"Ne bih želio da jedna mala greška pridonese destabilizaciji u funkcioniranju Vlade", poručio je jučer premijer Plenković, postavljajući se kao najveći autoritet u procjenjivanju plagijata u radu Pave Barišića.
Premijer Andrej Plenković jučer se u Hrvatskom saboru proglasio autoritetom za procjenjivanje plagijata u znanstvenim radovima.
"Detaljno sam proučio sporni Barišićev znanstveni članak i mislim da je pitanje jedne male reference u jednoj fusnoti dignuto na razinu ljudskog, znanstvenog političkog, moralnog integriteta dr. Pave Barišića", izjavio je premijer u jučerašnjem aktualnom prijepodnevu, odgovarajući na pitanje zastupnika SDP-a.
Naglašavajući kako je taj problem "apsolutno prenapuhan", Plenković je poručio kako "ne bi želio da jedna mala, tiskarska ili druga greška, nanese osobnu štetu Barišiću, a pridonese destabilizaciji u funkcioniranju vlade".
"Što se mene tiče, neće. To vam kažem vrlo jasno i vrlo odgovorno", poručio je Plenković.
Nije jako kriv
Nema, dakle, veze što je odlučio Odbor za etiku u znanosti, nema veze sve ono što je u svom materijalu premijeru poslao znanstvenik Ivan Đikić, nema veze što Plenković krivo tumači da su povjerenstva na sveučilištima u Zagrebu i Splitu, kako reče, "decidirano o tome odlučivala" (iako nisu).
Premijer je odlučio da Barišić nije kriv. Ili da barem nije "jako kriv". On misli da je "samo malo" kriv. Nedovoljno da ga se smijeni iz Vlade, a sve to kao tema "ne zaslužuje ni ovakvo vrijeme ni energiju da se njome bavimo".
"Od ministra Barišića očekujem da se bavi prioritetnim temama, a to je obrazovna reforma", poručio je Plenković.
I eto, s najvišeg mjesta poručeno je da nikakvi odbori, nikakva stručna tijela, institucije ili nedajbože stručnjaci, nemaju prednost pred pravorijekom predsjednika Vlade.
A upravo to pridonosi sve većem skandalu za samog premijera.
Premijer ne odlučuje
"Nositelj izvršne vlasti nije taj koji može ocjenjivati je li nešto minorni prijestup ili nije ako je državno tijelo već donijelo svoju odluku", upozorila je ustavna stručnjakinja Sanja Barić za Faktograf.
Ali koga briga što jedna profesorica prava i ustavna stručnjakinja kaže o tome? Premijera najmanje.
Praksa je, naime, ustanovljena: državna tijela, institucije, odbori, povjerenstva donose kvalificirane odluke, na koje se onda premijer, ali i predsjednici, oglušuju.
Primjerice, Zoran Milanović redovno je omalovažavao odluke Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa u vezi njegovih ministara, a sada Andrej Plenković odbacuje odluke Odbora za etiku u znanosti, kao i gomilu materijala s dokazima o plagijatima i nečasnim radnjama njegova ministra znanosti.
Pritom si premijer dozvoljava čak i odvagivanje grijeha.
Barišićev grijeh nije dovoljno velik da bi ga on uzeo u obzir. "Neće nam valjda", poručuje Plenković, "jedna fusnota destabilizirati Vladu".
Kao što neće valjda šezdeset posto plagiranog diplomskog rada Milijana Brkića destabilizirati Hrvatski sabor čiji je Brkić potpredsjednik. A Božo Petrov predsjednik, pa svejedno šuti i pravi se da nema s tim nikakve veze.
Etika i moral u politici odjednom nisu u njegovoj domeni.
Premijer srušio institucije
I tako, jedna "mala, tiskarska ili druga greška" omogućit će ministru znanosti da nastavi s reformom obrazovanja u kojem će se učiti mlade da ne plagiraju, da poštuju zakone i etičke principe, institucije i autoritete.
I ono najvažnije, da budu svjesni činjenice kako predsjednik Vlade ima najveći autoritet u ovoj zemlji i da je njegova riječ presudna čak i u stvarima u kojima on nije nadležan. Dapače, u onima u kojima se postavlja u poziciju sukoba interesa između političkog opstanka i etičkog ponašanja.
Premijer je ovim svojim pravorijekom srušio institucije i struku, te uveo institut malog i velikog grijeha.
Ako može Barišiću oprostiti "jednu fusnotu" u ime većeg cilja, a taj cilj je - kojeg li paradoksa - reforma obrazovanja, bilo bi korisno znati koje grijehe mu ne bi oprostio.
Možda one stranice i stranice dokaza o drugim Barišićevim plagijatima koje mu je poslao znanstvenik Ivan Đikić, a on ih očito nije ni pročitao?
