To je to što me zanima!

Razbijanje mitova: Međimurci najbolje pišu državne mature

Škole u kojima su najbolje ocjene iz državnih matura dolaze iz manjih županija i gradova, a učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija najbolji su u sva tri obavezna predmeta
Vidi originalni članak

Hrvatski učenici u srednju školu dolaze s puno boljim ocjenama nego što ih zadrže do mature, pokazuju podaci o uspjehu učenika u gimnazijama te na državnoj maturi, koje je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Osim toga, dosta se razlikuju i ocjene zaključene na kraju 4. razreda, te one na državnoj maturi, pokazuju detaljne tablice u Školskom e-Rudniku.
Tako je od maturanata koji su 2018. polagali državnu maturu, njih 21,78% imalo zaključenu peticu iz matematike, no istu ocjenu na državnoj maturi, A razini, dobilo ih je tek 9,59%. Na B razini, peticu iz matematike dobilo je 17,62 posto. 


I dok je dvojku na A razini dobilo 30,47 posto učenika, na B razini ih je dvostruko manje, 15,22%. Na B razini, matematiku je trojku i četvorku dobilo oko 66% učenika, dok je na A razini oko 70% učenika dobilo dvojku i trojku.
U hrvatskom jeziku je bila još veća razlika u ocjenama: Odličan iz hrvatskog je na kraju 4. razreda imalo 32,28% učenika, no istu ocjenu na državnoj maturi na A razini postiglo je tek 7,81%, a na B razini još manje - 6,03% učenika. 

Nema "fah-idiota" na maturi

Inače, na državnoj maturi 2018. najbolji su bili učenici Međimurske županije, a slijede iz Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, te Splitsko-dalmatinska županija. Najlošija je Ličko-senjska županija. Sličan poredak se zadržava i u prethodnim godinama.
- Ovi podaci srušili su nekoliko mitova. Jedan od njih je da se u školama u manjim mjestima ocjene "poklanjaju", pa da na državnoj maturi ostvaruju lošije rezultate, a drugi je da prirodoslovno-matematičke gimnazije upisuju "fah-idioti" za matematiku. Pokazalo se da su učenici u tim gimnazijama izvrsni i u hrvatskom, te engleskom jeziku - kazala je ministrica Blaženka Divjak.

Kako je istaknula, najmanja odstupanja ocjena na maturi i na kraju školske godine pokazuju da su učenici dobro pripremljeni za maturu, bez obzira na konačnu ocjenu. A ta najmanja odstupanja 2018. imale su uz najjače zagrebačke gimnazije, primjerice, i Srednja škola Obrovac, Gimnazija Metković, Gimnazija Beli Manastir, Srednja škola Novska...
Engleski jezik je specifičan po tome što 2018. na A razini čak 30,96% učenika dobilo odličan, a da je taj predmet među hrvatskim učenicima definitivno najjači, pokazuje i usporedba prosječnih ocjena po godinama. Od 2013. do 2018. prosječna zaključena ocjena na kraju 4. razreda raste od 3.90 do 4.10.

Ne uči se isto gradivo koje se polaže

A ta usporedba pokazuje i kako su ocjene iz hrvatskog jezika na državnoj maturi bez izuzetka niže od prosjeka, ali nema drastičnijih padova u rezultatima. Za razliku od toga, državna matura iz matematike među generacijama ima vrlo velike razlike. Tako su maturanti 2016. na B razini imali ocjenu 3.72, dok je već iduća generacija imala ocjenu 3.19.
- Kad postoje velika odstupanja, razlog može biti to što se na nastavi ne obrađuje isto gradivo kao što se polaže na maturi - kazala je Divjak, ističući kao problematičnu baš matematiku. To bi se trebalo promijeniti novom maturom 2022., koja će morati biti složena u skladu s usvojenim kurikulima po kojima se od ove godine radi, ali i intenzivnijim edukacijama baš za nastavnike matematike.

 

Zanimljivosti:
132
učenika na maturi 2018. dobilo je peticu iz sva tri predmeta A razine
417
učenika četvrti je razred završilo s peticom iz nekog od tri obavezna predmeta, no na maturi A razine dobili su dvojku
25
učenika je sa zaključenom peticom iz istog predmeta dobilo jedinicu na A razini
Idi na 24sata

Komentari 4

  • abas 28.01.2020.

    Međimurje - mala švicarska.

  • 25.01.2020.

    Kakav mit o "fah idiotima"?...pa MIOC je oduvijek bio elitna skola.

  • 龍出生 24.01.2020.

    Ovako, polozio sam maturu iz prvog pokusaja bez ucenja, eng a razinu mat i hr b razinu, kod matematike je za prolaz dovoljan kalkulator i znanje nekih najosnovnijih stvari zato jer je(imo) prolaz prakticki zagarantiran, engleski isto tako nije problem samo sto je problem u tome da se dobar dio mladih ljudi ne fokusira na engleski i skoro ga i ne koristi a trebali bi... hrvatski je mozda malo bolje zeznut zato jer su neke od tih stvari ili imas u sebi ili nemas(npr pisanje eseja)... tako da ne znam kako je moguce da toliki broj ljudi padne.

Komentiraj...
Vidi sve komentare