Ovoga utorka, veterinar odgovara čitateljici kada mladunci pustinjskih vjeverica postaju spolno zreli, ali i otkriva kako prepoznati manjak vitamina A kod kornjača
Rubrika ZOOrdinacija mjesto je za sve ljubitelje životinja, vlasnike kućnih ljubimaca kao i one koji to tek planiraju postati. Želite li znati što muči vašu mačku, psa, papigu, zeca ili bilo koju drugu malu životinju veterinar Goran Azenić pronaći će odgovor. Stručnjaku za male životinje možete se obratiti sa svim pitanjima koja vas muče, bilo da ne znate kako prepoznati je li papiga doista mlada u pet centru, zašto je vaš ljubimac promijenio raspoloženje ili sumnjate na neku infekciju.
Sva svoja pitanja šaljite nam na mail zoordinacija@24sata.hr, a Goran će vam odgovarati svaki utorak. Sve čitatelje koji su u mogućnosti molimo da pošalju i fotografiju ljubimca kako bi veterinar dobio što bolji uvid. Goran Azenić je vlasnik veterinarske ambulante za kućne ljubimce VET - svijet koju je otvorio 2009.
Strah me je ponovnog parenja vjeverica
Poštovani,
Imam par pustinjskih vjeverica koje su dobile 3 mladunca. Strah me je od ponovnog parenja. Mladunci su okoćeni 15.01.2012. Zanima me kad su oni spolno zreli? Mužjaka sam kastrirala nakon što su se okotili.
Hvala!
Ženke se mogu pariti već dan nakon okota
Poštovana,
Ženke degua spolnu zrelost postižu sa 6-9 mjeseci, no mogu i ranije, i to već s mjesec i pol starosti. Mužjaci za razliku od ženki su nešto kasnije spolno zreli, s oko godinu dana starosti. Bitno je istaknuti da se ženka degua može pariti već samo jedan dan nakon poroda.
Nakon parenja trudnoća traje 90-93 dana. Mladunci degua su vrlo simpatični jer se rađaju prekriveni dlakom, a oči su im otvorene. Mama i tata degu su odlični roditelji tako da s podizanjem potomstva obično nema većih problema. Mladi degui postaju samostalni s 5-6 tjedana starosti. S obzirom na to da su okoćeni 15.01.2012 savjetovao bih Vam da pripazite u koliko ne želite još jedno parenje.
Hipovitaminoza A u kornjača ili nedostatak vitamina A
Čest je problem kod kornjača, pogotovo onih, koje su hranjene hranom siromašnom na provitaminu (beta karotenu) i vitaminu A (npr. račićima). Raznolika prehrana bogata provitaminom A u namirnicama kako što su špinat, brokula i mrkva od izuzetne su važnosti jer iz provitamina A nastat će vitamin A te neće doći do hipovitaminoze.
Simptomi se očituju upalom konjuktiva, očni kapci su otečeni i zatvaraju se. Može se razviti i sljepoća. Česti simptomi su još: upala nosa, upala donjih dišnih putova (iscjedak iz nosa, otežano disanje otvorenih usta), depresija, upale uha (apsces) i promjene na koži.
Dijagnoza se postavlja najčešće iz anamneze i kliničkog pregleda. Potvrdu dijagnoze moguće je dobiti na osnovi patohistoloških promjena i izmjerom koncentracije vitamina A.
Liječenje se sastoji od nadoknađivanja vitamina A (infekciono) i korekcije prehrane (hrana bogata provitaminom A), te je poželjno jedanput tjedno dati komadić jetre kao obrok.
Vlasnicima se nikako ne preporučuje davanje vitamina A na vlastitu inicijativu jer može doći do neželjenih posljedica kao što su npr. hipervitaminoza A. Također, hipovitaminoza zna sličiti na neka druga oboljenja npr. herpes virusnu infekciju ili mikoplazmozu tako da dijagnozu i liječenje svakako prepustite veterinaru.
Sva pitanja za Gorana o svojim ljubimcima ili onima koji će to tek postati šaljite na zoordinacija@24sata.hr. Sve čitatelje koji su u mogućnosti molimo da pošalju i fotografiju svog oboljelog ljubimca kako bi veterinar dobio što bolji uvid. Zahvaljujemo!
