Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Pretilost je opasna, a skidanje viška kilograma može spriječiti bolest

None Foto: Dreamstime

HRANOM DO ZDRAVLJA Plan prehrane prilagođava se svakom pojedincu s dijabetesom, a pritom je važan izbor hrane - treba jesti povrće, zdrave žitarice...

Promjena prehrambenih navika i stila života djelotvoran je i siguran način za poboljšanje regulacije glikemije, a uključuje edukaciju, nutritivnu terapiju, tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i psihosocijalnu skrb, navodi se na stranicama KBC-a Zagreb. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Ne postoji jedinstven način prehrane koji odgovara svim oboljelima niti idealan omjer unosa ugljikohidrata, masti i proteina koji bi bio optimalan za sve oboljele od dijabetesa tipa 2. Međutim, treba slijediti stručne smjernice koje se pak prilagođavaju svakom pojedincu.

Mediteranski način prehrane, DASH dijeta i prehrana temeljena na hrani biljnog porijekla primjeri su zdravih načina prehrane koji su u istraživanjima pokazali pozitivne rezultate, ali se trebaju temeljiti na individualnim preferencijama, potrebama i ciljevima. Tako mediteranska dijeta, koja je bogata jednostruko nezasićenim mastima, može poboljšati metabolizam glukoze i smanjiti rizik za razvoj srčanožilnih bolesti. Zato bi svi oboljeli od šećerne bolesti koji su pretili ili imaju prekomjernu tjelesnu masu, trebali bi biti svjesni zdravstvene prednosti gubitka viška kilograma.

ČESTE AMPUTACIJE STOPALA Zbog pretilosti sve više djece u Hrvatskoj ima dijabetes tipa 2

Postoje čvrsti i dosljedni dokazi da i manji gubitak na tjelesnoj masi može odgoditi napredovanje predijabetesa u šećernu bolest tipa 2. Umjereni gubitak tjelesne mase dovodi do smanjenja HbA1c kod pacijenata sa šećernom bolesti tipa 2, ali i doprinosi kvaliteti života te smanjenoj potrebi za medicinskom terapijom. Smanjenje tjelesne mase može se postići smanjenjem dnevnog energijskog unosa za  od 500 do 750 kcal, odnosno unosom 1200-1500 kcal/dan za žene i 1500-1700 kcal/dan za muškarce, prilagođeno početnoj tjelesnoj masi pojedinca. 

MAJKA UPOZORAVA Curica pila oko 6 bočica mlijeka na dan i skoro umrla zbog toga

Kod planiranja prehrane oboljelih vrijede neka važna pravila. Jedno od njih je brojanje ugljikohidrata. Kod oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 ili tipa 2 koji sami određuju potrebnu dozu inzulina ili su na oralnim hipoglikemicima, edukacija o brojanju ugljikohidrata ili procjeni njihove količine u obroku može poboljšati kontrolu glikemije. Pojedinci s fiksnom dnevnom dozom inzulina, kod planiranja obroka trebali bi voditi računa o što ravnomjernije raspoređenom unosu ugljikohidrata po obrocima te poštivati ustaljeno vrijeme konzumacije obroka. Kod ljudi čiji raspored obroka i unos ugljikohidrata varira, iznimno je važno redovito savjetovanje kako bi dobro razumjeli kompleksnu povezanost unosa ugljikohidrata i potrebu za inzulinom.

UBRZAVA OPORAVAK Od majčine dušice pripremaju se kolačići koji jačaju imunitet

Za oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koji nisu na inzulinu, starije su životne dobi i skloni su hipoglikemijama (padu šećera u krvi) učinkovit i jednostavan pristup kontroli glikemije bazira se na izboru zdravije hrane i kontroliranju veličine porcija uz pomoć tanjura. Loša kontrola gestacijskog dijabetesa u trudnoći može dovesti do mnogobrojnih komplikacija, uključujući spontani pobačaj, anomalije fetusa, preeklampsiju, fetalnu smrt i slično. Nadalje, dijabetes u trudnoći povećava rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2 kasnije kroz život. Važno je da žene koje boluju od dijabetesa u trudnoći unose stalnu količinu ugljikohidrata usklađenu s količinom inzulina, kako bi izbjegle hiperglikemiju i hipoglikemiju. Ključna komponenta je promjena prehrambenih navika i većini žena može biti dovoljna za kontrolu dijabetesa u trudnoći. Za sve oboljele od šećerne bolesti tipa 1 i 2, predijabetesa i gestacijskog dijabetesa preporučuje se individualna nutritivna terapija, po mogućnosti od strane registriranog dijetetičara.

PREHRANA ZA DIJABETIČARE:

Ugljikohidratne skupine

Glavni izvor ugljikohidrata trebaju biti cjelovite žitarice, povrće, voće, mahunarke i mliječni proizvodi, s naglaskom na hranu s višim udjelom vlakana, koja doprinosi manjem glikemijskom opterećenju.

KRUH, ŽITARICE, MAHUNARKE (izvor su vlakana, minerala i vitamina). Prisutnost određenih vrsta vlakana, osobito viskoznih (topivih) vlakana koja se nalaze u sjemenkama chie, zobi, ječmu i mahunarkama odgađaju apsorpciju glukoze iz tankog crijeva, usporavaju rast glukoze u krvi i smanjuju maksimalnu razinu u krvi. Općenito prednost treba dati zobi, ječmu, grahu, grašku, slanutku, leći, heljdi, prosu, raži, i sl., ali uvijek se pridržavati preporučene porcije serviranja, jer navedena hrana uz ugljikohidrate značajan je izvor i proteina. Škrobno povrće ubraja se u zamjene za kruh i bogato je ugljikohidratima.

VOĆE

Foto: Dreamstime

Izvor je vlakana, vitamina i minerala, ali uvijek treba paziti na porciju serviranja, jer voće je uz kruh najkoncentriraniji izvor ugljikohidrata.

1. Bobičasto voće (borovnice, kupine, maline) bogate fitonutrijentima, polifenolima koji imaju preventivnu ulogu kod kroničnih bolesti kao što su bolesti srca i dijabetes. Siromašne su kalorijama, a bogate vlaknima i vitaminom C.

2. Citrusi (grejp, naranča, mandarina) izvor vitamina C, folata i kalija.

3. Višnje (sadrže antioksidanse).

4. Jabuke (bogate vlaknima-pektinom, izvor vitamina C).

5. Breskve i marelice (izvor kalija, vitamina A i C te vlakana).

6. Kruške (izvor kalija i vlakana).

7. Kivi (izvor kalija, vlakana i vitamina C).

POVRĆE

Diabetes concept glucose meter in hand and healthy organic food  | Autor: Lobanov Dmitry Foto: Lobanov Dmitry

Izvor je vlakana, minerala i vitamina te ima vrlo malu kalorijsku vrijednost zbog niskog sadržaja ugljikohidrata.

Brokula (izvor vitamina C).

Mahune (izvor vitamina A i C, flavonoida, kalija, željeza, vlakana).

Gljive (izvor selena, željeza, kalcija, fosfora, kalija, cinka, vlakana, proteina i vitamina C).

Luk, češnjak, poriluk (ima antibakterijska svojstva, podiže imunitet i smanjuje upalu).

Špinat, blitva (bogati vitaminima A, C, folnom kiselinom i magnezijem). Karotenoidi iz špinata (beta-karoten, lutein i zeaksantin) štite od očnih oboljenja poput makularne degeneracije).

Kupus, kelj, prokulice, karfiol (izvor vitamina C, kalija, željeza, folne kiseline, kalcija, vlakana i fitokemikalija).

Rajčica (sadrži likopen, bogata kalijem, vitaminima A, C, K, folnom kiselinom i vlaknima).

Batat (bogat beta-karotenom, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Dobar izvor vitamina C, vlakana, vitamina B6 i kalija).

Šparoge (odličan izvor folata, vitamina C, a dobar su izvor tiamina i vitamina B6).

MLIJEKO I ZAMJENE (izvor kalcija i proteina)

Fresh cow's milk. | Autor: Dreamstime Foto: Dreamstime

Mlijeko i mliječni proizvodi su visokovrijedna hrana, jer sadrže ugljikohidrate, proteine i masti. Izvrstan su izvor kalcija. Preporuka unosa je 2 porcije serviranja, jedna u obliku napitka, te druga u obliku fermentiranog mliječnog proizvoda. Iako je sir mliječni proizvod on se ubraja u zamjene za meso jer ne sadrži ugljikohidrate nego samo proteine i masti.

Neugljikohidratne skupine

Prednost treba dati ribi i nemasnom mesu, te kvalitetnim masnoćama kao što je maslinovo ulje i orašasti plodovi.

MESO I ZAMJENE

Fotolia | Autor: Fotolia Foto: Fotolia

1. Losos (sadrži omega-3 masne kiseline koje pomažu u prevenciji srčanožilnih bolesti i moždanog udara, smanjuju razinu triglicerida i krvni tlak. Losos je dobar izvor proteina s vrlo niskim sadržajem zasićenih masnoća i kolesterola).

2. Srdele, tuna, skuša (izvor omega-3 masnih kiselina).

3. Puretina, piletina i kunić (sadrže lako probavljive proteine, izvor mnogih minerala i vitamina).

MASNOĆE I ZAMJENE

Foto: Dreamstime

Od preporučenih masnoća maslinovo ulje je svakako na prvome mjestu. Od ostalih “dobrih“ masnoća preporučuju se ulje uljane repice, ulje i sjemenke bundeve, orasi, bademi i druge sjemenke.

ZAČINI

Thinkstock | Autor: Thinkstock Foto: Thinkstock

1. Cimet može biti dio plana liječenja, ali ne može zamijeniti propisane lijekove.

2. Bosiljak, ima iznimno bogata nutritivna i antioksidativna svojstva.

3. Đumbir, kurkuma i kajenski papar imaju snažna antioksidativna svojstva.

NAPICI

Foto: Dreamstime

Za oboljele od šećerne bolesti dobar je čaj od hibiskusa, kamilice, metvice, koprive, piskavice, stolisnika, maslačka, crni i zeleni čaj koji je bogat polifenolima. Svakodnevno, preporučeno je uzimanje 1-2 šalice kave ili kavovine (divke). Voda je esencijalni nutrijent. Svakodnevno je potrebna organizmu za održavanje normalnih funkcija i kemijskih procesa. Voda potiče probavu. Preporučeni dnevni unos iznosi od 1,5 do 2,5 litre. Dio vode unesemo kroz napitke, voće i povrće (do 1 l), a ostatak moramo unijeti tekućinom, najbolje običnom vodom.

*Izvor: Dijetetičko savjetovalište, KBC Zagreb 

POGLEDAJTE NOVU EPIZODU SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Komentari (1)