Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Naša pšenična trava zdravija i jeftinija od popularne spiruline

Pšenična trava sadrži visok udio klorofila pa obogaćuje krv kisikom. Koristi se i za jačanje imuniteta te lijek protiv upala. Spirulina se uzgaja u zagađenim vodama, pa može sadržavati teške metale

>>> DOMAĆE JE BOLJE - Velika akcija 24sata: I mi imamo svoju superhranu

Posljednjih je godina sve veća pomama za stranim uvoznim preparatima, superhranom i čajevima koji jačaju imunitet, pomlađuju i čiste organizam od toksina te ubrzavaju metabolizam. No u Hrvatskoj postoje jednako zdrave, a istodobno jeftinije i pristupačnije varijante, odnosno domaći proizvodi koji imaju jednak, ako ne i bolji, učinak na organizam.

Tako je, primjerice, kod nas sve popularnija plavo-zelena slatkovodna alga spirulina, koja poboljšava izdržljivost te uklanja umor i toksine, a najčešće se uzgaja u Kini, Australiji i na Havajima. No istraživanja govore da je domaća pšenična trava jednako učinkovita, samo jeftinija, a lako je možete i sami uzgojiti.

BISERNI OSMIJEH Zubari otkrivaju: Jedete li ovu hranu, nećete imati bijele zube

- Spirulina je bogata vitaminima i sadrži svih devet esencijalnih masnih kiselina koje naš organizam ne može sintetizirati sam, pa predstavlja kompletan protein - pojašnjava dr. Bruno Novak, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Vrlo je korisna u prehrani vegetarijanaca, a preporučuje se i prije treninga jer poboljšava izdržljivost i uklanja umor.

- No i pšenična trava sadrži svih devet aminokiselina koje organizam ne može sam sintetizirati. Zato je sok mlade pšenice uz doručak odličan izvor energije za cijeli dan - ističe Novak i dodaje da je sok odlična prevencija protiv bolesti srca i krvnih žila.

Sok od pšenice čisti krv i potiče rad štitnjače

I dok se alge svrstavaju u morsku supertravu, mlada pšenica u koncentriranim količinama sadrži sve ono što bi se jednog dana nalazilo u pšeničnom zrnu, a zrnevlje općenito smatramo pravom riznicom vitamina i minerala, kaže doktor Novak. Ljekovite prednosti pšenične trave poznate su još od 5000 godina prije Krista.

Kao lijek su je koristili stari Egipćani, kasnije Grci i Rimljani i to za pročišćavanje krvi, jer veže teške metale i uklanja ih iz organizma. Pšenična trava se često konzumira u obliku soka ili čaja kako bi se potaknulo čišćenje probavnog sustava i cijelog organizma. Ljudi je konzumiraju u borbi protiv mnogih bolesti, od najlakših, poput prehlade, do najtežih, poput raka.

Sadrži visok udio klorofila, pa povoljno djeluje na obogaćivanje krvi kisikom. Koristi se i kao sredstvo za jačanje imuniteta te lijek protiv upala. Smatra se da pogoduje uravnoteženju razine šećera u krvi, pomaže normalizaciji rada štitnjače te da djeluje kao prevencija raznih vrsta karcinoma. Prirodan je izvor vitamina A, K, B6 i E, kalcija, selena, magnezija, željeza, tiamina, riboflavina, niacina.

Foto: Dreamstime

- Istraživanja pokazuju da i spirulina ima značajan detoksikacijski učinak te da potiče eliminaciju toksina i nečistoća iz krvotoka. Pripisuje joj se snažno protuupalno djelovanje, pa se preporučuje u prevenciji kroničnih upalnih bolesti poput reumatoidnog artritisa. No pšenična trava sadrži više od 16 posto proteina, što je više nego što je sadržano u mesu ili jajima.

- Sok se može pomiješati sa sokom od jabuke ili dodavati voćnim smoothiejima. Dnevno se preporučuje do 30 mililitara tog soka, dok se za detoksikaciju iznimno može piti dupla doza na dan, ali kraće razdoblje. Veće količine mogu izazvati glavobolje i mučninu - kaže dr. Novak. Isto vrijedi i za spirulinu, s kojom također ne treba pretjerivati.

- U većim količinama može izazvati i neželjene nuspojave, upozorava dr. Novak i pojašnjava da zbog velikog udjela proteina veća količina spiruline može izazvati glavobolje, vrtoglavicu, bolove u abdomenu, mučnine i promjene u boji stolice i kože, a previsoke doze mogu povećati rizik od poremećaja u radu bubrega i jetre.

- Kako se često uzgaja i u zagađenim vodama, može sadržavati štetne toksine - upozorava dr. Novak.

NUTRICIONISTICA SAVJETUJE: Kako slatko, slano i jako masno postupno izbaciti iz jelovnika?

Tako su istraživanja pokazala da neki uzorci spiruline sadrže teške metale, uključujući željezo, merkur, živu, pa i arsen, stoga treba voditi računa o podrijetlu spiruline - kaže i nastavlja:

- Pšeničnu travu, ili mladu zelenu pšenicu, možete uzgojiti u staklenci ili u vrtu. Budući da je možete pronaći kod lokalnih proizvođača koje možete provjeriti, gotovo da i nema bojazni od kontaminacije.

Zeleni napitak vodi tijelo u balans, pa se već sat vremena nakon pijenja javlja osjećaj opuštenosti, a tijekom radnog dana osjetna je sve veća otpornost na stres i izdržljivost organizma. Umor je već prvi dan značajno manji nego uobičajeno, a brzo se javlja i osjećaj balansa u tijelu i umu, sličan onome koji se javlja nakon vježbanja joge.

Osim što pšeničnu travu možete sami uzgajati i pritom je sirovu koristiti, postoje i alternative, pa je tako možete pronaći u sokovima, čajevima, ali i različitim oblicima dodataka prehrani, poput pšenične trave u prahu koju možete umiješati u sok, juhu, voće ili salatu.

Recept: Sok od pšenične trave za doručak daje energiju za cijeli dan

Foto: 123RF

Vlasi pšenične trave narežite i iscijedite u sokovniku ili dodajte malo vode i sameljite u blenderu. Za bolji okus možete ga miješati s voćem. Na primjer, u blender dodajte narezanu jabuku i sok od pola limuna i slično. Travu možete koristiti najviše tjedan dana, a za novu turu koristite novo sjeme i zemlju, savjetuje dr. Bruno Novak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Kod uzgoja svoje pšenične trave oprez s vodom

Iako pšenica “voli” vodu, te se tijekom uzgoja zalijeva ujutro, a na večer pšenicu prska vodom, nemojte pretjerivati i pridržavajte se ovog pravila. Naime, ako pretjerate u zalijevanju, vrlo lako može se razviti plijesan. U tom slučaju, bacite pšenicu i ponovite postupak, savjetuje dr. Bruno Novak.

Foto: 123RF

Za brži rast: Prvo neka proklija pa je posadite

Pšenična trava vrlo je jednostavna za uzgoj, otporna je na vremenske uvjete i može se uzgajati na gotovo svakom tlu. Možete je posaditi jednostavno, kao i božićnu pšenicu, tako da zrna pšenice posadite u zemlju i zalijevate, kako bi nakon nekog vremena niknula trava. No bolje će i brže rasti ako je prvo pustite da proklija pa posadite klice, a time se može skratiti postupak od klijanja do trave koju možete koristiti na 7 do 10 dana, napominje dr. Novak.

Upute za uzgoj pšenične trave:

1. Staklenku od 3 do 4 litre napunite s 1-2 male šalice pšenice. Dolijte hladnu vodu, promiješajte i ocijedite. Ponavljajte postupak dok voda ne bude bistra, uklanjajući i oštećene sjemenke koje plutaju. Zatim dolijte 3 puta više vode u odnosu na količinu pšenice i ostavite da odstoji 12 sati.

Foto: 123RF

2. Procijedite pšenicu pa je ponovno isperite uz ponavljanje dok voda ne bude bistra. Na kraju dobro ocijedite. Važno je da pšenica bude vlažna, no u boci ne smije biti viška vode jer će to potaknuti razvoj plijesni.

3. U iduća 24 sata procijedite pšenicu još tri puta, tako da svaki puta dobro ocijedite višak vode.

4. Treći dan trebale bi se nazirati sitne klice, što je vrijeme za sadnju. U teglu ili plastičnu kutiju rastresito postavite zemlju pa gusto i ravnomjerno rasporedite pšenicu. Pokrijte tankim slojem zemlje. Prva tri dana pokrijte teglu novinama ili kartonom, da se ne isušuje. Tijekom tog razdoblja dobro zalijevajte ujutro, a navečer pšenicu poprskajte vodom.

Foto: 123RF

5. Četvrti dan otkrijte teglu i stavite na svijetlo mjesto, ali ne direktno na sunce. Otprilike dva dana prije rezanja, iznesite je na sunce, da upije klorofil. Pšenica se reže kada dosegne 15-20 centimetara.

Prednost domaćeg: Danas ga beremo, sutra je na polici

Uzgoj, skladištenje i transport upitni su kad je riječ o većini uvezenih namirnica, osobito kad su u pitanju voće i povrće, upozorava agronom mr. sc. Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice, inače vlasnik OPG-a u blizini Zagreba i jedan od najvećih domaćih proizvođača jabuka.

- Na primjer, jagodičasto i bobičasto voće, kao što su jagode ili borovnice, koje uvozimo iz Španjolske, Grčke ili Turske, od berbe do trgovine putuju oko tri dana i kada ih ne bi pojačano tretirali kod skladištenja i transporta, do nas bi došli kao kaša. No nije stvar samo u tome nego i u činjenici da se mnogi plodovi upravo zbog dugog putovanja beru prije pune zrelosti, pa tretiraju da bi imali što ljepšu boju i ostali čvrsti, ali iznutra nemaju ona svojstva koja bi trebali imati - pojašnjava sugovornik.

NE IGNORIRAJTE Bol u leđima: Može biti upala mjehura, bubrega ili gušterače

Dodaje kako je to, na primjer, slučaj s idared jabukama, koje se u našim trgovinama mogu pronaći puno prije nego što im počne sezona berbe, već od polovice kolovoza, pa umjesto da zagrizemo u sočan kiselkasti proizvod s bogatom aromom, “imamo osjećaj da jedemo običnu repu”.

- Slično kao kad zagrizete uvoznu jagodu, koja često nije sočna i nema onako intenzivan miris kao kad naletite na domaće. Ukratko, nije samo važno voditi računa jedete li namirnice za koje se pretpostavlja da imaju visoku nutritivnu vrijednost, nego i o kojoj je sorti riječ te je li njena sezona, kako bi do sazrijevanja doista razvila sve svoje vrijednosti - pojašnjava Ivković.

Foto: Goran Jakus/PIXSELL

Upravo zato, kaže, bilo bi važno da potrošači počnu voditi računa o tome da daju prednost lokalnim, domaćim proizvodima, koji se jedan dan uberu, a već drugi su na policama trgovina ili na tržnicama, pa se mogu brati dozreli i ne moraju tretirati tijekom skladištenja ili transporta.

Iako nije riječ o hrani, poticaj za istraživanje o kvaliteti domaćih i stranih proizvoda na našem tržištu bila je odluka Ministarstva poljoprivrede s kraja svibnja o povlačenju određenih serija tableta i praha spiruline i chlorelle, dviju algi koje se koriste kao dodaci prehrani. U ovom slučaju, proizvodi su uvezeni iz Kine. Riječ je o dodacima koji se ubrajaju u tzv. supernamirnice, kojima se pripisuju značajna ljekovita svojstva. Često ih koriste sportaši, kao i ljudi koji žele spriječiti bolesti, pa je to važnije ako nismo sigurni u njihovu kvalitetu i zdravstvenu ispravnost. Odluka o povlačenju s hrvatskog tržišta utemeljena je na obavijestima koje je Hrvatska dobila preko RASFF sustava.

Srećom, prema odluci o povlačenju spomenutih proizvoda, oni su zdravstveno ispravni, no povučeni su jer nisu imali oznaku da mogu sadržavati tragove sumpornog dioksida, inače prirodno prisutnog u spirulini i chlorelli, a sumporni dioksid je alergen koji kod alergičnih ili netolerantnih ljudi može izazvati osip, teško disanje i astmu.

SEZONA JE RAZNIH UBODA Kako prepoznati ubode kukaca i pružiti najbolju prvu pomoć

Osim što je odluka o tome odmah objavljena na stranicama Hrvatske agencije za hranu i tvrtke Advent d.o.o. i Polleo Adria d.o.o., koje su spornu spirulinu i chlorellu stavile na hrvatsko tržište, postupile su u skladu s propisima. Na svojim su stranicama odmah objavili obavijest o povlačenju proizvoda i pozvali kupce da ih vrate kako bi ostvarili pravo na povrat novca.

Inače, prije stavljanja dodataka prehrani na hrvatsko tržište proizvođač, trgovac, odnosno uvoznik ili distributer, moraju obavijestiti Ministarstvo zdravstva o toj namjeri, te dostaviti informacije o ambalaži, specifikaciju proizvođača o sastavu te deklaraciju na hrvatskom jeziku. Uz to, moraju podmiriti troškove monitoringa, slijedom čega Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva provodi nadzor nad proizvodom. A ako proizvod sadrži biljne vrste, ekstrakte biljnih vrsta i druge tvari, koje nisu navedene u Pravilniku o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane, te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno, ili sadrži vitamine i minerale koji prelaze dopuštene količine, te ako se na njima nalaze navodi koji se tumače kao zdravstvena tvrdnja, a nisu na listi odobrenih tvrdnji, prethodno se mora ishoditi rješenje kojim se dopušta stavljanje proizvoda na tržište.

Hrvatsku, kao i ostale članice Europske unije, štiti sustav brzog uzbunjivanja RASFF

Foto: 123RF

Hrvatska je članica RASFF-a, što je sustav brzog uzbunjivanja za hranu koji je u EU pokrenut 1979. Ovaj se sustav razvijao s ciljem brze razmjene informacija među nacionalnim tijelima o zdravstvenim rizicima povezanima s hranom. Zemlja članica koja utvrdi postojanje opasnosti za zdravlje kod određenog proizvoda obavještava ostale članove o proizvodu i mjerama koje je poduzela.

>>> DOMAĆE JE BOLJE - U petak 27. 7. 2018. u tiskanom izdanju 24sata donosimo vam usporedbu domaćeg maslinovog i kokosovog ulja

Komentari (3)
  • Za to o psenici nisam cula ali imamo mi i bolje od spiruline ..motar.primorski motar...

    25. 7. 2018,   12:09
  • Zao mi je zbog vase boli zbog ove cinjenice ali - vasa jetra to radi- cisti organizam od toksina. To ne rade nikakvi preparati. Postoji dobra i losa prehrana. I vasa jetra. Koja radi 0-24. Dajte joj povrca, voca umjereno, mesa malo i bit ce ok. Ako je jetra sretna u veeeeelikoj vecini ste i vi sretni. Ne nasjedajte pseudoznanstvenim rijecima “detoksikacija” i slicno. Obrazujte se

    25. 7. 2018,   23:45
  • jako dobro

    25. 7. 2018,   19:02