U Jutarnjem listu osvanuli su transkripti koji optužuju Vladimira Šeksa da je bio suradnik Udbe. Iako je time bačena ljaga na jednog od osnivača HDZ-a, pa i sive eminencije premijera Plenkovića, HDZ o tome ipak šuti
Prije desetak dana Vladimir Šeks optužio je Stjepana Mesića u jednom intervjuu da je bio suradnik Službe državne sigurnosti, "i to iz uvjerenja".
Ovoga vikenda, na red je došao i Vladimir Šeks.
Jutarnji list objavio je transkripte iz kojih je vidljivo da je Šeks početkom sedamdesetih također bio suradnik Udbe. Na to se čak nadovezao i Mostov Nikola Grmoja, pritom dodatno optužujući Šeksa da je manipulirao dosjeima u Hrvatskom državnom arhivu.
Šeks je, naravno, sve to demantirao: optužio dnevni list za netočnost i malverzacije, a Grmoju za laganje i klevetu.
S druge strane, Vladimir Šeks je prije nekoliko mjeseci dirigirao s galerije Hrvatskog sabora onim famoznim preslagivanjem u kojem je Most izbačen iz Vlade, a HDZ pabirčio trgovačku koaliciju za opstanak Andreja Plenkovića na vlasti. Sam Šeks se hvalio da je upravo on donio Ivana Vrdoljaka i njegov HNS u miraz novoj većini.
Nema odgovornosti
Sada, međutim, HDZ upadljivo šuti na optužbe protiv Šeksa. Tek neslužbeno anonimni sugovornici poručuju kako "u dodatnoj kompromitaciji Šeksa ne vide posebnu političku odgovornost jer je njegova uloga svedena na pročelnika Savjetodavnog vijeća HDZ-a".
Šeks je, dakle, marginalni pročelnik i savjetnik, iako je još do jučer aktivno sudjelovao u HDZ-ovu ostanku na vlasti.
Nije se još ni ohladila ona priča o bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku kao suradniku Udbe, niti je okončana njegova sudska parnica protiv Josipa Manolića, a na red je došao jedan od rodonačelnika HDZ-a, siva stranačka eminencija, bivši predsjednik Hrvatskog sabora, bivši ministar u Vladi, gospodar hrvatskog pravosuđa, kreator Ustavnog suda, čovjek koji je izbacivao i postavljao šefove HDZ-a, uključujući i ovog aktualnog.
Titan na čijim je plećima HDZ vladao golemi dio proteklih četvrt stoljeća.
Ne brane osnivača
HDZ nije osjetio potrebu ustati u obranu jednog od stranačkih osnivača. Nije osjetio potrebu zaštititi onoga tko je orkestrirao ostanak stranke na vlasti nakon preslagivanja. Tek neslužbeno napominju da optužbe nisu ništa novo te da još nemaju "sveukupne informacije".
Niti im je Šeks više uopće bitan.
No ako je Šeksu bilo bitno da je Mesić bio udbaš, zašto HDZ-u i čitavoj javnosti ne bi bilo bitno da je i Šeks radio za Udbu?
Šeks je osjetio potrebu javno upozoriti, bez papira i bez dokumenata, kako je Hrvatska na čelu države i Vlade svojedobno imala osobu koja je "iz uvjerenja", od kasnih pedesetih do ranih sedamdesetih, radila za jugoslavenske tajne službe. Činilo mu se to tada prilično važno, nakon čega su neki novinski komentatori predložili da Šeks inicira osnivanje Istražnog povjerenstva Hrvatskog sabora o Mesiću i Udbi.
Jer su te optužbe izazivale mučninu.
Sada bi, pak, po istom principu vrijedilo predložiti Istražno povjerenstvo o Vladimiru Šeksu i Udbi.
Čačkao po Mesiću
Možda je to stara priča, čak i za HDZ, ali zaslužuje da se napokon raščisti. Šeks očito vjeruje da je to još uvijek bitna tema, inače ne bi čačkao po Mesiću. Pa zašto se onda ne bi čačkalo po Šeksu?
Pa da se vidi je li HDZ doista stasao na udbaškim kadrovima ili je to tek sitna moneta za potkusurivanje među bivšim pajdašima, kao što je Manolić potpalio vatru pod svojim bivšim šefom kabineta i Mesićevim šefom kampanje Tomislavom Karamarkom.
Možda je došlo vrijeme da se vidi koji su to bili uvjereni, a koji ucijenjeni suradnici Udbe; koji su bili korisni udbaši, a koji su se tek okoristili u novom režimu; tko je pravi, a tko lažni udbaš; te još važnije, tko je nepodobni, a tko podobni HDZ-ov udbaš.
Jer, HDZ poput genetskog koda vuče u svom nasljeđu udbaške ostatke od samog osnutka pa do Karamarkove smjene. Čak i nakon toga: i to ne samo u vezi Šeksove uloge u preslagivanju.
Hibridni rat?
Ideja da se napokon osnuje istražno povjerenstvo za Udbu, ono od kojeg je HDZ godinama panično bježao, pa i nakon lexa Perković, još je utemeljenija ako se najnovije medijske optužbe protiv Šeksa shvate kao dio trenutno vrlo popularnog "hibridnog rata".
Odnosno, Šeksova odstrela u HDZ-u.
Jer, ako je Šeks postao toliko nebitan da ga se gura među savjetnike i razapinje preko novina, a da pritom HDZ ni da trepne, onda je otvoren put prema povjerenstvu za Udbu.
Naravno, od svega toga neće biti ništa. Kao što neće biti ni prevelike koristi od Šeksova marginaliziranja u vlasti niti od HDZ-ova javnog distanciranja od Šeksa.
Jer Šeksova ostavština u izgradnji, podizanju i kreiranju hrvatske države praktički je neizbrisiva. A što je krivo izraslo, ne može se samo tako popraviti.
