Ja, želučana kiselina gnjavim trudnice i mogu otopiti čavao

Pozdrav svima, ja sam želučana kiselina, moćna otopina iz vašeg želuca. Toliko sam snažna da mogu otopiti čavao ili bilo kakav manji metalni predmet. Molim vas, to ipak nemojte pokušavati kod kuće jer je takva reakcija burna - tijekom nje se oslobađa toplina i stvaraju različite tvari koje mogu napraviti velik nered u vašemu probavnom sustavu.

Najjednostavniji opis moga posla je da stvaram uvjete u želucu za moje kolege enzime kako bi mogli razgraditi hranu, a onda nastaviti putovanje vašim probavnim sustavom, no o tome ćemo u detalje malo kasnije. 

Klorovodična kiselina u meni razgrađuje hranu

Moja pH vrijednost iznosi od jedan do tri što me čini vrlo kiselom. Da vam malo pojasnim, pH vrijednost označava kiselost otopine - ako je manja od sedam, znači da je otopina kisela, a ako je veća, onda je otopina lužnata. Recimo, pH vode u teoriji iznosi sedam što znači da je neutralna. 

Što se moga sastava tiče, sastojim se od klorovodične kiseline (HCl) koje imam oko 0,5 posto, ali je i to nedovoljno da me učini izrazito kiselom. Osim HCl-a, sastojim se i od dviju soli, kalijeva klorida (KCl) i natrijeva klorida (NaCl) poznatijeg kao kuhinjska sol. Pitate se zašto vas uopće zamaram sastavom?

 Važno je napomenuti kako je klorovodična kiselina zapravo moj jedini sastojak koji razgrađuje hranu dok kalijev i natrijev klorid imaju druge uloge u tijelu, ali to je druga priča. Na početku sam vam spomenula da mogu otopiti čavao pa me sad sigurno držite za lažljivicu i pitate se kako onda ne otopim i vaš želudac. Odgovor je jednostavan. Žlijezde u unutarnjoj stijenki želuca cijelo vrijeme luče sluz koja stvara zaštitni sloj debljine jednog milimetra koji čuva tkivo od moga razarajućeg učinka. 

Ako vam je sad malo jasnije, možemo razgovarati o mom poslu. Dakle, kao što vjerojatno znate, u želucu se najviše bavimo proteinima. Njih možete zamisliti kao slušalice za mp3 ili mobitel koji spremite u džep, a kad ih izvadite, dobijete zavrzlamu koju ćete otpetljavati idućih deset minuta. E, pa upravo je to otpetljavanje sastavni dio mog posla. 

Imam važnu ulogu u obrani tijela od mikroorganizama

Proteini su molekule sačinjene od dugih lanaca aminokiselina zapetljanih na razne moguće načine, a kad dospiju u želudac, najprije ih moram otpetljati kako bi ih pepsin i drugi probavni enzimi mogli rastaviti na manje dijelove. Teza da ja razgrađujem hranu tako, nažalost, pada u vodu. No imam dovoljno posla, ne brinite se. Nisam vas bez razloga na početku ove priče davila s pH vrijednostima. 

Enzimi, baš kao i ljudi, imaju uvjete u kojima najbolje rade, a ti uvjeti su pH vrijednost i temperatura pa se ja brinem da se oni osjećaju kao kod kuće kako bi bili što radišniji. Osim toga, imam važnu ulogu i u obrani vašeg tijela te mogu biti opaka kad to poželim. 

Baš kao i svi, dok radim, znam izazvati komplikacije

Uništavam sve mikroorganizme koji se, skrivajući se u hrani, uspiju prokrijumčariti do želuca. Pritom mogu izazvati komplikacije. Da pojasnim, problem sa mnom nastaje kad se iz želuca počnem dizati u jednjak čije stijenke nisu pripremljene na mene, a s tom ste pojavom upoznati - njezino ime je žgaravica. Ona je vrlo česta, štoviše, smatra se da se kod 20-40 posto ljudi pojavljuje jedanput na tjedan. Moje dizanje u jednjak u normalnim uvjetima sprečava gastroezofagealni sfinkter, kružni mišić na kraju jednjaka. 

Točnije, smješten je u točki u kojoj se jednjak spaja sa želucem. On je nešto poput nogometnog vratara, opušta se i otvara kada progutate hranu kako bi došla do želuca i potom se ponovno steže, tj. zatvara kako ja ne bih iz njega pobjegla. Ako se ne zatvori ili ne zatvori do kraja, pobjegnem iz želuca, a vi dobivate žgaravicu. Postoje dva glavna uzroka zbog kojih se gastroezofagealni sfinkter ne može zatvoriti, a to su previše hrane u želucu i previše pritiska na želudac. 

Prvi uzrok sam sebe objašnjava, a pritisak na želudac je povećan kod pretilih ljudi i trudnica, no može biti i posljedica zatvora stolice. Zbog povremene žgaravice ne morate se brinuti, ali ako je ona vrlo česta, tj. ako se pojavljuje više puta u tjednu, posavjetujte se s liječnikom jer u tom slučaju mogu oštetiti osjetljive stijenke jednjaka. Stalna žgaravica može nagovještati gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), stanje pri kojemu se sfinkter zaista ne može do kraja zatvoriti. Ako niste sigurni imate li GERB, obratite pozornost na njegove druge simptome. 

Stalno vas peče želudac? Provjerite imate li gerb

Osjećate li bolove pri gutanju, bol u prsima, često kašljete, a ponekad i patite od promuklosti te često štucate, trebali biste poći gastroenterologu. Dok GERB zahtijeva liječničku pažnju, povremenu žgaravicu najbrže rješavaju antacidi, spojevi čija je pH vrijednost viša od sedam, a koji neutraliziraju kiselinu u želucu. Djeluju skoro trenutačno, a mogu se kupiti u svakoj ljekarni, i to bez recepta.