Dubok, polagan dah smiruje um i izbacuje toksine - kako disati

Kad dišemo brzo i kratko, mozak prima poruke da smo napeti te počinje pojačano lučiti kortizol – hormon stresa, potvrdila je studija znanstvenika sa Sveučilišta Stanford.

No duboki i dulji udisaji šalju mozgu signale da je sve u redu, pa se i cijelo tijelo počinje osjećati opuštenije. Stoga je istina da duboko disanje stvara osjećaj smirenosti u tijelu. Ovo je potvrdila i dugogodišnja yoga učiteljica Sandra Đidara Bianco.

- Svaka emocija mijenja naš način disanja. Kad smo ljuti, dišemo ubrzano, kad smo tužni, dišemo plitko, kad smo u stresu, dišemo samo u gornjem dijelu prsnog koša. Sve to direktno utječe na živčani sustav, aktivirajući onaj njegov dio koji je odgovoran za ‘bori se ili bježi’ reakciju tijela – kaže i nastavlja:

“Polagan i svjestan dah s naglaskom na produljeni izdah djeluje direktno na živčani sustav. Potiče se njegov parasimpatički dio te se smiruje um, što pogoduje korištenju meditativnih tehnika”.

Yoga je, osim na pokret, usredotočena i na različite tehnike disanja koje se zajedno nazivaju pranayama.
- One se sve temelje na svjesnoj upotrebi udaha, izdaha i zadržavanja daha, a svaka ima različit učinak na tijelo, um, emocije i energetska strujanja - objašnjava Đidara Bianco.

Ljudi dišu nepravilno uglavnom zbog lošeg držanja, smanjenog kretanja, loše prehrane koja otežava probavu i ostalih navika modernog života. Promjena načina disanja može uvelike utjecati na kvalitetu života jer pospješuje dotok krvi u tkiva te otpušta stres. Važno je usredotočiti se i na potpun izdah.

- U onih posljednjih deset posto zraka koje obično ne izdahnemo do kraja sadržana je najveća koncentracija toksina koje bismo trebali izbaciti izdahom, a koji zbog plitkog i nepotpunog disanja ostaju u tijelu - kaže Sandra.
Duboko disanje može djelovati i kao analgetik.

- Kad nas nešto boli, obično smo stisnuti, zgrčeni i dišemo plitko u prsnom košu. Ako bismo produbili i usporili dah, potaknuli bismo duboko opuštanje živčanog sustava, a to bi pridonijelo dubokom opuštanju mišića, smanjujući osjećaj bola - pojašnjava.
Duboko disanje trebalo bi se primjenjivati stalno, a ne samo tijekom vježbanja ili meditacije.

- Kod dnevnih aktivnosti dovoljno je uravnotežiti udah i izdah, uspraviti kralježnicu te poraditi na potpunom izdahu - dodaje.

Pravilna tehnika disanja u 3 koraka

1. Uspravite kralježnicu
Da bi dah bio potpuniji važno je pravilno držanje. Mišići koji sudjeluju u disanju neće pravilno raditi ako ste pogrbljeni.

2. Uravnotežite udah i izdah
Kod svakodnevnog disanja udah i izdah trebaju biti slične duljine i intenziteta. Dišite iz dijafragme, a ne iz pluća, jer će zrak tako doći i do donjeg dijela pluća.

3. Usredotočite se na potpun izdah
Pluća se smatraju ‘trećim bubrezima’ jer također izbacuju štetne tvari, koje kod nepotpunog izdaha ostaju u tijelu.

U Indiji se ova praksa koristi stoljećima

Drevni jogiji još su odavno uvidjeli dobrobiti svjesnog disanja te su tehnike pranayame uveli u svakodnevnu praksu. Smatrali su da se dahom direktno može utjecati na stanje uma - miran i dubok dah dovest će do mirnog i smirenog uma, dok će plitko i kratko disanje učiniti da je i um nemiran, nestabilan te podložan stresu, objasnila je Sandra Đidara Bianco.

Pravilno disanje pkreće probavu i rješava probleme sa zatvorom

Problemi s probavom često su posljedica lošeg disanja s kratkim i brzim udisajima. Kod pravilnog disanja iz dijafragme zrak koji ulazi u želudac masira unutarnje organe i potiče njihov pravilan rad. Osim toga, pravilno disanje djeluje na emocije koje također utječu na rad probave. Duboko disanje iz dijafragme trebalo bi pokrenuti probavu u vrlo kratkom roku.

Kratak i plitak dah uzrokuje ubrzano starenje

Ispravna tehnika disanja pomaže usporiti starenje te očuvati lijep izgled kože i lica. Kratki i plitki udisaji odgovorni su za pojačano lučenje hormona stresa - kortizola, koji troši stanice kože i uzrokuje njihovo preuranjeno starenje. Duboki i sporiji udisaji šalju poruke da je sve u redu te sprečavaju lučenje kortizola.