Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Meteoropati: Loše vrijeme nosi glavobolju, infarkt, nesreće...

None Foto: Fotolia

Duboko disanje, masiranje čela i sljepoočnica, čaj od mažurana ili kamilice te redovite šetnje u prirodi smanjuju negativne učinke vremenskih promjena

Iako se po sunčanom i vedrom vremenu čovjek bolje osjeća nego dok je nebo prekriveno oblacima, naglo zatopljenje negativno djeluje na meteoropate, ljude posebno osjetljive na vremenske promjene. Čak i male oscilacije, odnosno promjene temperature zraka za 3-7 stupnjeva, vlažnosti zraka za 10-15 posto i atmosferskog tlaka za 5-10 milimetara žive, izravno utječu na zdravstveno stanje. 

Na takve promjene ponajviše reagiraju srčani bolesnici, stariji ljudi, oni oboljeli od kroničnih bolesti, djeca te svi kojima je pao imunitet. Naglo zahlađenje prodori hladnog zraka, koji su popraćeni jakim vjetrom te naglim porastom tlaka zraka, nepovoljno je za kronične bolesnike s astmom i drugim dišnim respiratornim i krvožilnim kardiovaskularnim problemima, velike vrućine mogu izazvati toplinski udar, a hladnoća povećava broj srčanih udara. 

Zato je izrazito važno izbjegavati veće i dulje napore te se redovito odmarati. Osobito ljudi oboljeli od reume koje bolovi najgore “ubijaju” tijekom južina. Osim na tijelo, nagla izmjena hladnoće s toplim južinom i vjetrom djeluje i na čovjekovo psihičko stanje čineći ga nervoznim, svadljivim i razdražljivim. 

Za naglog zatopljenja povećava se broj poziva 

Rezultati jedne australske studije pokazali su da je za vrijeme velikih vrućina broj poziva policiji zbog nasilja u kući povećan, pokazalo je australsko istraživanje, a u Hong Kongu je tada povećan broj samoubojstava.

Poštedite se fizičkih napora i uživajte u laganim šetnjama

Ana Lučić Renaud, dr. med. spec. hitne pomoći pročelnik terenskog odjela Zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba kaže da iako Hitna pomoć ovih dana nema pojačani broj intervencija, učestalije se javljaju kronični pacijenti jer su oni najosjetljiviji na vremenske promjene. Oboljeli od srčanih bolesti i astme te ljudi s povišenim krvnim tlakom osobito su ugroženi. Svaki ljudski organizam reagira na vremenske promjene, a kronični bolesnici posebno su ugroženi. Stoga bi trebali pripaziti na redovito uzimanje lijekova i poštediti se velikih fizičkih napora. Preporučljive su lagane šetnje i lagana hrana, koje će također pomoći i meteoropatima.  

Migrene

Vjetrovito vrijeme okidač je za migrene. Zbog vjetra se stežu krvne žile hipotalamusa, dijela mozga koji kontrolira tjelesne funkcije. Stoga se pojavljuju teške glavobolje i migrene.

Bolest oluje

Najčešći oblik meteoropatije je “bolest oluje”. Preosjetljivost se osjeća dan prije oluje, u obliku bolova u zglobovima i pulsiranja u sljepoočnicama, potištenosti te razdražljivosti.

Zglobovi bole

Zbog atmosferskih promjena tlaka zraka razina tekućine koja obavija zglobove se mijenja, što izaziva bol u kostima i zglobovima. Čest je i porast krvnog tlaka kod trudnica.

Ožiljci peku

Nagli pad tlaka izaziva stezanje i opuštanje oštećenog tkiva. Budući da ono nije elastično, ne prilagođava se promjeni tlaka, što izaziva zatezanje kože, svrbež i peckanje ožiljaka.

Dani su lakši uz čaj, voće i ribe

Bez obzira na to “puca” li vam glava, živčani ste ili vas lovi proljetni umor - spas je u kuhinji. 

Zdrava prehrana bogata sezonskim namirnicama jača imunitet i pomaže meteoropatima, tvrdi Sandra Marić, diplomirana nutricionistica. 

- Preporučila bih voće bogato vitaminom C poput limuna i naranči. Riba i orašasti plodovi bogati su omega 3-masnim kiselinama koje će tijelu olakšati prilagodbu, ali i spriječiti pojavu proljetne depresije. Važno je jesti i sezonske namirnice niskoga glikemijskog indeksa poput svježega sezonskog voća i povrća. Namirnice visokoga glikemijskog indeksa (šećer, bijeli kruh) trebalo bi izbjegavati jer pojačavaju umor. 

Mnogi uzimaju i dodatni magnezij, kojeg ima u zelenom lisnatom povrću, suhom voću i povrću - dodaje Sandra Marić. 

Prilagodbu vremenskim prilikama mogu olakšati ljekovite biljke poput ginsenga, a čaj od matičnjaka s medom vrlo je učinkovit u borbi protiv umora i glavobolje. Glavobolje se možete riješiti i masiranjem čela, sljepoočnica i vrata uljem mažurana ili metvice, a protiv nesanice i unutarnjeg nemira idealan je čaj od kamilice ili tinktura od odoljena (valerijane). 

Želite li “razbistriti” glavu, na maramicu kapnite nekoliko kapi lavandina ulja, a prva pomoć je i duboko disanje. Suočeno s lošim vremenom, tijelo se automatski zgrči. Duboko udahnite i svjesno opustite mišiće. Opuštanje, fizička aktivnost i jačanje imuniteta najbolji su lijek. 

Da biste se lakše prilagodili godišnjem dobu, uživajte u tome što ono pruža, primjerice šetnjama u prirodi. Aktivni boravak na zraku od najmanje pola sata na dan, bez obzira na vrijeme, neka vam postane navika. Tako ćete se najlakše uskladiti s godišnjim dobom. 

Upala uha

Infekcija vanjskog uha je čest zdravstveni problem kod ljudi koji žive u vlažnim područjima, kažu američki stručnjaci. Vlaga ulazi i u ušni kanal, u kojem stvara idealno stanište za razvoj bakterija koje izazivaju upalu. 

Napadaj astme

Istraživanja su pokazala da je sumaglica okidač za čak 70 posto napadaja astme. Električni naboj u zraku izazvan olujom može pojačati napadaje astme jer utječe na zadržavanje peludi u plućima i povećava koncentraciju peludi u zraku.

Za većinu glavobolja krive su vremenske promjene

Više od polovice glavobolja izazvano je vremenom, za svaku treću glavobolju kriva je promjena vlage i temperature uzrokovana promjenom vlage i temperature zraka, a 13 posto glavobolja nastaje tijekom promjene tlaka zraka. Veća koncentracija vlage u zraku izaziva nesanicu, kostobolju i aktivnije djelovanje virusa koji napadaju dišne puteve. 

Mini savjeti

  • Naspavajte se pa će  proljetne tegobe biti znatno blaže.
  • Simptomi nekih vrsta anemije jači su kod niske vlažnosti i velike brzine vjetra.
  • Barem pola sata boravka u prirodi privikava tijelo na promjene vremena.

Biljnim preparatima i vitaminima protiv meteoropatije

Riječ stručnjaka: Sandra Marić 

Sad je najvažnije piti mnogo tekućine, prije svega vode. Ona se može kombinirati i s vodenim otopinama za jačanje imuniteta. U ovo godišnje doba organizam je istrošio svoje rezerve jer tijekom zime nismo jeli sezonsku hranu, pa mu je potrebna visoka doza vitamina i minerala. Idealna je kombinacija vitamina C i cinka za imunitet te vitamini skupine B za energiju. Važan je i antioksidans Q10, koji povećava staničnu energiju i regulira krvni tlak, pa je koristan kod proljetnog umora. Od biljnih dodataka idealan je ginseng. Američki ginseng poboljšava mentalne sposobnosti i koncentraciju, a azijski fizičke sposobnosti organizma. Oni se mogu i kombinirati.

Komentari (1)
  • Koristan članak.

    6. 3. 2012,   09:39