Traju li nemir, nesanica ili tuga dulje od 15 dana, idite liječniku

Ona je vodeći javnozdravstveni problem jer je uzrok ne samo visokog pobola, nego i smrtnosti. Naime, 15 posto depresivnih ljudi izvrši suicid. Depresija je i uzrok radne nesposobnosti, povećanog rizika kardiovaskularnih i česti uzrok ostalih tjelesnih bolesti - kaže doc. dr. sc. Petrana Brečič iz Zavoda za afektivne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.

Prepoznajte simptome

S obzirom na to da je riječ o problemu koji je u današnje vrijeme sve izraženiji, ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, posvećen je upravo depresiji, odnosno tome kako osigurati učinkovitiju prevenciju i što ranije prepoznavanje simptoma kako bi liječenje započelo što ranije i bolest ostavila što manje posljedica.   

Prema brojnim istraživanjima, pojavnost depresije varira između 2 i 10 posto, dok je doživotni rizik obolijevanja 20-30 posto. Javlja se u svim životnim razdobljima, no češće pogađa adolescente i mlade odrasle ljude te žensku i stariju populaciju. Smatra se da u Hrvatskoj oko pet posto stanovništva boluje od neke vrste depresivnog poremećaja, što ne predstavlja posebnost u odnosu na druge narode i države, no u nas se, za razliku od većine drugih zemalja, opterećenje veže i uz minuli rat, poratno vrijeme, promjenu društvenog sustava te tešku materijalnu krizu.

- Svatko može biti tužan jer je doživio neku tužnu, frustrirajuću situaciju, zato što trpi zbog nekog gubitka ili nije postigao što je planirao i tome slično. Mogu se javiti tuga, plačljivost, gubitak interesa, potištenost, poremećaj spavanja, napetost, gubitak apetita, glavobolje, bolovi u mišićima, opća tjelesna napetost i slično, no ti su simptomi najčešće vezani uz misli o određenoj situaciji i prestaju kad se misli na nešto drugo. Također, obično nisu takvog intenziteta da onemogućuju normalno funkcioniranje i ne traju dulje od dva tjedna. S druge strane, depresivno raspoloženje koje pripada poremećaju ili tzv. klinička depresija prožima ljudsko biće u svim aspektima funkcioniranja i u svim situacijama. Često se ne veže za određenu situaciju, nego prožima cjelokupno iskustvo te je uvijek vezano i uz neke druge simptome koji pripadaju somatskim, kognitivnim i ponašajnim sferama. Traje dulje od dva tjedna i intenzitetom je takvo da onemogućava osobu u normalnom obiteljskom i širem socijalnom funkcioniranju - pojašnjava naša sugovornica.

Zato, kad bilo koji simptom ili neželjeno ponašanje traje dulje od petnaestak dana i  takvog je intenziteta da sami vidimo ili nam drugi kažu da više ne možemo sami, da smo drugačiji, da smo promijenili ponašanje ili počeli zakazivati, svakako treba potražiti stručnu pomoć. 

Što ne smijete ignorirati?

- To znači da ako tuga, razdražljivost, gubitak energije, nemogućnost popravljanja raspoloženja, nesanica, napetost, nemir, osjećaj krivnje i osobne nedostatnosti te razni tjelesni simptomi traju dulje od petnaestak dana - treba potražiti pomoć. Poslušajmo bližnje, oni najbolje vide da smo drugačiji, da zakazujemo. Ponekad i sami vidimo da dalje ne ide. Ako umor koji osjećamo ili nezadovoljstvo koje nas preplavljuje počinje ugrožavati normalno funkcioniranje, svakako treba potražiti pomoć - savjetuje doc. dr. sc. Petrana Brečić.

Iako je to uvijek individualno, liječenje depresije u pravilu traje više mjeseci, pa i godina, jer su depresivni poremećaji recidivirajući, odnosno ponavljaju se u više od 50 posto slučajeva, upozorava Brečić. 

Prevencija

Što nikad ne smijemo reći osobi koja je u depresiji