Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Dr. Rahelić: Jeftinije trakice za dijabetes ugrožavaju zdravlje

Odluka HZZO-a mogla bi dovesti do povlačenja kvalitetnih glukometara s tržišta, što će utjecati na 284.000 oboljelih. Dugoročno bi mogla imati negativne posljedice na kvalitetu liječenja...

U Hrvatskoj ima više od 284.000 registriranih ljudi sa šećernom bolešću, no procjenjuje se da je njihov ukupan broj premašio 450.000.

Naime, gotovo pola ljudi koji imaju šećernu bolest to niti ne zna, pa moramo poraditi na prevenciji, ranom otkrivanju šećerne bolesti, kao i na liječenju, kaže dijabetolog doc. dr. Dario Rahelić, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB-a Dubrava i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.

On upozorava da bi odluka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) o sniženju cijene trakica za mjerenje glukoze u plazmi pomoću glukometra za 18 posto mogla dugoročno imati negativne posljedice na kvalitetu liječenja i prevenciju komplikacija kod ljudi s dijabetesom, ako se pravilnikom ne regulira način utvrđivanja te cijene.

Foto: Dreamstime

Odluka je stupila na snagu početkom godine, a mogla bi izazvati povlačenje s tržišta nekih proizvođača s glukometrima moderne generacije, kod kojih se mogućnost odstupanja u rezultatima procjenjuje ispod 10 posto, što je blizu laboratorijskih mjerenja (kod kojih se procjenjuje da može postojati do 5 posto odstupanja) i omogućuje da osobe sa šećernom bolešću pravilno određuju dozu inzulina, stoga povlačenje takvih proizvoda nikako ne bi bilo dobro, upozorava naš sugovornik.

U Hrvatskoj se na liječenje šećerne bolesti i njezinih komplikacija godišnje troši oko 4,5 milijarde kuna. 2009. godine ta je brojka iznosila 2,5 milijarde. Sad je to gotovo 19 posto proračuna HZZO-a. To je visok trošak i potrebna je hitna reorganizacija skrbi o oboljelima sa šećernom bolešću, a ne samo racionalizacija potrošnje, smatra dr. Rahelić.

Što odluka HZZO-a o reguliranju cijena trakica znači za oboljele od dijabetesa? 

Moramo podržati racionalizaciju potrošnje, no za to je trebalo prethodno izraditi novi pravilnik, jer ovaj koji je na snazi ne zadovoljava postojeće uvjete na tržištu. Kad novi glukometar dolazi na listu HZZO-a, cijena trakicama za samokontrolu mora biti niža za 10% i time postaje referentna cijena za sve ostale trakice na tržištu.

Foto: Dreamstime

Međutim, neki od glukometara koji su uvršteni na listu HZZO-a nikad nisu zaživjeli na hrvatskom tržištu. Tako je, primjerice, već nekoliko proizvođača povuklo glukometar s našeg tržišta jer nisu imali dovoljno korisnika, ali su prilikom uvrštenja na listu smanjili nabavnu cijenu trakica za desetak posto i ona je ostala ista i nakon što su se povukli.

To nas dovodi do toga da bi neki moderni glukometri mogli biti povučeni s našeg tržišta jer se proizvođačima neće isplatiti da ih zadrže, odnosno neće dolaziti s novim, modernijim glukometrima. Trenutačno ima 29 aparatića za mjerenje šećera na listi HZZO-a i svi imaju tzv. CE certifikat, ali se razlikuju u preciznosti.

Neki su se ozbiljno približili laboratorijskoj preciznosti, dok neki mogu imati veća odstupanja i njihovo korištenje može potencijalno ugroziti sigurnost osoba sa šećernom bolešću.

Ako mjerenje glukoze u krvi nije dovoljno precizno, to otvara prostor za hiperglikemije, a time i za brži razvoj komplikacija šećerne bolesti, zar ne?

Da, ali se još više odnosi na situacije u kojima je razina glukoze u krvi niska, jer je tad još važnija odgovarajuća reakcija. Važno nam je kad je vrijednost glukoze u krvi 10 mmol/L da znamo je li to 10 ili 11,5 mmol/L, jer o tome ovisi doza inzulina koju si oboljeli mora dati, no preciznost mjerenja puno je važnija kod niskih vrijednosti.

512506974 | Autor:

Nije svejedno jesu li to 4 ili 2,4 mmol/L, jer pri vrijednosti glukoze ispod 3 mmol/L čovjek već može biti poremećene svijesti i izuzetno je važna pravovremena reakcija. To dugoročno može uzrokovati niz zdravstvenih problema. Samo jedna epizoda hipoglikemije kod ljudi koji imaju razvijene krvožilne komplikacije može uzrokovati infarkt ili moždani udar.

Danas se sve češće govori o tome da je dijabetes ekvivalent za srčane bolesti i imamo lijekove koji, uz regulaciju šećerne bolesti, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, infarkta, moždanog udara, kao i lijekove koji smanjuju tjelesnu masu. S tog aspekta, itekako nam je važno da uređaji kojima se prati regulacija vrijednosti šećera u krvi budu precizni i da se možemo osloniti na rezultate. I mi liječnici, ali pogotovo ljudi oboljeli od šećerne bolesti koji svakodnevno, nekoliko puta na dan, donose odluku o dozi inzulina. Ako aparat za mjerenje šećera nije dovoljno točan, oni donose pogrrešnu odluku.  

REDOVNO NA PREGLED Najmanje 60.000 Hrvata ima predijabetes čak i po 10 godina

Nerijetko ljudi sa šećernom bolešću imaju i po nekoliko glukometara, a oni su različite preciznosti što predstavlja problem za oboljele, ali i za liječnike.

Kad uzmemo u obzir da moderni aparati danas mogu računati tjedni ili mjesečni prosjek, pa čak i pokazati standardne devijacije kad je u pitanju koncentracija glukoze u plazmi, jasno je da moderna tehnologija omogućuje bolju regulaciju šećerne bolesti.

Kakve te razlike mogu biti najbolje vidimo kod ljudi koji šećer mjere na dva ili tri različita aparata. Razlike mogu biti takve da je teško odrediti adekvatnu terapiju.

Sami kažete da nam je potrebna racionalizacija troškova, no kako je provesti da se ne dira u ovaj segment? 

Prije svega, regulaciju cijena ortopedskih pomagala, spomenutih trakica, ne možemo provoditi na način kako se sad provodi, jer se postavlja pitanje hoće li proizvođači koji proizvode moderne i precizne glukometre htjeti dolaziti na hrvatsko tržište. Da bismo to izbjegli, potreban je novi pravilnik.

Postojeći Pravilnik je donesen 2009. godine i važio je do sredine 2014. godine, do kada je trebao biti izrađen novi Pravilnik sukladno novom Zakonu o medicinskim proizvodima iz 2013. godine.

Sve navedeno potrebno je radi usklađivanja s pravnom regulativnom Europske unije. Koliko je meni poznato, izrada novog Pravilnika je u tijeku, ali smatram da bih kao predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma trebao biti uključen u izradu pravilnika jer vjerujem da struka može ponuditi rješenja.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Kao struka, podržali smo inicijativu Hrvatske udruge poslodavaca, po kojoj bi se definiralo pravilo pod kojim uvjetima pojedini glukometar može utjecati na cijenu trakica za mjerenje šećera. Prijedlog je bio da tek kad glukometar, odnosno trakice koje se za njega koriste, dosegnu 10 posto tržišta, tek tad to može postati referentna cijena za sve ostale trakice za samokontrolu. Jedino tako ćemo podržati modernu tehnologiju te osigurati da ona dođe i ostane na našem tržištu, što je važno za oboljele i kvalitetno liječenje.

Želimo li uštedjeti, to je možda moguće i na trakicama, samo moramo koristiti sve mogućnosti koje imamo. Na primjer, u Hrvatskoj je vlastitim snagama razvijen projekt UniGluko. To je uređaj, odnosno sustav koji omogućuje liječniku da na jednostavan način preuzme podatke s glukometra, o izmjerenim vrijednostima glukoze u krvi, o prosječnim vrijednostima šećera, ali i o tome koliko su bile česte hipoglikemije i hiperglikemije, a ujedno i o tome koliko je trakica za mjerenje tijekom određenog razdoblja oboljeli potrošio. 

Kako takav sustav omogućuje uštede?  

Kad čovjek s dijabetesom dođe kod svojeg liječnika, on može preuzeti podatke o broju potrošenih trakica i precizno utvrditi koliko je trakica u promatranom razdoblju čovjek potrošio. Ako u jednom tromjesječju ima pravo na 300 trakica, a pokaže se da ih je potrošio samo 100, liječnik za iduće tromjesječje ne mora prepisivati svih 300 trakica, nego uzeti u obzir i trakice koje oboljeli još ima kod kuće. Kad bismo koristili ovaj sustav, to bi sigurno omogućilo uštede na trakicama.

MJERE PREVENCIJE Bilo bi 70% manje oboljelih da se šećer mjeri svakih 6 mjeseci

Dobra vijest je da su oboljelima u Hrvatskoj dostupne i inzulinske pumpe. No dodjeljuje li ih se u Hrvatskoj dovoljno?

Hrvatska, nažalost, danas u populaciji djece i mladih ima premalo inzulinskih pumpi uz koje se mogu koristiti aparati koji mjere šećer u potkožnom tkivu te bi trebalo osigurati puno više sredstava za njih. Sad se očekuje da uređaj za kontinuirano mjerenje glukoze dođe na listu pomagala HZZO-a i on će se prepisivati isključivo onima koji imaju inzulinsku pumpu.

Na listu lijekova trebao bi doći i tzv. sustav Flash glukoze monitoringa o kojem se puno govorilo u medijima. Sustavi kontinuiranog mjerenja glukoze su sigurno budućnost u skrbi ljudi sa šećernom bolešću, no ne smijemo zaboraviti da će u oba slučaja i dalje biti potrebni glukometri.

Foto: Dreamstime

To otvara pitanje trebamo li imati najmoderniju tehnologiju, a istodobno štedjeti na onome što ćemo koristiti da bismo tu tehnologiju primijenili. Kad su u pitanju inzulinske pumpe, problem je u tome što ih HZZO godišnje odobrava stotinjak - 60 dobiju djeca, a 40 pumpi odrasli.

No već lani u ukupnom broju dodijeljenih pumpi, uz nove korisnike, imali smo i dio onih koje su podijeljene ‘starim korisnicima’ kao zamjenske. S godinama će njihov broj rasti i nećemo moći značajno povećati broj korisnika.

PROF. DR. SC. DUMIĆ: Najmanje dijete koje sam liječio od dijabetesa imalo 2 mjeseca

Što najviše utječe na troškove liječenja dijabetesa i posljedica?

Ne slažem se s tvrdnjom da je porast troškova liječenja dijabetesa posljedica novih lijekova i ortopedskih pomagala koji su se pojavili na tržištu, posve suprotno. Od prije desetak godina pa do sada gotovo smo udvostručili trošak liječenja dijabetesa, ali i zabilježili porast troškova liječenja komplikacija. Zato treba ponovno razmotriti na koji način možemo podijeliti skrb između liječnika obiteljske medicine i dijabetologa, jer ne trebaju svi pacijenti dijabetologa.

Foto: Dreamstime

Dijabetolog treba voditi komplicirane slučajeve, a za to treba preispitati i osnažiti važnost referentnog i regionalnih centara za dijabetes u Splitu, Rijeci i Osijeku.

Tu mrežu treba ojačati financijski, opremom, a pogotovo povećanjem broja dijabetologa, jer u tim centrima ih nema dovoljno. Tu se postavlja i pitanje dostupnosti modernih lijekova.

Moderne lijekove pacijentima mogu prepisati samo dijabetolozi, a ako osoba s dijabetesom teško može doći do dijabetologa, neće ni dobiti navedeni lijek na vrijeme.

Kakva je uloga obiteljskih liječnika u prevenciji dijabetesa?

Dijabetes je postao opći javnozdravstveni problem i bilo bi dobro da se razmisli o promjenama u kurikulumu specijalizacije iz obiteljske medicine, endokrinologije i dijabetologije, pa i srodnih struka. Važno je raditi na ranom otkrivanju dijabetesa.

Nekad smo imali obavezne redovite sistematske preglede, danas ih je značajno manje. Postoje upitnici na temelju kojih možete provjeriti rizik od dijabetesa.

Foto: Dreamstime

Čimbenici koji povećavaju rizik su pozitivna obiteljska anamneza za šećernu bolest, preuhranjenost i pretilost, premalo kretanja, unos premalo povrća, povišeni arterijski tlak i povišene masnoće te sjedilački način života.

Ljudi s povećanim rizikom trebali bi barem svake dvije godine obaviti mjerenje glukoze u krvi. No ne samo ujutro, natašte, nego i nakon obroka, jer šećerna bolest godinama može biti prisutna i prije nego što se nađe povišena vrijednost šećera u krvi natašte. 

Ima li potrebe za promjenom pravila u odobravanju lijekova?

Postoje lijekovi koje mogu dobiti samo određeni pacijenti. Tako je, primjerice, s nekim lijekovima za liječenje šećerne bolesti koji se mogu prepisati samo ako je indeks tjelesne mase oboljelih veći od 35 kg/m2.

STRUČNJAK OBJAŠNJAVA Može li dijete dobiti dijabetes ako jede previše slatkiša ili ne?

Budući da neki od tih lijekova dokazano smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, trebali bi biti dostupni i pacijentima s manjim indeksom. Naime, ako je taj indeks 32 kg/m2, ne može se dobiti taj lijek ni uz nadoplatu.

Stoga smatram da bi trebalo razmotriti mogućnost da neki lijekovi budu u određenim indikacijama, dodatno i na tzv. B listi lijekova te tako način omogućiti da ga pacijenti s manjim indeksom, za koje dijabetolog procijeni da bi im bio koristan, mogu dobiti uz nadoplatu.

Komentari (3)
  • Zar ova tema ne bi trebala u rubriku šokamtno.

    28. 1. 2018,   17:26
  • Pitanja kolegi Raheliću : Kada će hrvatske smjernice za ne samo liječenje, već i za praćenje oboljelih od šećerne bolesti ? Što osobno misli i osnovom čega o potrebi, intenzitetu /frekvenciji SMBG ( samokontrole glikemije) kod osoba s tipom 2 dijabetesa ( a takvih je > 90% ukupnog broja oboljelih od dijabetesa) i kolika je važnost preciznosti aparatića od +/- 10% za samokontrolu osoba s DM2 ? .Kakva je situacija u zemljama u okruženju s dostupnošću aparatića za samokontrolu glikemije i lijekova za osobe s DM2? - Kako misli "razmotriti" podjelu skrbi s liječnicima opće/obiteljske medicine u nedostatku jasnih nacionalnih smjernica i u realittetu da imamo 151 dijabetologa na cca 300.000-350.000 oboljelih? Što za kolegu Rahelića predstavlja " sistematski pregled" ? zNA li ( a mislim da zna) kako od 2012. opća/obiteljska medicina sustavno radi preventivne preglede ( uključujućI I RANO OTKRIVANJE ŠEĆERNE BOLESTI ) ? i tim oportunističkim screeningom obuhvatila masu populacije - što nije čudo jer je OM daleko najdostupnija stanovništvu . I u nedostatku nacionalnih smjernica za praćenje bolesnika s DM2 OPĆA/OBITELJSKA medicina učinila je više od zdvajanja nad dječicom koja nemaju inzulinske pumpe .

    8. 2. 2018,   19:59