Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Pozitivan i negativan stres: Što se događa u našem tijelu

None Foto: Dreamstime

Kada se osjećamo stresno, naše tijelo prijeđe u stanje hitnosti, kao da je netko pritisnuo tipku - turbo. U našem organizmu se sve ubrzava, na neki način postajemo super čovjek

Razumijevanjem onoga što se događa u našem tijelu možemo naučiti kontrolirati stres i koristiti ga u našu korist, smatra Michael J. Porter, predavač na Molekularnoj genetici pri Sveučilištu u Lancashireu.

On kaže kako stres zapravo ne mora uvijek biti loš. Stres nas čini bržima, jačima, okretnijima, a naš mozak bolje radi, pamti detalje... Zato su neki ljudi spremni se dovoditi u stresne radne situacije ili sudjelovati u ekstremnim sportovima.

Problem je stres koji nije pod kontrolom, on nas može ukipiti na mjestu, a mozak kao da prestane raditi, postanemo nesposobni smo razmišljati. To se, recimo, zna događati ljudima koji imaju strašnu tremu od javnog nastupa.

PROVJERENO POMAŽE Super trik kako utonuti u san brzo i spavati do jutra kao beba

Velik problem i opasnost za zdravlje je kronični stres, i to je vrsta stresa protiv kojeg se treba boriti svim silama - dubokim disanjem, meditacijom, razmišljanjem o tom trenutku, ne pretjerano prošlosti i budućnosti.

Stres postoji kao evolucijsko naslijeđe. U davna vremena stres je značio život, preživljavanje.

Thinkstock | Autor: Thinkstock Foto: Thinkstock

Što se događa u tijelu pod stresom?

Kada se osjećamo stresno, naše tijelo prijeđe u stanje hitnosti, kao da je netko pritisnuo tipku - turbo. U našem organizmu se sve ubrzava, na neki način postajemo super čovjek. 

Postajemo izuzetno budni, sposobni brzo reagirati. Mozak ubrzano radi, memorija se povećava i sposobni smo zapamtiti svaki detalj onoga što vidimo, čujemo ili osjećamo. Tada nam se čini kao da je vrijeme stalo, kao, na primjer, nakon saobraćajne nesreće.

U tijelu, preciznije u dijelu malog mozga koji zovemo hipotalamus, aktivira se cijeli niz hormona potaknut oslobađanjem pokreće se oslobađanje CRH hormona, prenosi Daily Mail.

To rezultira ubrzanim disanjem, povećanjem krvnog tlaka i brzine otkucaja srca. Istodobno, jetra razgrađuje više glikogena, visoko energetske supstance slične škrobu u biljkama. Proizvodi se u tijelu, a služi kao energija našem tijelu.

Krv se seli iz drugih dijelova tijela u mišiće - što rezultira većom snagom i izdržljivošću. Rad imunološkog sustava ubrzava, a krv se priprema za zgrušavanje - u slučaju da budemo ozlijeđeni. Mozak počinje raditi sve bolje - hrani se većim dozama glukoze i kisika.

Foto: Shuttersstock

Što je sa izgaranjem?

Naše tijelo u stresnim situacijama radi ubrzano poput nekog motora, koji ako tim tempom radi predugo, pregrije i izgori.

Fiziološke promjene, uključujući povišen tlak, veće razine glukoze u krvi i smanjeni apetit, kratkoročno su važne za prilagodbu koja obično uzrokuje vrlo malo oštećenja. Ali, kroničan dugotrajan stres može rezultirati slabijim imunološkim sustavom, dijabetesom, srčanim i moždanim udarom itd. 

- Za naša tijela je najbolje nastojati prilagođavati se stresu samo kada je to najpotrebnije - za maksimum koristi i minimum štete - kaže Michael J. Porter.

Foto: Dreamstime

Disanje za kontrolu stresa

Jedna od najjednostavnijih stvari koje možemo napraviti u stresnim situacijama je - kontrolirati disanje. I u tradicionalnim metodama meditacije i modernim načinima opuštanja, naglasak je stavljen na disanje, preciznije na duboke udahe.

Takav način disanja smanjuje proizvodnju jednog od hormona stresa - noradrenalina. Također, i razina kortizola, drugog hormona stresa, počinje opadati.

Moderne tehnike meditacije, osim tehnike disanja, obuhvaćaju i ideju "živjeti u trenutku", odnosno ostaviti prošle i buduće brige daleko od sebe. Naime, na prošlost više ne možete utjecati, ali možete nešto naučiti, a o budućnost nema svrhe brinuti jer nitko ne zna što mu donosi. Danas se može činiti jedno, no sutra se to može sasvim promijeniti. 

Mnogi ljudi imaju tendenciju stvarati scenarije u glavi o tome što bi se loše moglo dogoditi, a tako se samo nepotrebno izlažu stresu. Nije dobro uzrujavati se zbog potencijalnog problema, kojeg zapravo još nema - jer možda dođe do njega, a možda i ne. 

Thinkstock | Autor: Thinkstock Foto: Thinkstock

Tišina djeluje blagotvorno na stresno stanje

Iako mnoge konstantne zvukove i ne čujemo jer smo navikli na njih, oni negativno djeluju na naše moždane stanice koje se zapravo nikada ne mogu odmoriti od tih poticaja. Znanstvenici kažu da sjedenje u tišini blagotvorno djeluje na ljude i popravlja štetu koju čini prevelika količina zvukova.

Kada nastupi tišina, mozak se umiri, a tada se osjećamo mirno i spokojno. Usporavanjem mozga, usporava se i naše disanje. Tišina nas umiruje i usporava, a samim time nam daje priliku da se riješimo nagomilanog stresa.

A man walks in a park full of autumn coloured leaves during a sunny day in the western Austrian city of Innsbruck ŠUMSKA KUPKA Samo pola sata u šumi smanjit će stres i regulirati krvni tlak

Tišina nam daje priliku da se bolje povežemo sami sa sobom, bez da nam bilo što odvlači pažnju. Osim toga, ima odličan učinak na mozak, reparira njegove stanice i pomlađuje ga. Proces popravka štete na stanicama započinje nakon dva sata provedena u tišini. 

U tišini bi dnevno trebalo provesti barem sat do dva sata kako bi naša psiha bila zdrava, a samim time i naše tijelo.

Iako, danas je teško pronaći kutak s malo mira, ali pokušajte - osjećat ćete se puno bolje i sretnije. Dajte svojem mozgu priliku da se malo sabere, u miru preradi sve informacije i ponovno bude spreman za nove izazove, otkriva portal The minds journal.

Foto: Dreamstime

Istraživanje: Stres je i počinjati raditi prije 10 sati

Forsiranje radnika mlađih od 55 godina da dolaze na posao prije deset sati je kontraproduktivno. Radnici su umorni, imunitet im je slabiji te su skloniji bolestima i pod većim su stresom. To vodi slabijoj memoriji i manjku pažnje, a može završiti alkoholizmom ili uzimanjem droga, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Oxford.

VIDI OVO: 10 stvari koje će uništiti dobar seks.

- Njihova tijela su iscrpljena zbog neispavanosti, a to itekako utječe na produktivnost. Nakon 55 godine ljudi trebaju manje sna, ali do tad bi trebali s poslom počinjati u deset sati da bi bili puni radnog elana i produktivnosti. Radni dan kasnije bi trebao počinjati i učenicima te studentima. Starija djeca u školu ne bi trebala prije 11 sati - objašnjava dr. Paul Kelly, znanstveni suradnik na Oxfordu.

VIDI OVO: 5 najbizarnijih mjesta za ljetni seks.

Komentari (9)
  • Uu kako bi bilo dobro da se počinje radit od 10 ujutro.. a ne od 6.. 😏

    2. 7. 2018,   07:45
  • novinar ima problema sa automatskim prevođenjem teksta sa DailyMaila. Naime postoji razlika između "small part of the brain" i "dijela malog mozga". Jer mali mozak je poseban dio mozga a hipotalamus nije dio malog mozga.

    2. 7. 2018,   11:41
  • Mi smo ti koji dajemo značenje rečima , ljudima , događajima i mi izazivamo sebi emocije svojim pogledom na reči , ljude , situacije , događaje . Kada osetimo negativnu emociju prema nečemu onda trebamo promeni pogled na to kako gledamo i promenićemo vlastitu vibraciju . :-))))

    2. 7. 2018,   08:26