Svake godine proizvede se do 300 milijuna tona plastike, što odgovara težini sedam milijardi ljudi. Nagomilana plastika na sjeveru Tihog oceana može se čak vidjeti iz svemira
VIDLJIVI DIO
Oceanima umjesto santi leda plutaju cijeli deponiji plastike
Kapetan i oceanograf Charles Moore 1997. godine plovio je sjevernim Pacifikom. Stajao je na palubi, kad je uočio krhotine plastike pobacane po površini.
- To je trebao biti netaknuti ocean, no samo sam nailazio na plastične krhotine koje su plutale. Od boca, čepova, omota, vrećica... Veliko plutajuće odlagalište - prepričava riječi kapetana Danielle Smith-Llera, autorica knjige “Trash Vortex: How Plastic Pollution Is Choking the World’s Oceans”. Njegova studija iz 1999. godine pokazala je da u ovom dijelu oceana postoji šest puta više plastike od zooplanktona koji hrane i održavaju život u oceanima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:18
- Svake godine proizvede se od 250 do 300 milijuna tona plastike, što odgovara težini sedam milijardi ljudi, koji čine ukupnu svjetsku populaciju - prepričava autorica saznanja kapetana u borbi protiv plastike.
Nagomilana plastika na sjeveru Tihog oceana može se čak vidjeti iz svemira. To je samo vidljiva plastika, količina nevidljive - mikroplastike mjeri se tako da se more grabi posebno dizajniranim mrežama te se traži pincetama i mikroskopima, ovisno o njezinoj veličini.
- Veliki dijelovi oceana, posebno u južnoj hemisferi, nisu istraženi pa se tako ne može tvrditi koliko plastike zapravo zagađuje svjetske oceane - kaže autorica te dodaje da su vidljivi deponiji smeća koji plutaju oceanima tek jedan posto ukupne plastike koja se nalazi u oceanima.
- Svake godine ugine oko sto tisuća albatrosa, a razlog tome je što su im želuci puni plastike. Isto tako, svake godine ugine isti broj oceanskih sisavaca jer se upletu u bačene mreže ili uguše u plastici - kaže autorica.
S obzirom na poražavajuće podatke, plastika se i dalje gomila, a istraživači, ekolozi i borci za čišći planet upozoravaju na crnu budućnost ako se ne počne ozbiljno djelovati.
- Plastika nije biorazgradiva. Većina plastike nikad ne nestane. Kad se plastika raspadne, otpušta toksine koji zagađuju. Najranjivija skupina ovdje su životinje koje to stalno probavljaju kroz hranu. Budući da se sva plastika ne može reciklirati, najbolje rješenje je smanjiti njezinu proizvodnju - naglašava autorica.
Na jednoj četvornoj milji u oceanima pluta čak 46 tisuća komada plastike. Ugroženi su flora i fauna, bioraznolikost i hranidbeni lanac koji održava ravnotežu ekosistema i života općenito.
- Mora i oceani održavaju kompletan život na Zemlji te reguliraju klimu - napominje.
Oceani su odgovorni za ciklus ugljika na Zemlji. Rad fitoplanktona osigurava nam kisik koji je potreban za funkcioniranje svih živih bića na zemlji.
- Ono što svatko može učiniti je odbaciti plastične vrećice, pribor, čaše, poklopce, tanjure te zapakiranu i gotovu hranu. Život bez plastike čuva naše zdravlje, planet i daje nadu u bolju budućnost - savjetuje autorica.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
12:01
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
