Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Na mlince u Mlinice: Nekad su bili mlinovi, a danas restorani

None Foto: PIxsell/Željko Hladika 13

Obitelj Hanzec stari mlin u Gornjem Stenjevcu pretvorila je u restoran koji nudi domaću pastrvu i gulaš od vepra, a Antoničin mlin uz vodenicu ima konobu koja nudi ribu, meso i maslinovo ulje iz obiteljskog maslinika

Ne želimo varati ljudi i nastojimo da se naši gosti hrane onako kako se i mi hranimo, a to je samo domaće. Kod nad nema mesa iz velikih supermarketa. Nabavljamo ga od provjerenog mesara i ne kemijamo na akcijama, kaže Josip Hanzec, koji zajedno s ocem Josipom i majkom Romanom vodi restoran 'V starem melinu' u Gornjem Stenjevcu, na obroncima Medvednice u Zagrebu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Restoran odiše pravim domaćim i starinskim ambijentom. Sa stražnje strane, pored terase žubori potok Dubravica, uz zid restorana je i stara mlinica koju pokreće odvojak potoka i koju je obitelj Hanzec, baš poput junaka iz Družbe Pere Kvržice, obnovila i opet pokrenula.

Mlin je radio do 1974. , a do 1989. je ostao zapušten. Obnovili smo je prirodnim materijalima, skupili smo stare cigle, crjepove i hrastovu građu. Pazili smo na svaki detalj da bude autentična baš  onakva je i bila – kaže Josip te dodaje da su na tom zaraslom prostoru nekad vodili građevinsku tvrtku, koju su nažalost zbog loše ekonomske situacije morali zatvoriti te 2013. otvorili restoran.

- Nekada se 43 potoka spuštalo s Medvednice. Prije je u okolici  bilo 15 do 19 mlinova. No nažalost to se sve srušilo,a bilo bi bolje da je ostalo onako kako je - kaže.

DOBILI JE NAKON 6 SPONTANIH Tuga nema kraja: Njihovu 'kćer čudo' dadilja zaboravila u autu

Osim dojma prave oaze mira prirode, mlinica je u pogonu i za hranu. Melje domaću bijelu kuruzu koju obitelj sama uzgaja u Jakovlju. U vodi ispod mlinice ograđen je prostor gdje se uzgajaju domaće pastrve koje se svježe ulovljene pripremaju za goste. Mlinica je i zaštićen spomenik kulture iz 17. stoljeća. Preko  puta je kuća kurija Junković iz 11. stoljeća koji je bio dom za mnoge zagrebačke vlastele, poput obitelji poput Vojković, Rauch, Rattkay, a danas pripada nasljednicima grofa Petra Junkovića.

- Sve što nudimo domaće je. Rezanci, štrukli, štrudle i bučnica rade se od domaćeg, ručno razvučenog tijesta - kaže Josip.

Gazdarica Romana Hanzec češkog je podrijetla pa su u ponudi i domaće češke knedle, a sama radi i kolač tiramisu. Od domaćeg brašna u mlinu peče domaći kruh u pravoj  starinskoj krušnoj peći, baš kao i sočna teletina, janjetina, špikani svinjski vrat i patka. 

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Domaću pastrvu radimo na žaru, a prethodno je uvaljamo u brašno od domaće kuruze i poslužujemo je s blitvom. Tata se bavi lovom pa se na jelovniku može naći i pašticada od jelena ili gulaš od vepra – kaže te dodaje kako je obitelj Hanzec navikla  na domaću hranu, jer su i prije restorana kod kuće imali kolinje i radili domaće kobasice, špek i mast.  

Nudi se i pastrva kao hladno predjelo koja se dimi po nekoliko sati uz kuhano povrće te opg sir i vrhnje i vino iz Štrigove.

- Sezonsko voće i povrće također uzimamo od malih domaćih proizvođača. Jedino zaleđeno što imamo je šumsko voće za palačinke. Vrganje i buču isto uzimamo od malih poljoprivrednika. Uvijek imamo domaću krem juhu od vrganja i buče. Tijesto za štrudle i bučnice sami razvlačimo – kaže.

U starim mlinovima nadomak Splita isprepliće se povijest i gastronomija 

Stoljećima starom Antoničinom mlinu na Žrnovnici još uvijek se dolazi po brašno usitnjeno na stoljetnim žrvnjevima. Tamo možete zamijesiti kruh i sami naložiti vatru te kušati tradicionalna jela mlinarske obitelji Aljinović od namirnica uzgajanih na ovom seoskom gospodarstvu i izletištu.

- Prvi zapisi o Antoničinom mlinu, odnosno kako se tada zvao Benzona mlin po prijašnjim vlasnicima, sežu u 1685. godinu, a u posjedu je naše obitelji od početka 19. stoljeća. Danas brašna pravimo od pšenice i kukuruza koje uzgajamo u Glavicama kod Sinja i od raži iz Smiljana u Lici. Ona su bez aditiva, zrnevlje se sporo melje pa zadržava vrijednosti koje, recimo, izgaraju kod industrijskog usitnjavanja što privlači ljubitelje zdrave hrane. Uz vodenicu je konoba gdje spremamo pastrve iz našeg ribnjaka, rižote i druga kuhana jela, a peke i druge mesne specijalitete pravimo u vanjskoj kužini s kominom uređenoj po starinski. Uz to nudimo gostima povrće što raste u našem polju, maslinovo ulje iz obiteljskog maslinika, dalmatinska vina i domaće rakije, domaće sirupe od zdravog bilja kao što su kadulja, aronija, bazga, vrisak te sokove od cikle i jabuke, kombinacije krušaka i naših agruma - kaže Marko Aljinović, sedma generacija vodeničara ove obitelji iz Žrnovnice pored Splita.

Aljinovići su mlinarstvo i poljodjelstvo 2012. godine odlučili povezati s ugostiteljstvom te stari voćnjak uz rijeku pretvorili u jedno od najljepših splitskih izletišta na samo 10-tak kilometara od središta grada. Imanje uz korito rijeke je privuklo i producente Game of Thrones te su ga odabrali za snimanje scene 4. sezone, a domaćini su ekipu od stotinjak ljudi znali počastiti domaćim kruhom.

DOBRO SE DOBRIM VRAĆA Anđeo vodoinstalater: Starima i bolesnima popravlja besplatno

- Nisu očekivali tu stari mlin, pa su se oduševili kad sam ga pokrenuo i napravio brašno za kruh koji su kušali s lukom i našim maslinovim uljem. Bilo nam je to fantastično iskustvo i dalo nam je tada dodatni vjetar u leđa da ovo mjesto uz rijeku pretvorimo u oazu gdje se stoljetna vodeničarska povijest Žrnovnice i naše obitelji spaja s nedirnutim riječnim krajolikom te domaćim specijalitetima - dodao je Marko.

Danas se tamo odlazi na domaći sir, pršut, pečene domaće koke, pastrvu s purom koju spremaju od svog kukuruza i uz dodatak badema. Kako se uz Žrnovnicu nalazi brdo Perun, tako su se u Antoničinom mlinu dosjetili doručak od domaćih krumpira, jaja i sezonskog povrća nazvati njegovim imenom, a nude i hladne plate pod nazivom tog staroslavenskog boga grmljavine i munja. Doručak od mekog sira, rikole i domaćeg kruha, pak, nosi im ime po Velesu, bogu stada.

Na istoj je rijeci i kultna Trattoria Mlin izgrađena na temeljima stoljetne vodenice obitelji Markovina gdje se nude poljički specijaliteti te roštilj. U temeljima su i dalje kanali vodenice, a i terasa koja leži na mlinskim usjecima, puna je memorabilija i vodeničarske povijesti obitelji Markovine koja se uz mljevenje brašna bavila mesarstvom i kojekakvim zanatima.

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

- Objekt su 1980. godine otvorili Hajdukovi velikani Davor Grčić Gaga i Bernard Vukas, a to je onda bilo kao da vam dođu Ronaldo i Messi. Tada je Mlin bio prva privatna pizzerija u Dalmaciji, a druga u Hrvatskoj, iza zagrebačkog Purgera. Otac Mirko i majka Mirjana su uskoro se pročuli po pizzi, svraćalo se iz cijele regije, a kako je posao rastao, tako je rasla i ponuda - ispričao je Claudio Markovina koji je nastavio ugostiteljsku tradiciju svojih roditelja. Kako se posao brzo širio, Mlin je postao naširoko poznat, pa su se još za bivše države tamo okupljali estradnjaci, sportaši te krišom svraćali lokalni političari s ljubavnicama.

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

U radu su Mlin omele ratne prilike i jedno je vrijeme bio zatvoren. Prije pet godina ova je trattoria uz most na Žrnovnici pred kojim je završavala drevna Poljička kneževina, temeljito preuređena. U ponudu su stavili mesna jela, peke i roštilj o kojem brinu majstori grilla iz Leskovca te vina Matela, brend stare težačke i ugostiteljske obitelji Kovač iz Kaštel Sućurca.

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

- Radimo cijelu godinu, a najvažniji su nam domaći gosti, pa su ponuda i cijene prilagođene našem svijetu. Dakako, dolazi nam na mesne specijalitete i sve više gostiju iz vila s bazenima koje su otvorene za turiste po okolici Žrnovnice. Velika je prednost što je ljeti ovdje hladnije 2-3 stupnja nego u gradu jer sjedite doslovno na vodi. Soparnik radimo po narudžbi, pršute biramo po selima u Zagori, a od početka uz pizzu poslužujemo i specijalitet kuće 'Steak Mlin', odrezak od teleće ruže punjen domaćim pršutom i sirom - kažu vlasnici Trattorije Mlin.

U Solinu na rijeci Jadro su obnovljene Gašpine Mlinice iz 18 stoljeća. Mjesto je gdje možete razgledati stare predmete pučke baštine, pogledati kako se melje brašno te na gastro manifestacijama kušati staru solinsku kuhinju. Od drugih mlinova blizu Splita gdje se dobro jede valja izdvojiti i konobu Mlinice nadomak Trogira. Poznati su po dobrim ribljim i mesnim bokunima koji se služe u mlinu iz 16. stoljeća uz jezero i ornitološko-ihtiološki rezervat Pantan, a na listu valja ubrojiti i Radmanove Mlinice kod Omiša poznate po pekama i riječnim delicijama.

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL

- Vratio sam se iz Austrije kako bih renovirao stari mlin u Dalju i pretvorio ga u restoran - kaže Marko Đurkov (39) koji je na početku rata otišao iz rodne Slavonije u Austriju. 

- Nakon preseljenja u Austriju nismo mogli dolaziti sedam dugih godina zbog rata. Kada se situacija počela smirivati redovno sam dolazio jer mi je jedina želja bila vratiti se tamo gdje sam se i rodio - priča nam Marko emotivnu priču dok u pozadini svira bećarac s poznatim stihovima 'vratit ću se ja jednog dana'.

Kada se vraćao u Dalj zamijetio je posjed na kojemu se nalazio stari mlin te je bio na prodaju, na početku nije znao što će napraviti s njim, ali znao je da se želi vratiti kući i da će od posjeda zasigurno napraviti nešto.

- Imao sam firmu u Austriji vezano uz moju struku, soboslikarstvo, radili smo završne građevinske radove i išlo nam je odlično te sam 1999. godine odlučio podići kredit kako bih mogao kupiti stari mlin u Dalju. Sa suprugom Snježanom (35), koja je iz Dalja otišla sa mnom u Austriju, dogovorio sam se da ćemo se vratiti - kaže Marko te nadodaje kako su nakon kupnje počeli čistiti stari mlin koji je bio razrušen i zarastao, a postojala je samo jedna zgrada koju su naknadno pretvorili u salu.

Ideja da otvore restoran 'Stari mlin' došla je naknadno te su deset punih godina ulagali u sve što danas imaju.

- Došli smo na ideju da otvorimo restoran i salu za svatove jer toga nije nigdje bilo. Na ovome području mi i dan danas jedini imamo baš salu za svatove koja uključuje kuhinju - govori nam Marko koji smatra kako je ime restorana bilo unaprijed određeno jer su svi znali gdje se nalazio mlin u Dalju koji se, kako iz arhiva saznajemo, spominje čak i davne 1850. godine.

Stari mlin u Dalju bio je jedan od prvih u Hrvatskoj. Prvenstveno je išao na vodu, Dunav ga je pokretao, a kasnije na paru.

- U mlinu se radilo do 1970-ih, a nakon toga je stajao dugo. Pojedine mještane vežu uspomene za ovo mjesto jer su se kod starog mlina igrali kao djeca - kaže Marko te dodaje kako su za vrijeme rata ljudi s posjeda na kojemu se nalazio stari mlin uzimali sve što im je bilo potrebno: cigle, grede i slično.

U restoranu tradicionalno sviraju tamburaši.  Na početku su tamburaše imali jednom tjedno, ali zbog velike zainteresiranosti sada sviraju petkom i subotom. 

Specijalitet krčme "Stari mlin" je šaran na rašljama koji se priprema svakoga petka, a cijena jedne porcije je 81 kunu. Uz šarana se poslužuje dobro poznata krumpir salata te se uz jelo preporučuje čašica Erdutske graševine.

PAR IZ PAKRACA: 'Čokoladu smo naučili raditi na internetu, sad je svi obožavaju'

Jedan od najsočnijih načina na koji se pripremaju šaran, smuđ i som svakako je fiš kojega vlasnik Marko svakodnevno kuha u jednoj smjeni, a kuhar Miloš u drugoj. Riba koja ide u fiš živa je u bazenu koji se nalazi u sklopu restorana. Nakon što ju izvade iz bazena riba ide na čišćenje, a odmah nakon toga se kuha u kotliću na drvima.

- Naša posebnost je bazen sa živom ribom i uvjeren sam da nigdje ne postoji svježija riba nego kod nas. Zbog ribe nam dolazi posebno puno gosti, fiš kojega radimo je jako poznat pa smo tako jednom prilikom kuhali fiš za čak 650 ljudi - kaže ponosni vlasnik.

Restoran u svojoj ponudi ima roštilj na ugljen kojega se preporučuje pogotovo ako volite miris dima užarenog ugljena i sanjate o odlično pečenom komadu mesa.

Razvili su dostavu jer je Dalj relativno veliko selo te kuhaju za dva vrtića u Dalju i Bijelom brdu, ali i za umirovljenike kojima svakodnevno dostavljaju hranu na kućne pragove na području Dalja, Erduta, Aljmaša pa sve do Borova.

U blizini Petrinje, na rijeci Kupi, nalazi se i restoran Mlinski kamen.

- Sam objekt otvoren je prvi put prije šest godina, a mi smo ga uzeli prije šest mjeseci u najam. Došli smo s ozbiljnijim projektom. Uz ponudu u restoranu imamo apartmane u kojima se gosti mogu opustiti uz električne masaže i finske saune - kaže Tomislav Presečan, direktor restorana 'Mlinski kamen'  u Brestu Pokupskom u blizini Petrinje. 

Planovi su veliki te sve planiraju polako, korak po korak. Uvest će i školu jahanja,  kada profesionalno istreniraju konje, a vizija je i napraviti pistu za male privatne avione te školu streljaštva.

Foto: Željko Hladika/24sata

- U ponudi imamo Leskovački roštilj koji radimo od sto post junećeg mesa, bez ikakvih primjesa. Sve se radi na drvenom ugljenu što je energetski najneisplativiji način, ali je ipak daje poseban 'šmek' - kaže Tomislav te dodaje kako redovito naručuju svježi drveni ugljen. 

Nude raznovrsne plate za više ljudi poput Kupskog niza, Mlinskog kamena, Bresta Pokupskog i Kupske Šiklje na kojima se može naći raznovrsna ponuda roštilja od hajdučkog ćevapa, uštipaka, kobasica, vješalica, gurmanskih i začinjenih pljeskavica, lungića, pilećih prsa do rolane pohane piletine punjene sirom i šunkom. Tu je i vinski podrum s raznovrsnom ponudom domaćih i stranih vina. Za predjelo tu je i hladna plata s domaćim kobasicama, špekom, pršutom i kulenovom sekom od Jakopovića iz Slavonskog Broda. Pored toga, nude se i raznovrsni domaći sirevi. 

Foto: Željko Hladika/24sata

-  Uz platu nudimo i domaći pečeni krumpir i povrće na žaru.Trudimo se imati što više domaće, pa i to kupujemo od opg-ovaca. 

- Dolaze nam domaći, ali iz strani gosti, iz Slovenije, Austrije, Njemačke, ali i iz drugih zemalja. Ljudi se ovdje dođu odmoriti, a ne samo najesti. Ubrzan život nosi svoje, a priroda liječi - kaže te dodaje kako nakon dobre 'klope' gosti mogu uzeti kajake i veslati po mirnoj Kupi. 

Osim vrhunskog roštilja, u prostoriji mlina imaju pravu krušnu peć u kojoj pripremaju deset različitih vrsta pizza i domaće pogačice. Pizza 'Mlinski kamen' radi se od sira, šunke, šampinjona, slanine, jaja, kajmaka i sira.

- Dolaze nam ljudi s djecom. Smatrali smo kako je potrebno imati i nešto osim roštilja, jer djeca i mladi više vole pojesti pizzu - kaže te dodaje kada se najave obitelji s djecom nude i mali vrtić s uslugama kako bi se roditelji kvalitetno odmorili - kaže. 

S obzirom na prirodu mjesta, u ponudu žele uvesti i riječnu ribu.  

- Želim ponuditi ribu na specifičan način. Isključivo domaću i kupsku. Dovest ćemo veliki rezervoar u kojoj će voda cirkulirati. Kupili bi ribu od domaćih ribolovaca, stavili je u rezervoar i nudli gostima da si sami izaberu koju ribu žele - kaže Tomislav te dodaje kako mu je žao što nemamo kulturu i naviku jedenja ribe. 

Komentari (2)
  • Kad pocnes stvarno lijepom pricom iz Stenjevca a zavrsis na leskovackom rostilju...🙄

    24. 9. 2019,   21:09
  • Domaću pastrvu iz Kalifornije,gdje su nestale domaće potočarke

    24. 9. 2019,   20:18