'Majka je cijelo vrijeme kružila oko bebe, gurala ju je njuškom'

- Prolazili smo morem sjeverno od Osora, vidjeli peraju i pomislili da je riječ o dupinu. Kada smo malo bolje pogledali, vidjeli smo da je to peraja većeg dupina. Plivao je pokraj puno manje bebe dupina, koja je beživotno plutala.

- Stajali smo tamo deset minuta, vidjeli smo da se veći dupin, vjerojatno je riječ o majci mladunčeta, nekoliko puta vraća, gura njuškom i pokuša okrenuti mladunče, no već je bilo prekasno, beba je već bila mrtva - objasnio nam je Želimir Černelić, koji nam je poslao ove fotografije.

Mladunče je na sebi imalo tri ožiljka koja su na prvi pogled izgledali kao ozlijede od parangala, objasnio je Černelić, koji je svoje viđenje dojavio udruzi Plavi svijet.

'Majka ostaje uz mrtvo mladunče i nekoliko dana'

Informacija je došla i do prof. dr. Tomislava Gomerčića s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Riječ je o vrlo mladoj životinji, mužjaku, možda čak i novorođenčetu Dobrog dupina, vrste koja prevladava u Jadranu. To je vidljivo po tome što životinji još nisu izbili zubi, a mlado ima brkove koji još nisu otpali, pa se prema tome može zaključiti da je uginula životinja beba dupin. Tragovi vidljivi na tijelu dupina su nabori koji su ostali dok je beba bila sklupčana u maternici - objasnio je.

Čest je slučaj da majka ostane uz mrtvo mladunče i po nekoliko dana, dodao je prof. Gomerčić. 

Kako je riječ o ugroženoj i posebno zaštićenoj životinjskoj vrsti, znanstvenici u Hrvatskoj već se godinama intenzivno bave praćenjem, proučavanjem i zaštitom dupina i drugih morskih sisavaca.

Profesor Gomerčić je prije četiri godine pokrenuo online sustav cjelovitog praćenja dupina i ostalih morskih sisavaca, u okviru kojeg je napravljena web stranica CroDolphin map i lansirana mobilna aplikacija CroDolphin Little.  

Svi mogu doprinijeti njihovoj zaštiti - dojavom preko aplikacije

- Jedan od načina na koji svi mogu pomoći u zaštiti i očuvanju dupina i ostalih morskih sisavaca u Jadranskom moru je preuzimanje aplikacije CroDolphin Little na pametni telefon, preko koje možete dojaviti viđenje dupina, sredozemne medvjedice ili velikog sjevernog kita - kazao je prof. Gomerčić.

- Dojavama preko aplikacije omogućava se lakše prikupljanje informacija o kretanju, praćenje brojnosti, navika i drugih podataka važnih za očuvanje vrsta, a svaka pristigla dojava se bilježi i provjerava. Napravljena je tako da svi građani kada primijete dupine ili bilo koje druge morske sisavce mogu na jednostavan način dojaviti svoje viđenje - ističe. 

Dobrodošle su i fotografije, jer slanjem fotografija osigurava se pouzdanost i omogućava prepoznavanje jedinki temeljem foto-identifikacije. Tijekom života dupini po tijelu zadobiju različite ožiljke prema kojima ih se može lakše razlikovati i prepoznavati. Ponovljenim viđenjima i slanjem fotografija pojedine jedinke praćenje stručnjaci mogu pratiti kretanja životinja, svaka identificirana životinja dobiva svoje ime pod kojim je upisana u bazu podataka.

Kako radi sustav CroDolphin?

- Cjeloviti online sustav praćenja morskih sisavaca realiziran je u suradnji s Ivorom Prebegom i dr. sc. Ivanom Sindičićem koji su izradili aplikaciju za Android i iOS operativne sustave te Ivanom Pašićem koji je napravio geoserver i bazu podataka.

U realizaciji projekta istraživanja morskih sisavaca sudjelovali su znanstvenici s PMF-a, članovi Udruge za zaštitu prirode Val, Veterinarski institut, Gesellschaft zur Rettung der Delphine (GRD) iz Münchena, Njemačke (www.delphinschutz.org) - napominje.

Aplikaciju možete preuzeti na iTunesu za IOS uređaje i Google playu za Android uređaje, a osim opažanja dupina, možete dojaviti i opažanje drugih morskih sisavaca – kitova ili morskih medvjedica.

Viđenja uginulih životinja treba javiti 112

Sve to može se i pratiti na karti. Sustav funkcionira jednostavno – ako opazite dupine ili druge morske sisavce, unesete podatke u aplikaciju koja ih SMS-om šalje u bazu i s počekom od 12 sati, potrebnim zbog zaštite životinja, pojavljuju se na karti.

- Ujedno, jedan od ciljeva izrade aplikacije je pojednostaviti rješavanje problema s uginulim nasukanim morskim sisavcima.

- Kod viđenja uginulih morskih sisavaca, potrebno je javiti policiji ili na 112 jer je riječ o zaštićenoj vrsti, pa ako je životinja ubijena, to se smatra krivičnim djelom. Uginule životinje prevoze se do Veterinarskog fakulteta gdje se pregledavaju kako bi se utvrdio uzrok smrti - kaže prof. Gomerčić. 

Sustavna istraživanja morskih sisavaca pokrenuo je prof. dr. sc. Hrvoje Gomerčić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu još 1990. godine. Od 1995. svi morski sisavci strogo su zaštićene vrste  i zakonom ih je zabranjeno ubijati, uznemiravati ili ugrožavati na bilo koji drugi način.