Nije bajka. Hrvatska zaista može imati svoj svemirski program i svoj satelit. Nije to tako neostvarivo. Štoviše, sve je izglednije da će imati, priča nam Slobodan Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije.
Prvo je to hrvatsko udruženje stručnjaka koje je prošle godine došlo na ideju, a ove godine krenulo u projekt koji se mnogima činio nedostižnim - projekt hrvatskog satelita. Udruženje je osnovano u veljači ove godine, a u njemu su okupljeni hrvatski stručnjaci od kojih neki rade i u najvećim svjetskim svemirskim agencijama.
- Sve je krenulo nakon propasti svemirske luke u Udbini. Došao sam na ideju da Hrvatska krene sa svojim svemirskim programom i da napravimo prvi hrvatski satelit koji ćemo isključivo koristiti za naše potrebe. Tu su puno pomogli Zoran Kahrić iz NASA-e te Zdenko Uvalić iz Airbusa - objašnjava nam Bosanac. Prvi hrvatski satelit tako bi trebao biti mali Cube satelit, a nazvan je Perun prema slavenskom bogu groma i munje. Kako kaže Bosanac, sateliti su danas potrebni gotovo svim nacijama, pogotovo za nadzor prirodnih bogatstava.
- Kad spomenemo svemirski program svi pomisle na rakete, shuttleove, lansirne rampe i velike satelite. Zapravo to nije tako. Radi se o malom satelitu koji nam može biti od velike koristi. Naš satelit bi mogle koristiti recimo Hrvatske šume ili Hrvatske vode. One trenutno plaćaju velikim agencijama da koriste njihove satelitske snimke. Ti sateliti poslikaju sve što treba, dostave snimke i oni odlaze dalje. Naš satelit bi cijelo vrijeme mogao nadzirati šumski pokrov, zagađenje Jadrana ili zgarišta požara - objašnjava predsjednik asocijacije.
Čitav projekt satelita zamišljen je u hrvatskim okvirima. Na njemu rade hrvatski stručnjaci, a planira se i većinu materijala proizvoditi u Hrvatskoj. Ovakvi mali Cube sateliti zapravo se mogu složiti i od kupljenih, ali to nije ideja.
- Ideja je da se većina dijelova radi u Hrvatskoj. Mi smo trenutno na oko 60 posto komponenti koje se mogu napraviti kod nas, a neke ćemo jednostavno morati kupiti - kaže Bosanac i dodaje što sve dobivamo razvojem svemirskog programa.
- Ne dobivate samo satelit koji će biti naš i koristiti nam za nadzor. Razvoj svemirskog programa pomaže i razvoju znanja, tehnologije, izvora energije, itd. Puno je djece zainteresirano za svemir, ali nemaju gdje studirati, eventualno vani. Razvojem programa bi se potaknuli i studiji gdje bi mladi učili i time se još više razvijali - ističe.
Cijeli projekt, kaže, i nije tako skup, košta oko dva, tri milijuna kuna, a s njim dobijemo jako puno toga. Razvoj svemirskog programa znatno pomaže razvoju tehnologije i razvoju novih materijala, a tu su i softveri koji su neizostavni dio. Upravo zbog toga na ovom projektu sudjeluju i studenti računalstva, elektrotehnike, prometa i ostalih fakulteta. Iako se sve čini kao bajka, ispada da nije. Satelit je u dobroj pripremi, a lansiranje se planira za kraj 2019. godine.
- To je čisto da mi imamo neki vremenski cilj. Ne možemo sa sigurnošću reći da će to biti tad jer je potrebno detaljno sve istestirati, a to je najvažniji dio projekta. Ako ne testirate satelit to je kao da ste ubacili par milijuna kuna u vreću i pustili u zrak. Satelit može doći u svemir pa ne radi stabilizacija, pa ne radi orijentacija, komunikacija, itd. Važno je sve dobro pripremiti i napraviti da funkcionira - dodaje Bosanac. Inače, Perun će biti lansiran, ali tek kao izvidnica za buduće satelite i kao temelj onoga što ćemo sve moći nadzirati satelitima.
- Ovo je preteča hrvatskih satelita. Njime se moramo uvjeriti da sve dobro radi. Kada sve bude istestirano onda se samo mijenja kamera, recimo za detekciju zelenila, plastičnog otpada u Jadranu ili požara. Perun je satelit na kojem će se temeljiti svi drugi hrvatski sateliti. Nadam se da će svi prepoznati potrebu i važnost ovakvog projekta, a mnogi već jesu - zaključuje Bosanac.