Prepričavanje svakog dijela sna otkriva njegovo pravo značenje

Spavanje je normalan i neizostavan dio naših života, no kad bolje razmislite, zapravo je vrlo neobična pojava - na kraju svakog dana gubimo svijest postajući nepomični i gotovo bespomoćni. Davni su ljudi tijekom spavanja bili još ranjiviji od današnjeg čovjeka jer su riskirali napade zvijeri.

Pokretanje videa...

01:16

Čudne stvari koje se događaju tijekom sna | Video: 24sata/pixsell

Očito je da spavanje daje ljudima i životinjama značajnu korist koja nadmašuje potencijalne rizike. No najzastupljenija emocija u ružnim snovima nije strah, nego tuga, krivnja i mentalna zbrkanost. U posljednje vrijeme nanizala su se intrigantna otkrića koja znanstvenicima daju nove spoznaje u pogledu uzroka, svrhe i fiziologije spavanja. Znanstvenici su razvili mnogo teorija, koje se čine vrlo različitima, ali se ne isključuju.

1. Spavamo da se okrijepimo

Znanstvenici vjeruju da spavamo kako bi tijelo, a osobito mozak, imalo priliku odmoriti se i oporaviti od prethodnog dana. Tijekom budnosti, pod utjecajem novih iskustava, živčane stanice mozga stvaraju međusobne veze. Tijekom spavanja one važne među njima se učvršćuju, dok nevažne slabe ili pucaju. Spavanje je također prilika mozgu da se očisti od otpadnih tvari. ž

Grupa istraživača sa Sveučilišta u Rochesteru, na čelu s prof. Maiken Nedergaard, otkrila je kod laboratorijskih štakora mrežu mikroskopskih kanalića punjenih tekućinom koji odvode otpadne kemijske spojeve iz mozga. Ovaj se proces uglavnom odvija tijekom spavanja. Dok je prilično jasno zašto spavamo, svrha sanjanja druga je priča.

2. Poruke iz podsvijesti

Prema Sigmundu Freudu, snovi su ono što želimo postići ili izbjeći, a seksualna žudnja je ono što ih pokreće. Freud je pretpostavljao da se snažne emocije koje svakodnevno doživljavamo preusmjeravaju u podsvijest, odakle se javljaju kroz snove.

HIPNIČKI TRZAJ Zašto se trgnemo kada tonemo u san i ponovno se probudimo?

Sadržaje snova često ne treba shvatiti doslovno, nego simbolično, jer podsvijest često ‘maskira’ stvarnu želju ili strah. Budući da sanjač teško može sam proniknuti u san i odgonetnuti značenje simbola, stručnjaci i priručnici koji tumače snove vrlo su popularni i traženi.

3. Nuspojava strujnih impulsa

Psihijatar John Allan Hobson razradio je teoriju po kojoj snovi ne sadrže nikakvo skriveno značenje zakopano u podsvijesti. Snovi su, tvrdi Hobson, posljedica nasumičnih električnih impulsa koji nastaju u limbičkom sustavu, skupini moždanih struktura odgovornih za sjećanja i emocije. Slučajni električni impuls stimulira skupinu neurona u kojoj su spremljeni određeni podaci, primjerice sjećanje na starog prijatelja ili planovi za službeni put.

4. Pretvaranje kratkoročne memorije u dugoročnu

Psihijatrica Zhang Jie zaključila je da su snovi doista posljedica neuralnih impulsa, ali ne slučajnih i nasumičnih. Po njoj, snovi nastaju kad mozak prebacuje sadržaj neuronskih spremnika za kratkoročno pamćenje - odnosno sjećanja na nedavna iskustva - u spremnike za dugoročno pamćenje. Stara i nova sjećanja nalaze se u mozgu, a san je stanje u kojemu se preraspoređuju.

5. Sređivanje primljenih informacija

Neka su istraživanja pokazala da su snovi dio procesa organiziranja i pohranjivanja informacija. Zagovornici ove teorije tvrde da ljudi bolje pamte informacije koje su primili kratko prije spavanja. Ovo vrijedi za bilo koje doba dana - studenti koji su poslije učenja popodne odspavali bolje su zapamtili gradivo od onih koji su poslije učenja ostali budni.

6. Rješavanje problema

Deirdre Barrett, profesorica psihologije na Harvardskom sveučilištu, vjeruje da tijekom sanjanja eksperimentiramo i pronalazimo rješenja za probleme iz stvarnog života. Tijekom sna mozak nije opterećen vanjskim stimulansima pa radi djelotvornije nego u budnom stanju. Zahvaljujući tome, um pronalazi odgovore i rješenja kojih se na javi ne bismo dosjetili. Prof. Barrett savjetuje onima koji trebaju riješiti zadatak da prvo odspavaju jer će ga riješiti bolje i brže.

7. Priprema za moguće prijetnje

Finski znanstvenik Antti Revonsuo izložio je hipotezu da je funkcija (barem dijela) snova simuliranje raznih opasnih situacija i priprema organizma za optimalnu reakciju za slučaj da se takve situacije pojave u budnom stanju. Pojedinci koji se u snovima često susreću s opasnostima bit će pripremljeniji za njih na javi jer će im ona biti poznata.

8. Otpisivanje nepotrebnih mentalnih sadržaja

Slična teoriji o rješavanju problema kroz snove je teorija Marka Blechnera, koji vidi snove kao proces zadržavanja korisnih i otpisivanja beskorisnih sadržaja.

- Snivanje je tijek nasumičnih slika, osjećaja i misli, od čega mozak odabire neke sadržaje i pohranjuje ih za buduću upotrebu - opisao je Blechner.

9. Ublažavanje negativnih osjećaja

Zagovornici teorije koju je razradio Ernest Hartmann vjeruju da sanjanje nije tijek nasumičnih prizora niti priprema za nošenje s mogućim stvarnim opasnostima, nego oblik psihoterapije. Hartmann vjeruje da su snovi obrambeni mehanizam kojim mozak uravnotežuje bolne posljedice psihičke traume.

NISMO TOGA SVJESNI Evo što se sve događa u našem tijelu kada tonemo u dubok san

10. Upotpunite svoju osobnost razumijevanjem snova

Za razliku od Sigmunda Freuda i C. G. Junga, začetnik Geštalt psihoterapije Fritz Perls odbijao je pomisao da snovi govore univerzalnim jezikom simbola. Po njemu, svaki je san svojstven pojedincu koji ga sanja.

- Budući da svaki čovjek stvara svoje snove, geštaltistički psihoterapeuti primjenjuju individualan pristup. Psihoterapeut ne interpretira san, nego pušta klijenta da ga sagleda iz svoje perspektive - kaže Irena Jurjević, savjetnica iz Geštalt psihoterapije i voditeljica organizacije Centar uspjeha. Svaki san sadrži odbačene, neintegrirane dijelove ličnosti. Geštalt terapija nastoji pomoći klijentu da osvijesti te dijelove i postane objedinjena cjelina.

- Jedno od redovitih terapeutovih pitanja je:‘Što vam san želi reći?’. San je uvijek vezan uz tematiku koja je problematična. Tijekom terapije klijent prepričava san i uživljava se u ulogu svakog elementa sna, uključujući predmete. Igranjem uloga unutar sna, klijent spoznaje osjećaje koje je zakopao u nesvjesno.

- Dok je Freud nazvao snove kraljevskom cestom do nesvjesnog, Perls je rekao da su oni kraljevska cesta do integracije, ponovnog ovladavanja dijelovima ličnosti. Cilj je terapijskog rada sa snovima ostvariti svjesnost i upotpuniti ličnost. Klijent kroz rad sa snovima postaje svjesniji i cjelovitiji, čime stječe više mogućnosti za uspješno djelovanje - zaključuje Irena Jurjević.

PRINC GEORGE POKAZAO BEZOBRAZNU STRANU: Ružnim riječima uvrijedio svoju mamu, Kate Middleton?