Ukusno zelenilo: začinsko bilje uspijeva na svakoj strani svijeta ako se pravilno uzgaja i ima dovoljno svjetla, a jelo je s njima najslasnije ako se listići beru ujutro
Mirisni začini rastu na prozoru i čine svako jelo specijalitetom
Začinsko bilje u posudama odlično će uspijevati samo ako ima dovoljno svjetla, pa ga je idealno staviti na prozor s južne strane, no poslužit će i istočna. Za one s mračnijim stanovima dobar su izbor natrijeve visokotlačne žarulje. No ne samo da biljke valja staviti u blizini svjetla nego i na mjesto na kojem će svi ukućani moći uživati u njihovu zelenilu.
Dobro je i da su što bliže kuhinji jer ćete ih tako sigurno češće upotrebljavati i njegovati. Možete ih uzgajati u gotovo svakoj posudi, a jedini uvjet su da imaju rupe kroz koje će voda moći iscuriti i tanjur na koji će se tekućina sakupljati. Možete iskoristiti i plastične u kojima je bila hrana poput onih za margarin ili jogurt. No i one moraju biti izbušene te očišćene od hrane i deterdženta. Zemlja u kojoj će biljke rasti mora biti što kvalitetnija. Izbjegavajte onu iz vrta jer može sadržavati mikrobe ili ličinke koje će spriječiti rast biljke. Umjesto nje stavite steriliziranu zemlju, koja se može nabaviti u vrtnim centrima. Začinskim biljkama ne odgovara previše vlage, pa zalijevajte samo kad je zemlja suha. Onima u glinenim posudama na južnim prozorima češće će trebati voda nego onima u plastičnim s drugih strana svijeta. Valja ih i gnojiti prirodnim gnojivima, i to barem jedanput u sezoni. No ne smije se pretjerivati, osobito zimi, jer će im to oslabjeti rast.
Osnovno pravilo je - što manje gnojiva, to bolje. Od kukaca i bolesti obranit ćete ih ako im osigurate dovoljno svjetla, vode, ali i ako ih redovito čistite od osušenih dijelova i plijevite. Listove za jela najbolje je brati ujutro dok su im vlaga i miris najintenzivniji.
Ružmarin
Voli vlagu, ali ne smije plivati u vodi. Treba mu puno svjetla i dobro prozračen prostor. Presadite ga barem jedanput na godinu jer zemlja s vremenom gubi hranjive sastojke. Najbolje ide uz janjetinu i ostalo meso.
Peršin
Ovaj osvježivač daha najbolje raste na jakom suncu. Spreman je za berbu kad mu se lišće počne kovrčati i narastu mu izdanci s tri dijela. Peršin daje ošriji okus svim jelima, osobito mesnoj štruci i pireu.
Bosiljak
Ne podnosi hladnoću, pa mu je potrebno mnogo sunca. Režite cvjetove čim se pojave zato što će lišće tako biti aromatičnije i bujnije. Umiruje probavu, pa dobro ide uz masnija jela, ali i pizzu te špagete.
Majčina dušica
Osim što je začinska biljka, majčina dušica je i ukrasna zbog ružičasto-bijelih cvjetova koji jakim mirisom odbijaju kukce. Odgovara joj suho tlo, a cvate od svibnja do listopada. Dobra je za temeljce, variva, umake, marinade, ribu...
Metvica
Vrlo je otporna i treba je što češće podrezivati, a dobro podnosi i blagi hlad. Odličan je dodatak desertima, a možete je staviti i u vruću čokoladu ili crni čaj. Također, odlična je u salatama od svježeg povrća.
Mažuran
Ne valja ga prečesto zalijevati, a tijekom dana treba mu i puno sjene. Listovi se mogu brati kad god ih ima. Može se koristiti u jelima od ribe, krumpira, peradi, paštetama...Dodaje se na kraju kuhanja.
Ljute papričice
Zalijevaju se tek kad je zemlja suha, a najbolje uspijevaju na mjestima koja nisu uvijek obasjana suncem. Također, ne valja ih ni previše gnojiti, a treba ih presaditi ili prorijediti kad lišće postane pregusto. Budući da ubrzavaju metabolizam i sagorijevaju kalorije, odličan su dodatak varivima, salatama i marinadama. Također, dobre su za zimske dane jer podižu tjelesnu temperaturu.