Austrija je ustaške simbole svrstala uz bok ISIL-ovim i kažnjavat će ih do 10 000 eura. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović proziva hrvatske vlasti, sudove i institucije da toleriraju ustaštvo i otvaraju prostor govoru mržnje.
Austrija veže ustaše uz ISIL-ovce i teroriste, a Hrvatska veže ustaše uz Domovinski rat.
Vijest o tome da austrijska vlada priprema zakon o strogom kažnjavanju obilježja za koje smatra da su u suprotnosti s osnovnim vrijednostima Austrije i društvenog pluralizma, pri čemu se ustaše stavljaju u društvo Hamasa, Muslimanske braće, ISIL-a, Al Kaide, Radničke partije Kurdistana i drugih, poklopila se s ovotjednom objavom izvještaja Pučke pravobraniteljice o toleriranju ustaških simbola u Hrvatskoj.
I nadovezuje se na odluku Vijeća za suočavanje s prošlošću o "dvostrukoj konotaciji" pozdrava "Za dom spremni" u grbu udruge HOS-a, te odluci da se ustaški pozdrav može koristiti u "iznimnim prilikama i uz prethodnu dozvolu".
Ustaški pozdrav time je postao dio baštine Domovinskog rata. U Austriji je, kako vidimo, ustaštvo svrstano među terorističke organizacije.
Hrvatska ne kažnjava
Za isticanje ustaških obilježja Austrija će od proljeća propisivati kaznu od deset tisuća eura. Hrvatska, prema nalazu pučke pravobraniteljice Lore Vidović, sve više izbjegava prijavljivanje i sankcioniranje ustaških simbola.
HDZ se, naravno, ne slaže s ocjenom pučke pravobraniteljice.
Ali Lora Vidović je u svojoj analizi pobrojala sve primjere i prozvala sve institucije zbog toleriranja ustaških simbola: od policije, sudova i DORH-a, preko Katoličke crkve, sve do javne televizije. S posebnim naglaskom na pasivnost hrvatske vlasti prema takvim pojavama.
"S obzirom na to da su reakcije vlasti često nekonzistentne ili izostaju, stječe se dojam da ih prešutno toleriraju pa se u društvu stvara atmosfera koja potiče osnaživanje revizionističkih stavova o karakteru NDH", istaknula je Vidović.
Ustaštvo je, prema tome, dobilo pravo građanstva. Ono je normalizirano, općeprihvaćeno, pa čak dobiva revizionistički zamah.
Ustaštvo blati Domovinski rat
I još gore: Lora Vidović je na Twitteru skrenula pažnju na činjenicu da neki misle kako se njezinom analizom "gazi po Domovinskom ratu i kostima poginulih branitelja". Što je ona odlučno demantirala.
"Uspoređivati i poistovjećivati Domovinski rat s NDH, osim što je nasuprot Ustavu, i nedopustivo je blaćenje svih branitelja koji su poginuli, nestali, koji su preživjeli, a žive teško, i njihovih obitelji. Jer današnja je RH za koju su se borili i izborili, suprotna fašističkoj NDH".
Eto dokle je dovela ta atmosfera.
Da se prozivanje ustaša smatra blaćenjem Domovinskog rata. Premda bi trebalo biti obrnuto: povezivanje Domovinskog rata s ustaštvom kompromitira se nasljeđe tog rata.
To, međutim, nije neobično: premijer Plenković skrenuo je pažnju na "dvostruke konotacije" ustaškog pozdrava ZDS, taj pozdrav legaliziran je u grbu udruge HOS-a, nalazi se na spomenicima Domovinskog rata... Postao je dio baštine Domovinskog rata.
U Austriji se ustaštvo poistovjećuje s terorizmom.
Hrvatska treba biti stroža
Austrija s ustašama mora živjeti jednom godišnje na Bleiburgu, Hrvatska s ustašama mora živjeti svaki dan.
Nije li onda logičnije da je Hrvatska ta koja ima rigoroznije kazne?
Štoviše, u Hrvatskoj na toleriranje ustaštva upozorava službena institucija pučke pravobraniteljice.
Ustaštvo se uvuklo u sve pore društva, ne samo simbolički, već i sadržajno, ono se promovira i izjednačava s Domovinskim ratom u kojem se borilo za ustavne vrijednosti antifašizma. Hrvatskoj je, njezinoj vlasti, društvu, obrazovnom sustavu, pa i njezinu Domovinskom ratu, u interesu da se što više distancira od nasljeđa režima koji je bio sve samo ne hrvatski.
Ovako, tolerira se ustaški pozdrav u grbu braniteljske udruge i na koncertima jednog pjevača, tolerira se ustaški revizionizam na HTV-u, u crkvenim glasilima i u političkim govorima...
I sve više, ustaštvo se u Hrvatskoj poistovjećuje s domoljubljem. U Austriji se poistovjećuje s terorizmom.
Hrvatska ne bi trebala gledati prema Austriji i njezinu obračunu s ustaštvom, već bi trebala gledati prema sebi: svojim zakonima, svom Ustavu, odlukama Ustavnog suda, prema svojoj povijesti, ali i budućnosti.
