Oni znaju kako ćete vi potrošiti više, ali postoje trikovi i za to

Kad već na ulazu u trgovinu osjetimo miris svježe pečenoga kruha ili pečene piletine, on budi žlijezde slinovnice čak i ako smo siti. Kad one prorade, teže ćemo se disciplinirati u kupnji. 

- Najčešće kupujemo gladni, a glad potiče da kupujemo više nego što nam treba - upozorava psiholog Paco Underhill u knjizi “Znanost kupovanja”. U njoj je objedinio trikove kojima nas trgovci potiču da više trošimo. Čak 70 posto stvari kupujemo neplanirano te je utjecaj marketinga i trikova na našu podsvijest izniman. Stoga u trgovinama svira glazba čiji je ritam sporiji od otkucaja srca, a to nas usporava te dulje ostajemo. Tako kupimo 29 posto više no što smo htjeli. Pazite i odakle počinjete kupnju. U većini trgovina prvo naiđemo na voće i povrće. 

Šarenilo, a i to što ih povezujemo sa zdravom prehranom djeluju tako da ne možemo odoljeti. Biramo ih sami, pa trpamo u vrećicu ne razmišljajući koliko nam treba do idućeg odlaska u trgovinu, a pogotovo ako ih ne važemo sami nego se važu tek na blagajni. Zato stručnjaci savjetuju da počnete puniti košaru tek na sredini trgovine, gdje su manje atraktivni proizvodi, pa se poslije vratite po ono što vam treba. 

Namirnice koje najčešće kupujemo često su smještene tako da zbog njih treba proći s jedne na drugu stranu trgovine. Najbolje osvijetljen i najširi prolaz obično skriva zamke - proizvode na sniženju. U takvu okruženju obično kupujemo bez razmišljanja, uvjereni da se “dva za jedan” mora isplatiti. Tek kod kuće shvaćamo da je drugo pakiranje suvišno. Manipulacije cijenom u odnosu na veličinu pakiranja vrlo su česte. 

Ako ste se naviknuli kupovati pakiranje od šest limenki soka i traje vam tjedan dana, a proizvođač ga poveća na 12 limenki, gotovo je sigurno da ćete i dvostruku količinu soka popiti u tjedan dana, pa ćete trošiti više. Uz blagajnu su sitnice. Bananku ili bombončićima ne možemo odoljeti, a pogotovo ne djeca, kojima su nadohvat ruke. Kako ti proizvodi nisu skupi, i ako ste došli samo po kruh, završit će vam u džepu. 

Provjerene zamke

Lukavo označavanje cijena

Prosječan kupac može zapamtiti cijenu najviše četiri proizvoda. Čak 95 posto kupaca ne zna koliko stoje druge stvari koje kupuju, pa i ne znamo isplati li se određena kupnja u usporedbi s cijenama u drugim dućanima, a to trgovci iskorištavaju. 

Oko 80 posto stvari koje kupujemo obično kupujemo svaki tjedan, zato je dobro spremiti račune u pretinac u novčaniku. Tako ćete za tjedan ili dva, ako vidite proizvod na akciji, moći provjeriti je li to zaista povoljno. Nemojte kupovati ako sniženje nije veliko jer samo 10 posto, ako vam proizvod ne treba odmah, nije nikakva ušteda nego nepredviđeni trošak. Pazite da vas ne prevare. 

Trgovci često lukavo označavaju proizvode na sniženju, pa ne vidite je li snižena cijena pakiranja od 200 ili 400 grama te kupite pogrešan. Slična je zamka i natpis “samo 10 kuna za 100 grama”. Zbog njega posegnete za pakiranjem salame, pa tek kod kuće shvatite kako ste umjesto 100 grama salame zapravo dobili 89, a ostalo je voda. Općenito izbjegavajte pakiranja ako vam to prodavač može narezati. Sir tako može biti znatno jeftiniji nego zapakirani. 

Trgovci i proizvođači često organiziraju prezentacije proizvoda kako bi nas potaknuli na kupnju nakon što kušamo zalogaj. Jasno je kako je to samo mamac i nema razloga da na to nasjednete. Kad je neki proizvod na kraju police, dostupniji kupcu, to ne jamči kvalitetu. Na to se mjesto često stavljaju novi proizvodi radi bolje prezentacije. Nastojte izbjegavati “savjetnike” koji vrebaju pokraj polica. Osim što će pretjerano nahvaliti proizvod, oni dobro znaju što treba reći da vam bude neugodno ako ga ne stavite u košaru. Imajte to na umu pogotovo ako je posrijedi novi proizvod koji još niste probali jer pred prezenterom nećete moći u miru provjeriti odnos cijene, težine i sadržaj, pa biste mogli ponijeti kući i nešto što zapravo i ne volite. 

Ne pouzdajte se previše ni u trgovačke letke jer, dok dođete u trgovinu, često prođe datum do kojega je važila akcija. No ako vam se čini kako vas u samoposluzi pljačkaju, sjetite se da oni ostvaruju samo jedan i pol posto dobiti u trgovini na godinu. Profitna marža trgovina odjećom nekoliko je puta viša. Slatkast miris vanilije žene potiče na kupnju odjeće, zato u “ženskim” trgovinama često tako miriše. Vina se bolje prodaju ako svira klasična glazba, a kupcima je općenito najugodnije ako je temperatura, dok kupuju, oko 19°C.

Vrlo povoljno je sumnjivo 

Velika pakiranja i znakovi jarkih boja upućuju na to da je određeni proizvod jako povoljan, no to ne mora značiti da je dovoljno kvalitetan.

Oprezno s kolačima 

Nemojte neplanirano kupovati tortu jer možete dobiti onu koja neko vrijeme stoji. Radije je naručite kad vam treba, pa ćete znati da je svježa.

Svježe nije uvijek svježe 

Voće i povrće često se pršće vodom da bi izgledalo svježije, no tako se brže kvari, a i teže je pa ćete proći skuplje.

Zamrznuta pizza 

Ako kupujete krišku pizze pečenu u trgovini, usporedite koliko stoji pizza iz zamrzivača jer je najčešće riječ o – istoj.

Čuvajte se kombinacija 

Meksički umak pokraj čipsa, gotovi umaci pokraj špageta ili sladoledi koji su u zamrzivaču pokraj povrća su, naravno, samo mamac.

Pozor! Jarke boje odvlače pažnju od deklaracija i štetnih aditiva

Izbjegavajte kupnje vikendom jer su tada najveće gužve, a istraživanja pokazuju da u grupi obično kupujemo najviše jer se poistovjećujemo i želimo biti dio mase. 

Najbolji dani za kupnju su ponedjeljak i utorak. Ako kupujete meso, uvijek je bolje kupiti veći komad i zatražiti da vam ga narežu, odvoje kosti za juhu i dio samelju. Tako možete uštedjeti do 30 posto u odnosu na to da kupujete svaki put po malo. Nastojte izbjegavati pakirano mljeveno meso jer ne možete biti sigurni u podrijetlo. 

Dobro čitajte cijene proizvoda jer neke možemo kupiti na kilogram, a neke na komad pa možete platiti višestruko više nego što ste planirali. Ako poslijepodne kupujete gotovu hranu za večeru, ne uzimajte ono što je dugo stajalo na toplom. Nemojte dopustiti da vam trpaju previše. Zatražite  manji odrezak ili manje krumpira. Možda i jest jeftino, ali nema smisla ako ćete bacati hranu i jer tako bacate i novac. Odjel žitaricama i različitih pahuljicama nije slučajno prepun jarkih boja. One su tu kako bi privukle djecu, koja su ciljani potrošači.  

Također, šarenilo ambalaže “hipnotizira” i roditelje. Umjesto da čitaju deklaraciju an kojoj bi vidjeli koliko su žitne pahuljice uistinu zdrave, obratit će pozornost na istaknute napite “s više kalcija” i slično, a zanemariti silne aditive na popisu sastojaka.  

Kruh u vrećici dulje traje 

Kruh će vam najčešće zamotati u papirnatu vrećicu, no tako se brže suši i morate po novi. Ako nije baš topao, držite ga u hermetički zatvorenoj vrećici.  

Za sve je potrebno vrijeme 

Osigurajte dovoljno vremena za kupnju da možete provjeriti rok trajanja, usporediti količinu i cijenu i pregledati više proizvoda.  

Ne kupujte mačka u vreći 

Velika pakiranja primjerice paprika, krumpira ili limuna često mogu na kraju biti skuplja nego da ste ih kupili u rinfuzi jer ne vidite je li voće ili povrće oštećeno.