Korak za ulazak na nova tržišta: Koje sve tvrtke danas trebaju industrijskog dizajnera i zašto

U Hrvatskoj potražnja za industrijskim dizajnerima nije tako visoka kao u nekim drugim zemljama s većim industrijskim sektorom ili razvijenijom tehnološkom industrijom, rekla nam je doc. art. Andrea Hercog, profesorica na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta. No posao industrijskog dizajnera, prema riječima profesorice, tražen je u različitim sektorima, od tradicionalne proizvodnje do inovativnih tehnoloških pothvata, a posebno u proizvodnji namještaja. 

'Pokretači promjena'

U zadnjih nekoliko godina primjećuje se rastući interes za dizajnom kao ključnim čimbenikom u stvaranju konkurentnih proizvoda i brendova. Sve više tvrtki prepoznaje važnost ulaganja u dizajn kao strateški pristup poslovanju, a industrijski dizajneri neophodni su partneri za svaku tvrtku koja želi postići uspjeh na tržištu. 

- Oni su pokretači promjena te generatori novih pristupa i rješenja. Kroz istraživanje, eksperimentiranje i kreativno razmišljanje, industrijski dizajneri mogu identificirati nedostatke na tržištu, predvidjeti buduće potrebe potrošača i kreirati proizvode koji ih zadovoljavaju na inovativan način. Osim toga, inovativni dizajn može potaknuti stvaranje novih tržišnih segmenata ili proširenje postojećih, otvarajući tvrtkama priliku za širenje svojeg utjecaja - kaže Hercog.

Njihova uloga, dodaje naša sugovornica, ključna je u procesu stvaranja proizvoda koji će zadovoljiti potrebe korisnika, istaknuti se na tržištu i pridonijeti uspjehu tvrtke.

- Oni nisu samo estetičari; oni su inovatori, stratezi te pronalaze rješenja za probleme u stvaranju i plasiranju dizajna proizvoda. Njihova sposobnost da prepoznaju praznine u ponudi proizvoda i pruže rješenja koja nadmašuju očekivanja potrošača daje tvrtkama ključnu konkurentsku prednost - dodaje.

No, uz tehničke aspekte, u dizajnu proizvoda velika se važnost danas pridaje društvenoj odgovornosti i održivosti.

- Dizajneri su svjesni utjecaja svojih djela na okoliš te se aktivno trude minimizirati negativne posljedice. Osim što sami primjenjuju principe održivosti, dio odgovornosti dizajnera je educirati naručitelje o važnosti društvene odgovornosti i održivog dizajna te ih potaknuti na integriranje tih principa u razvoj proizvoda - dodaje Hercog. 

Važnost zaštite industrijskog dizajna

Osim što je važno da dizajn prati održiva načela, isto je tako važno da se industrijski dizajn zaštititi na vrijeme. Slaže se s tim i odvjetnica Albina Dlačić, koja ističe mnoge prednosti zaštićenog dizajna. 

- Zaštićeni dizajn neupitno daje onu dodatnu vrijednost proizvodu, štiti njegovu pojavnost na tržištu od neovlaštena iskorištavanja, omogućuje komercijalizaciju pravima koja proizlaze iz dizajna (licencija; prijenos) te predstavlja i materijaliziranu vrijednost koja se može prikazati u financijskim knjigama društva i time pridonijeti 'većoj' vrijednosti samog poduzetnika - objašnjava Dlačić i dodaje kako zaštita također olakšava rad inspekcijskih i carinskih tijela s ciljem onemogućavanja stavljanja na tržište određenih proizvoda koji neovlašteno oponašaju zaštićeni dizajn. 

- Sigurno se svi sjećamo uništenja krivotvorenih tenisica koje oponašaju dizajn Nike tenisica. Poznato je da Nike ima registrirano ukupno 174 europska dizajna, i to upravo za dizajn svojih tenisica te dizajn računalnog sučelja za Nike iPod. Niti jedna novodizajnirana tenisica nije stigla na tržište, a da prethodno nije zatražena registracija industrijskog dizajna za takvu tenisicu. Sve ovo jasno svjedoči o tome s koliko pažnje mudar poduzetnik pristupa zaštiti svojeg dizajna, a sve kako bi uspješno spriječio neovlašteno kopiranje svojih proizvoda i njihov pojavljivanje na tržištu - ističe Dlačić. 

Koliko je važno „pogoditi“ dobar dizajn određenog proizvoda i koliko je važna uloga dizajnera u tome, prema riječima odvjetnice Dlačić, dovoljno govore dizajni poput dizajna Vespe (1969.), boce Coca-Cole, VW ''bube'',  Apple iMaca i dizajn stolaca Eames lounge. Drugim riječima, bez dizajnera svi ovi proizvodi bili bi samo još jedan ''običan'' stolac za odmaranje, stolno računalo, automobil, bezalkoholno piće u boci ili skuter. 

Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.

Postupak zaštite industrijskog dizajna

S obzirom na važnost zaštite industrijskog dizajna, pitali smo odvjetnicu Dlačić kako se u Hrvatskoj odvija postupak zaštite.

- Dizajner ili naknadni nositelj dizajna može podnijeti prijavu za registraciju industrijskog dizajna Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, bilo prije otkrivanja dizajna javnosti (npr. prije stavljanja proizvoda na tržište i sl.) ili u roku od godine dana od datuma na koji je prvi put dizajn objavljen, a da pritom objavljivanje dizajna nema štetan učinak na registraciju - opisuje Dlačić. 

Ova je mogućnost osobito korisna za mala poduzeća kojima često nedostaje novca za financiranje sustavne registracije dizajna čiji je uspjeh na tržištu neizvjestan.

- Zavod podnesenu prijavu ispituje samo u odnosu na tzv. formalne uvjete propisane Zakonom i Pravilnikom o industrijskom dizajnu, te će registracija biti odbijena ako dizajn ne udovoljava samoj definiciji dizajna (dizajn ne prikazuje vanjski izgled proizvoda ili nekog njegovog dijela. Nadalje, ako je protivan javnom interesu ili prihvaćenim moralnim načelima, koji potiču na promociju kriminalnih radnji te sadrži elemente državnih simbola, oznaka, obilježja ili grbova -  pojašnjava Dlačić. 

Zaštita industrijskog dizajna traje pet godina te se trajanje može produljivati za daljnja razdoblja od pet godina, do najdulje 25 godina ukupnog neprekidnog trajanja zaštite. Isti princip zaštite vrijedi i za registraciju tzv. dizajna Zajednice koji registrira EUIPO (European Union Intellectual Property Office).

Što se dogodi ako ne zaštitite dizajn?

Registracijom industrijskog dizajna dobivate isključivo pravo korištenja registriranog dizajna, ali i sprečavanje drugih osoba da se tim dizajnom koriste bez odobrenja.

- Korištenje posebice obuhvaća izradu, ponudu, stavljanje u promet, uvoz, izvoz ili korištenje proizvoda u kojem je dizajn sadržan ili na koji je dizajn primijenjen ili skladištenje takva proizvoda u navedene svrhe. Dakle, ako iz bilo kojeg razloga poduzetnik odluči ne zaštiti dizajn svojeg proizvoda, apsolutno gubi prednost u odnosu na svoje konkurente budući da svoj dizajn izlaže ''kopiranju'' koje neće tako uspješno otkloniti.

Na kraju je važno istaknuti, kaže odvjetnica, kako je prije bilo kakvog podnošenja prijave za registraciju, posebice prije „objave“ dizajna, apsolutno preporučljivo provesti temeljitu pretragu postojećih baza registriranih dizajna, kao i općenito ostale dostupne baze podataka i objave, a sve kako biste bili sigurni da je predmetni dizajn nov i jedinstven te da ne vrijeđa nečije postojeće isključivo pravo koje proizlazi iz registriranog dizajna.

- Ako se i pronađe dizajn koji ostavlja jednak ukupni dojam kao vaš, mnogo je manja šteta odmah na početku preispitati svoj dizajn i promijeniti smjer razvoja negoli plasirati proizvod i onda biti izložen riziku od potencijalnih tužbi zbog povrede isključivih prava trećih koja proizlaze iz registriranog dizajna - zaključuje Dlačić i poručuje da bi strategija razvoja intelektualnog vlasništva sadržanog u proizvodu, odnosno usluzi koju poduzetnik plasira, neupitno trebala biti jedan od temelja rada i poslovanja takvog poduzetnika, a industrijski dizajn neupitno je jedna od bitnih stavki takve strategije o kojoj bi svaki poduzetnik trebao voditi računa.

Sve dodatne informacije o ovoj temi potražite na web stranicama Informacijskog centra za intelektualno vlasništvo – INCENTIV, javnog informacijsko-uslužnog centra Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.