Manje inteligentnim ljudima ne samo da je ograničen njihov kognitivni rast, već je njihov mozak i puno osjetljiviji na fiziološke probleme, tvrde škotski stručnjaci
Povezali nisku inteligenciju s bolestima poput shizofrenije?!
Pametniji i savjesniji ljudi manje su skloni bolestima nego oni koji nemaju te osobine te žive duže, pokazala je studija objavljena u časopisu Psychological Science in the Public Interest. Inteligencija i zdravlje su povezani, pa su pametniji ljudi vještiji u izbjegavanju nesreća i prije će razumjeti javno-zdravstvene kampanje protiv pušenja i zlouporabe droga. Zagonetni, ali vrlo pouzdani su nalazi da niži kvocijent inteligencije većim dijelom proizlazi i iz gena.
Istraživanje prošle godine pokazalo je da ljudi koji imaju kvocijent inteligencije samo jednu standardnu devijaciju nižu od prosjeka imaju 60 posto veći rizik da obole od shizofrenije. Niska inteligencija također je povezana s povećanim rizikom od problema s alkoholom, depresijom, tjeskobom, demencijom te posttraumatskim stresnim poremećajem. Stručnjaci objašnjavaju da se oni u ključnim situacijama ne mogu odlučiti.
- Manje inteligentnim ljudima ne samo da je ograničen njihov kognitivni rast, već je njihov mozak i puno osjetljiviji na fiziološke probleme poput demencije - rekao je voditelj studije Ian Deary.
Savjesnost ljudima pomaže kod svih vrsta bolesti te zbog nje imaju manju mogućnost od razvoja dijabetesa, visokog krvnog tlaka, bruha, koštanih problema, išijasa, moždanog udara, Alzheimerove bolesti i tuberkuloze. Prednost imaju i ljudi zaraženi virusom HIV-a jer bolest znatno sporije napreduje. Puno je lakše i liječnicima koji će prije uvjeriti inteligentnije ljude što je dobro za njih, a što nije, te da se toga moraju držati žele li biti zdravi.
Studija sugerira i da manje inteligentni ljudi teže razumiju važnost tjelesnih aktivnosti, zdrave prehrane i izbjegavanja cigareta. To objašnjava zašto postoji korelacija između inteligencije i raka pluća, ali ne i između inteligencije i drugih vrsta karcinoma.
Ljudi koji se suočavaju s konkurencijom i strogim rokovima imaju veći rizik od koronarnih bolesti srca, ali je zanimljivo da iste probleme imaju i ljudi koji nemaju dovoljno samopouzdanja i skloni su razdražljivosti. Nasuprot tome, ljudi otvoreni novim iskustvima su manje skloni srčanim oboljenjima.