Nije istina da prekrižene ruke znače samo obrambeni stav

Najveća zabluda po pitanju govora tijela jest da geste rukama imaju točno određeno značenje. Geste imaju višestruko značenje, pa tako križanje ruku može ukazivati na obrambeni stav, ali isto tako mogu ukazivati na umor, hladnoću ili jednostavno potrebu za udobnim sjedenjem. Moguća je i kombinacija svega odjednom, objasnio je dr. Nick Morgan, američki teoretičar komunikacije. Isto tako, češkanje po nosu ne mora nužno značiti nervozu ili laž. Mogu jednostavno značiti da vas svrbi nos, što je pogotovo često kod žena zbog dugih šiški ili kose.

Zaluđenost govorom tijela potekla je iz proučavanja amblema kao što je znak mira ili srednji prst. Stručnjaci su tako pokušavali na isti način objasniti svaku gestu, no činjenica jest da amblema u svim kulturama ima jako malo te da geste zapravo nemaju neko posebno značenje, dodao je dr. Morgan. 

Osim amblema, čitanje signala koji se nesvjesno šalju popularizirale su i TV serije te stručnjaci za govor tijela koji su u izbornim kampanjama nastojali pročitati lažu li politički kandidati ili ne. Upravo su iz tih razloga, neke od zabluda postale dio moderne kulture. Ipak, vrlo često je instinkt puno vjerodostojnijih od uobičajenih objašnjenja, tvrdi Morgan. 

S godinama naučimo kamuflirati prave osjećaje

Nije istina da se emocije lako mogu pročitati s lica, ističe Morgan. Kako odrastamo, tako učimo sakrivati prave osjećaje i upravo ta maska nam pomaže da ostvarimo dobre odnose s obitelji, prijateljima i kolegama. Ljudi s godinama vrlo dobro znaju sakriti dosadu, nezainteresiranost, laži, tugu, povrijeđenost pa i ljubav. Iako nisu svi najbolji u skrivanju emocija, ipak nije istina da se na licu sve vidi, dodaje Morgan. 

No ono što najviše odaje skrivače svojih istinskih emocija su mikro-ekspresije lica. One su toliko kratke i toliko brze, ali se ipak očituju kao jasan signal određenog osjećaja. Vrlo često mikro-ekspresije traju tek 1/24 sekunde, no iskusno oko će ih uhvatiti. 

Stručno oko može prepoznati mikro-izraze lica

Pojam mikro-izrazi lica ili mikro-ekspresije skovao je dr. Paul Eckman, na čijem se liku temelji i TV serija "Laži mi". Da biste ih uočili, potrebno je puno vježbe, a mogu vam pomoći fotografije i video uradci koji prikazuju različite izraze lica. 

Tugu će otkriti vrlo lagano spuštanje obrva, a smijeh koji se pokušava sakriti kutovi očiju koji se podižu prema kutevima. Iskrivljene i spojene usne znak su ljutnje, a podignuta gornja usna i pokazivanje zubi gađenje. Razvučena usta i podignute te spojene obrve otkrivaju strah, podignute obrve i lagano otvorena usta iznenađenje, a samo jedan podignut kut usana prema gore ukazuje na zadovoljstvo, piše eHow.

Tijelo otkriva namjeru

Iako dobro maskiramo svoje osjećaje na licu, ne možemo ih sakriti na tijelu zato što ih tijelo prepoznaje prije mozga. Tako će se osjećaj gladi ili ljutnje prije očitovati na tijelu, nego u mozgu. Pa tako ono što na tijelu možete pročitati jest njegova namjera, a ne svjesna misao koju pokušava kamuflirati, objasnio je dr. Morgan. 

Vi bolje čitate govor tijela bliskih ljudi nego stručnjak

Vrijeme koje provodite s bliskim ljudima omogućuje vam da bolje čitate njihovo emocionalno stanje. Pa iako vas ponekad mogu zavarati i tvrditi da niste u pravu, vjerujte svom instinktu. Budući da ih poznajete dugo, sitne promjene u njihovim reakcijama puno vam više mogu značiti nego verbalno očitovanje. 

Programirani smo osjetiti tuđe osjećaje

Zrcalni neuroni pokreću se u ljudima nakon što mozak osjeti emocije onih koji nas okružuju. Mi te emocije dijelimo i oponašamo kako bismo ih razumjeli. Tako na primjer reagiramo na strah, prepoznajemo ga i u trenu smo pripravni za akciju. 

To je zapravo instinkt koji nam pomaže da osjetimo ako nešto nije u redu. Nesvjesni dio mozga reagira na tuđe emocije, a obraćate li imalo pažnje na njih, lako ćete ih prepoznati. Također, što više vježbate, to će vaš instinkt biti točniji. 

Želudac otkriva nervozu i opasnost

Nesvjesni dio mozga prepoznaje opasnost prije svjesnog dijela, a veliku pomoć ima u želucu koji je prepun osjetljivih neurona. Ti su dijelovi povezani, pa ako postoji nervoza ili opasnost, želudac će javiti mozgu ili obrnuto. Vaš želudac zapravo skenira što se oko vas događa i uočava tuđe emocije te ih procesuira kao pozitivne ili negativne, objasnio je dr. Morgan.