio od 16 posto.
Što se tiče razine obrazovanja ljudi koji odlučuju iseliti se iz Hrvatske, istraživanje 24sata pokazalo je da o odlasku razmišlja najviše onih sa završenom višom stručnom spremom u postotku od 68,2 posto. Ipak, ljudi sa završenom srednjom stručnom spremom spremniji su na odlazak iz Hrvatske pa ih 10,5 posto već sad živi u inozemstvu. Postotak onih koji ne razmišljaju o iseljavanju najviši je u skupini osoba s najnižom stručnom spremom. Među ispitanicima koji razmišljaju o iseljavanju iz Hrvatske većina od 68,9 posto želi to učiniti s obitelji, a trećina, odnosno 31,1 posto ispitanika, Hrvatsku žele napustiti sami. Radno aktivno stanovništvo u najvećem postotku od 78,4 posto odlazi iz Hrvatske, a oni koji bi htjeli raditi i pritom aktivno traže posao, ali ga ne mogu pronaći, najčešće razmišljaju o emigraciji u inozemstvo. Njih je čak 78,1 posto, a samo 11,2 posto nezaposlenih koji traže posao u Hrvatskoj ni ne pomišlja na iseljavanje.
Slavonija polako izumire
Najveći broj emigranata dolazi iz Slavonije, koja je već godinama na glasu kao “regija koja polako. ali sigurno odumire”. Iz Slavonije je u inozemstvo otišlo 30,8 posto Hrvata, a drugo mjesto drži sjever Hrvatske, odakle se iselilo 23,2 posto ljudi.
Ti se rezultati poklapaju s nalazima Državnog zavoda za statistiku o migracijama stanovništva 2016. Prema tim podacima, 21,6 posto svih emigranata dolazi upravo iz zagrebačke regije, a gotovo 30 posto iseljenih iz pet slavonskih županija. Od Slavonaca koji su ostali u Hrvatskoj čak 64,5 posto ispitanika razmišlja o odlasku. U tom su pogledu najbrojniji stanovnici Zagreba. Čak 69,6 posto Zagrepčana razmišlja o odlasku. Najmanje ispitanika - 63,5 posto - razmišlja o odlasku s juga Lijepe Naše. Istraživanje 24sata obuhvatilo je ispitivanje zadovoljstva Hrvata prosječnom plaćom i životom u Hrvatskoj kao i općeniti stav te mišljenje o našoj zemlji.
Rezultati su pokazali da je u Hrvatskoj samo 18,1 posto ispitanika zadovoljno svojom plaćom. Od njih je ocjenom četiri plaću ocijenilo 11,6 posto ispitanika, dok ih je samo 6,5 posto dalo peticu plaći u Hrvatskoj. Ocjenom jedan zadovoljstvo je ocijenio najveći postotak ispitanika, 23 posto, a plaću ocjenom dva i tri ocjenjuje 42,8 posto ljudi. Prosječna ocjena zadovoljstva plaćom u Hrvata je 2,50. Građani Hrvatske malo su zadovoljniji svojim životom, pa je prosječna ocjena 2,78. Pritom je najmanji broj ispitanika, 9,4 posto, zadovoljstvo životom ocijenilo peticom. Ocjenu četiri dalo je 17,2 posto ljudi, a 1,1 posto manje ispitanih u potpunosti je nezadovoljno životom u Hrvatskoj. U skladu s tim ne čudi da 63,4 posto ispitanika ima donekle ili u potpunosti negativan stav prema domovini. Prosječna ocjena stava hrvatskih građana prema državi iznosi 2,21. U potpunosti pozitivan stav prema Hrvatskoj ima 6,4 posto ispitanika.
Većina negativno misli o RH
Čak i među onima koji ne planiraju odlazak 28 posto ih ima negativan stav prema zemlji. Hrvatima je Njemačka najdraža zemlja za život nakon odlaska iz Hrvatske, pokazuju rezultati. Njemačka je prvi izbor potencijalnim iseljenicima, a najviše emigranata odselilo se tamo. Privlačnost Njemačke raste s dobi, pa 40,2 posto ispitanika starijih od 45 godina razmišlja o životu u Njemačkoj, dok ih samo 34,9 mlađih od 25 razmišlja u istom smjeru.
- Njemačka je snažan magnet i tržište koje je nama blizu. Mnogi odlaze i jer im je život postao monoton u malim mjestima. Mnogo ljudi otišlo je iz nužde - objašnjava Tado Jurić.
Na drugome mjestu po atraktivnosti destinacija je Irska, kamo je otišlo 7,4 posto ispitanika, a o odlasku tamo razmišlja njih 14,9 posto.
Masovno bježimo u Njemačku
U odgovorima se pojavljuju i Austrija, Švedska, SAD i Norveška te Italija, Švicarska, Velika Britanija, Kanada i Australija u manjem postotku. Korupcija je uvjerljivo glavni razlog za iseljavanje, kako kod onih koji razmišljaju o odlasku tako i kod onih koji su se već odselili. Čak 69 posto Hrvata koji se žele odseliti navelo je korupciju kao glavni razlog, a istu stvar navelo je 65,8 posto onih koji su u inozemstvu.
Na drugome mjestu su niske plaće, koje muče 60,9 posto stanovnika koji razmišljaju o odlasku. Od ostalih razloga navode se nepovjerenje u dobar ishod razvitka države, nemoral političkih elita, pravna nesigurnost... Osobni motiv je zadnji razlog. Potencijalni hrvatski emigrant muškarac je od 26 do 35 godina, obrazovan i zaposlen, vjerojatno Slavonac, koji je dolaskom u Zagreb shvatio da ga niska plaća, korupcija, nepotizam u državi i osjećaj da se ništa neće promijeniti i dalje prate. Pritom nema nikakvo povjerenje u napredak društva i države.