I Tesla i Beethoven inspiraciju su crpili boravkom u prirodi

Stoljećima su veliki filozofi, umjetnici i znanstvenici crpili svoju snagu i ideje boravkom u prirodi. Beethoven je svoju inspiraciju crpio iz stabala i kamenja, dok je Nikola Tesla začeo ideju električnog motora šećući parkom.

- Već nakon pet minuta boravka u prirodi tijelo i um doživljavaju promjenu. Otkucaji srca se usporavaju, mišići lica opuštaju, a čeoni režanj mozga usporava svoj rad, što kasnije potiče moždanu aktivnost i kreativnost - tvrdi Florence Williams, autorica knjige “The Nature Fix: Why Nature Makes us Happier, Healthier, and More Creative”, koja je provela pet godina proučavajući kako nas boravak u prirodi čini ljudima. Proputovala je korejske šume tražeći šumare koji provode programe izlječenja u šumi, posjetila je zelene obronke Škotske gdje se koristi ekoterapeutski pristup za liječenje mentalno oboljelih ljudi. Uputila se na put po rijekama Idaha u pratnji iračkih veterana oboljelih od posttraumatskog stresa i nastavila do Zapadne Virginije pokušavajući otkriti kako boravak na svježem zraku pomaže djeci s ADHD-om.

- Zamislite da postoji čarobna pilula koja liječi sve bolesti modernoga doba, od ublažavanja stresa do poticanja remisije karcinoma. Sad zamislite da tako nešto već postoji i da je riječ o starom narodnom lijeku - prošetajte parkom ili otiđite planinariti, bez recepta - poručuje autorica.

Moderan način života sve nas više udaljava od boravka vani, a to je vrlo destruktivno za naše mentalno i fizičko stanje, poručila je Williams. Još 1984. je biolog Edward O. Wilson pokrenuo sličnu ideju knjigom “Biophilia” u kojoj tvrdi da ljudi posjeduju urođenu ljubav prema prirodi. Tada je to sve bilo u sferi hipoteze, no znanstvenici nisu odustajali od pokušaja njezina dokazivanja te su sad počeli dobivati rezultate.

Knjiga dana Knjiga "Overdressed" autorice E. L. Cline o kvalitetnoj odjeći

- Samo 15 minuta provedenih u šumi pokazalo se korisnim jer je značajno smanjilo razine hormona stresa kortizola. U slučajevima kad se boravak u prirodi produljio na 45 minuta, primijećena je poboljšana kognitivna funkcija kod ispitanika - tvrdi Williams.

U suradnji s istraživačima koji rade na tri kontinenta na polju prirodne neuroznanosti otkrila je kako se aerosoli prisutni u zimzelenim šumama u organizmu “ponašaju” poput blagih sedativa dok ujedno pospješuju disanje. Zvuk vode i cvrkut ptica dokazano podiže raspoloženje i razbuđuje, a i sam pogled na prekrasne pejzaže potiče stvaranje alfa valova u mozgu koji su zaslužni za osjećaj opuštenosti.

KNJIGA DANA Upornom rutinom naš mozak ‘nauči’ biti sretan za 45 dana

Većina uzoraka koji se pojavljuju u prirodi, poput onih koji nastaju kad kapljica kiše udari o površinu vode ili načina na koji su aranžirani listovi, čine fraktale. Mrežnica u oku pomiče se baš u obliku fraktala prilikom gledanja. Nasreću, svatko može pronaći malo vremena i provesti ga u prirodi. Svega pet sati mjesečno imat će pozitivan utjecaj, a to ne znači da vam treba daleki i skupi put u planine. I gradski park učinit će svoje, tvrdi autorica. Dodaje da, uz sve to, boravak u prirodi potiče i velikodušnost, jer kad se bolje osjećamo, bolji smo i prema drugima.