Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Govorna apraksija: Djeca nisu nemarna, već trebaju logopeda

None Foto: Tom Wang

Dijete kod ovog logopedskog problema govori sporo, nerazumljivo i teško, iako dobro zna sve što želi reći. Problem je što mu mozak teško koordinira mišiće potrebne za govor

Više je vrsta logopedskih problema kod djece pa je važno što ranije doći do stručnjaka kako bi na vrijeme odredio način i tijek terapije.

Dječja govorna apraksija je neurološki poremećaj koji utječe na koordinaciju pokreta pa djeca imaju poteškoća s produkcijom glasova i riječi. Oni točno znaju što žele reći, no njihov mozak ima problema s koordiniranjem i pomicanjem mišića potrebnih za izgovaranje. Djeca s ovim problemom pričaju slabo razumljivo i njihove motoričke vještine nisu u skladu s drugim sposobnostima i dobi.

Prvi znak ovoga problema već u dojenačkoj dobi je izostanak brbljanja. Prve riječi kasne te nedostaju neki glasovi, dijete koristi samo nekoliko suglasnika i samoglasnika, koristi duge pauze između različitih glasova, izostavlja ili zamjenjuje lakšima neke teže glasove, nerijetko djeca imaju poteškoća s hranjenjem, a kasnije i s oblačenjem.

U školskoj dobi ova djeca su neuredna, sporo pišu, razumiju puno bolje nego što se izražavaju, pričaju monotono i isprekidano pogrešno naglašavajući riječi.

Ovaj problem može utjecati na društveni život djeteta i napredak u školi pa ga se ne smije zanemariti jer terapije su dugotrajne.
- Kod ove djece može se pojaviti i hipersenzibilnost u usnoj šupljini (ne vole prati zube, smeta im hrskava hrana) ili hiposenzibilnost (ne mogu jezikom odrediti što im je u ustima). Najbolji se napredak pokazao učestalim terapijama, od tri do pet puta na tjedan, i to individualno - kaže logopedinja Katarina Matijević. Foto: Dreamstime



Objasnila je kako je kod ove djece fokus na poboljšanju planiranja, sekvencioniranja i koordinacije mišićnih pokreta za govornu produkciju. Ojačavanje muskulature ne mora pomoći jer je ovo poremećaj koordiniranja, a ne mišićne slabosti. Također, Matijević ističe i kako dijete mora vježbati govor te je vrlo važan multisenzorni pristup, koji uključuje dodir te vježbe pred ogledalom. Izuzetno je važno i da dijete vježba kod kuće prema uputama logopeda. 

Neprimijećen problem

Dispraksija često ostaje nezamijećena, kako u predškolskoj, tako i u školskoj dobi, te su, nažalost, djeca s dispraksijom nerijetko okarakterizirana kao lijena ili nemarna.

Četiri puta češća kod dječaka

Proces ispravljanja ovoga problema je dugotrajan i djetetu je potrebna potpora okoline. Učestaliji je kod dječaka (4:1), a često ga prate i druge poteškoće - jezične, problemi s čitanjem, matematikom i zadržavanjem pažnje.

Komentari (2)
  • Ako dete ima probleme sa govorom treba ga što pre odvesti kod logopeda jer ti ljudi su zaista dobro obučeni za svoj rad . Problem je što država malo izdvaja sredstva za plate logopeda , pa na nesreću nema ih ni po dečijim vrtićima , ni po Domovima zdravlja . Čak jedan logoped pokriva i više gradova što je strašno , a zna se da potreba za takvim stručnjacima raste iz dana u dan .

    6. 8. 2017,   11:34