Hrvati sve imuniji na antibiotik za bakteriju Helicobacter pylori

U posljednja dva desetljeća rezistentnost na bakterijske infekcije u većem dijelu Europe više je nego udvostručena, pokazalo je novo istraživanje. Prvi rezultati studije predstavljeni su nedavno, na Europskom gastroenterološkom tjednu, u Barceloni, a ukazuju na to da se povećava otpornost na antibiotike, koji se obično uzimaju za infekciju Helicobacter pylori, bakteriju koja je povezana s čirom na želucu, limfomom i općenito problemima sa želucem.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

01:20

trajnost hrane

U istraživanju koje je obuhvatilo više od 1200 ljudi iz 18 europskih zemalja istraživači su otkrili da je rezistencija na klaritromicin, antimikrobni lijek koji se uobičajeno koristi kod liječenja Helicobacter pylori povećala s 9,9 posto u 1998. na 21,6 posto, koliko je zabilježeno prošle godine. Slični porasti otpornosti zabilježeni su i kad je riječ o levofloksacinu i metronidazolu, također antibiotskim lijekovima, prenosi IFL Science. 

MOGU IZAZVATI NUSPOJAVE Hrvati piju previše antibiotika, čak i kad ne pomažu u liječenju

Otpornost na antibiotike nastaje kad bakterija počne razvijati toleranciju na lijekove i postaje sve veći problem širom svijeta. Procjenjuje se da samo u EU-u i SAD-u, umire najmanje 56.000 ljudi godišnje uslijed izravnih posljedica zaraze bakterijama koje su otporne na antibiotike.

Infekcije H. pylori složene su za liječenje i obično zahtijevaju kombinaciju lijekova. Pretpostavlja se da je više od polovice svjetske populacije zaraženo tom bakterijom, no neće se razboljeti dok se ne razvije čir, tvrde stručnjaci klinike Mayo.

NE PRETJERUJTE Jedna doza antibiotika šteti našem tijelu i do godine dana

No, s povećanjem otpornosti na lijekove, mogućnosti liječenja  H. pylori  postat će ograničene, ako se ne razviju nove kombinacije lijekova, upozorava voditelj istraživanja dr. Francis Megraud. Dodaje kako bi smanjena učinkovitost lijekova mogla dovesti do povećanja učestalosti karcinoma želuca i drugih stanja, poput peptičke ulkusne bolesti.

LIJEK IZ ŠALICE 20 antibiotika iz prirode: Cimet i kadulja moćniji su od kemije

Naime, H. pylori je već identificirana kao faktor rizika za rak želuca. Studija je pokazala da su najveće stope otpornosti te bakterije  na klaritromicin bile u Južnoj Italiji (39,9 posto), Hrvatskoj (34,6 posto) i Grčkoj (30 posto), što stručnjaci pripisuju pretjeranoj upotrebi antibiotika za uobičajena oboljenja poput prehlade i gripe, stoji u izvješću EurekAlert. 

Stopa otpornosti H. pylori na klaritromicin u Europi: 

Nemojte ih piti na svoju ruku, jer i antibiotici imaju nuspojave

Procjene pokazuju da su građani Hrvatske prije 20-ak godina dnevno u prosjeku trošili 18 dnevnih doza antibiotika na tisuću stanovnika, dok je u 2015. godini taj prosjek narastao na 22 doze dnevno, pri čemu se često događa da ih građani uzimaju i na svoju ruku, odnosno bez savjetovanja s liječnikom. To nipošto nije dobro, jer antibiotici, kao i svi drugi lijekovi, imaju negativne nuspojave, upozorava dr. Ana Nedić, liječnica obiteljske medicine iz Poliklinike 'Dr. Nedić' iz Slatine. Kaže kako se antibiotici smatraju generalno sigurnim i dobro podnošljivim lijekovima, no nuspojave su uvijek moguće.

- One mogu biti blage, poput vrućice, mučnine, povraćanja i proljeva, ili ozbiljnije, poput alergijskih reakcija koje se mogu manifestirati kožnim osipom, ili u težim slučajevima, poteškoćama s disanjem, pa čak i anafilaktičkom reakcijom, kaže dr. Nedić. Jedna od češćih nuspojava je proljev, dodaje, jer antibiotici narušavaju normalnu crijevnu mikrofloru. Pojava proljeva nije indikacija za prestanak antibiotske terapije već treba primijeniti probiotik za obnovu crijevne mikroflore, savjetuje.

 - Kod žena je moguća i pojava gljivičnih vaginalnih infekcija za vrijeme ili nakon korištenja antibiotika, zbog narušavanja fiziološke vaginalne mikroflore. I u tim slučajevima ne treba prestati uzimati antibiotik već primijeniti lokalne pripravke, poput vaginaleta ili krema za liječenje vaginalnih gljivičnih infekcija, kaže. Vrlo su rijetki lijekovi koji mogu izazvati reakciju u kombinaciji s antibioticima, a čak i umjerena količina alkohola neće utjecati na njihov učinak, no nipošto nije preporučljivo piti veće količine alkohola dok pijemo antibiotike.

U vrlo rijetkim slučajevima, kod pacijenata koji inače imaju narušen imunitet, moguće su i neke neuobičajene reakcije, koje se ne mogu do kraja povezati s antibioticima, ali ih poremećena crijevna flora može potaknuti. Takav je primjer tzv. sindrom auto-pivare, kod kojeg se metabolizam poremeti tako da ugljikohidrate i škrob koji unesemo u organizam pretvara u alkohol. U pravilu, preradom takve hrane stvaraju se male količine alkohola u prehrambenom sustavu, no u nekim slučajevima ta proizvodnja postaje tolika da čovjek ima sve znakove opijanja.

Sličan primjer je i rijetka pojava tzv. dlakavog jezika, odnosno pojava crnih gljivica po jeziku, koje se mogu pojaviti nakon uzimanja antibiotika, ali su prvenstveno povezane s lošom oralnom higijenom i nekim drugim uzrocima.      

- Kod uzimanja antibiotika najvažnije je završiti antibiotsko liječenje do kraja po preporuci liječnika čak i onda kada se simptomi u potpunosti povuku. Naime, pacijenti često dva do tri dana od početka uzimanja antibiotika osjete poboljšanje, pa nerijetko samoinicijativno prestanu uzimati antibiotik. U takvim slučajevima infekcija se samo zaliječi, pa se može ponoviti, s tim  da tako povećavamo rizik za smanjenje osjetljivosti bakterija na određenu vrstu antibiotika, upozorava dr. Nedić. 

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Pokretanje videa...

08:59

Ivan Šarić o seksi vožnji Nives Celzijus