Mali čuvari tradicije: Više od 'fejsa' veseli nas izrada nakita

Učenici 4. razreda OŠ Antuna Branka Šimića u Zagrebu zasluženo su otišli na ljetni odmor nakon što su cijelu godinu “štitili” hrvatsku tradiciju. I to na radionicama izrade čipke i nakita koje je vodila knjižničarka Tatjana Horvat. 

- Cilj je bio poučiti djecu hrvatskoj tradiciji i kulturnoj baštini. Na ideju sam došla zahvaljujući projektu učiteljica 4. razreda, Nele, Branke i Željke. Budući da su djeca proučavala narodne običaje, nošnje, jela i sl., to se povezalo s mojim planom da ostvarim projekt kojim bih praktično djeci predstavila našu kulturu. Tako smo dobili mlade čuvare tradicije - govori Tatjana, koja ih je najprije odvela na izložbu u Etnografski muzej. 

- Djeca su se oduševila lepoglavskom, paškom i hvarskom čipkom. Odlučili smo u prvom polugodištu raditi pojednostavljenu sunčanu čipku koja se na ‘okviru’ radi koncem. Podrijetlo joj je s Tenerifa, a najviše se radi u Sikirevcima, u Slavoniji. Ograničili smo se na cvjetne motive koji se mogu nositi kao, npr., naušnice - kaže i priznaje da je s djecom na radionici učila kako se radi čipka.

- Dugo sam htjela naučiti kako se izrađuje čipka. Nakit sam naučila raditi još prije deset godina. To mi je hobi koji me jako opušta. Palo mi je na pamet zašto ne bih to uključila u školski projekt. Istodobno sam privatno išla na radionicu izrade nakita te sunčane čipke pa sam s djecom također učila - priča i dodaje kako nije očekivala da će odziv djece biti tako velik. Ne samo što su željeli upoznati svoju tradiciju nego su bili toliko motivirani da im nije bio problem svladati i kompliciranije tehnike i motive.

- Proučavali smo čipku i crtali je na likovnoj grupi. Kad smo čuli da knjižničarka ide na tečaj, i mi smo htjeli naučiti izrađivati čipku. Imali smo i nekoliko dečki. Ali su svi odustali, osim Ivana - kroz smijeh govore 10-godišnje Dora Gojko i Tena Katanić. A voditeljica čuvara tradicije dodaje:

- Dečkima je to bilo preteško. Nisu imali dovoljno strpljenja, ali mi je drago što nikog nije trebalo nagovarati da dođe na radionice. Bili su dovoljno sami motivirani i znatiželjni. Ne samo što je voditeljica bila oduševljena malim čuvarima nego su i učiteljice priznale kako su djeca na taj način razvijala matematičke vještine.

- Da bi djeca napravila lijepu čipku i lijep komad, moraju brojiti. Možete pogriješiti jednu, dvije perlice, ali više od toga ne smijete da biste dobili željeni oblik - kaže Tatjana, koja je djeci bila velika potpora u radu.

- Na početku sam im rekla da je i meni trebalo mjesec dana da svladam neke tehnike. Ohrabrivala sam ih i govorila da se upornost isplati. Na kraju su se sami uvjerili u to kad su vidjeli što sve mogu sami izraditi - govori. Djeca su se brzo “zasitila” šablona, proradila im je znatiželja, a kreativnost iznjedrila tradicijski nakit na moderan način.

- Ove smo godine radili jednostavnije tehnike, a ako sljedeće godine bude interesa, prijeći ćemo na složenije varijante - govori voditeljica, kojoj je na radionice dvaput na tjedan znalo dolaziti i po desetero djece, a radionicu je prošlo 27 znatiželjnika.

- Najviše su dolazili učenici 3. i 4. razreda. Djeca su bila toliko zainteresirana da su znala ostati i poslije škole pa u knjižnici izrađivati čipku ili nakit. Čak su u školi tijekom odmora u učionici izrađivali čipku. Neka djeca su se već prije, posredovanjem mama ili baka koje šivaju ili heklaju srela s iglom, a neka su primila prvi put u ruke iglu i konac. No svi su brzo svladali vještinu izrade čipke - govori Tatjana, koju je oduševila dječja nesebičnost.

- Djeca su jedna drugima pomagala. Netko tko je odmah svladao neku tehniku pomogao bi nekom tko je malo ‘zapeo’. Nisu bili natjecateljskog duha nego su znanje podijelili s drugima - kaže. Reakcije roditelja, kao i cijele obitelji, i više su nego pozitivne. Ne samo što djeca kvalitetnije provode slobodno vrijeme nego i manje “vise” na Facebooku.

- Prije su nas roditelji morali odvajati od kompjutora, sad više ne idemo toliko na njega. Radije izrađujemo nakit ili čipku. To nas opušta, a i stalno učimo nešto novo - govore Ela Britvar, Franciska Klišanin i Lucija Balić, a Iva Džaja se nadovezuje:

- Otkad izrađujem nakit i čipku, puno mirnije učim, bolje se koncentriram i zato mislim da je to dobro utrošeno slobodno vrijeme. Sretni su što obiteljima i prijateljima mogu izraditi originalan dar, a neki su se već bacili u poduzetničke vode pa su odlučili naplaćivati svoju kreativnost i zaraditi si džeparac.

- Bez obzira na to što škole nema, marljivo ćemo nizati perlice i raditi čipku cijelo ljeto - kažu djeca.

Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake srijede besplatno ekskluzivno uz 24sata!