Programeri najbolje rade uz rock i jazz, kreativci uz klasiku

Ljudi koji slušaju glazbu kreativniji su i brže rješavaju zadatke od onih koji rade u tišini, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Windsor. Glazba također ublažava stres i tjeskobu koja se može pojaviti na poslu. Glazba djeluje izravno na mozak jer slušanje omiljene glazbe podiže razinu dopamina, neurotransmitera zaslužnog za koncentraciju. 

Stoga može djelovati motivirajuće, osobito ako je riječ o dosadnim, rutinskim zadacima pri kojima je lako izgubiti fokus. Osim što podiže koncentraciju, poboljšava raspoloženje i opušta, ali i zbližava kolege, pogotovo one sličnoga glazbenog ukusa. Također, pruža osjećaj privatnosti i kontrole nad prostorom jer se slušatelji usredotočuju na jedan zvuk umjesto na brojne izvore uredske buke. 

Glazba ima povoljan učinak jer ako čovjek radi u premirnom okruženju, mozak ne dobiva dovoljno stimulacije. Stvari koje odvlače pozornost, poput glazbe, zapravo vas vode da razmišljate izvan okvira i pronalazite nova kreativna rješenja. Pripremanje poslovne prezentacije ili učenje za ispit bit će lakše ako slušate glazbu, pokazalo je američko psihološko istraživanje. Za dobru koncentraciju, kažu stručnjaci, najvažniji je osobni stupanj budnosti. U tihoj sobi taj stupanj bit će vrlo nizak, a soba u kojoj postoji neka aktivnost, poput glazbe ili jarkih boja, potaknut će veću budnost. 

- Ključ dobre koncentracije je postići optimalnu razinu stimulacije - kaže profesor psihologije Stephen Christman sa Sveučilišta u Toledu. Klasična ili instrumentalna melodija pokazala se idealnom. Stručnjaci su uočili da su pritom najučinkovitiji taktovi Bacha, Handela i Mozarta. 

Slušajte ono što svima odgovara

Glazba može razdvajati ljude, pogotovo ako zaposlenici stave slušalice. Tako se sprečava komunikacija među kolegama, što može djelovati kao izvor stresa. Stoga je najbolje da zaposleni međusobno dogovore izbor glazbe, ali i glasnoću koja će odgovarati svima.

Glazba može ometati početnike u poslu

Prema istraživanjima, glazba ima najbolji učinak na ljude koji su umjereno vješti u svom poslu. Na početnike koji tek svladavaju novi način rada može djelovati ometajuće, a na one koji su izuzetno vješti u onome što rade slušanje glazbe nema gotovo nikakva utjecaja. 

Glazba povećava učinkovitost i smanjuje pogreške

Jedan od najvećih dobavljača snimljene glazbe za slušanje na javnim mjestima, američka tvrtka Muzak, također je provela istraživanje o utjecaju glazbe. Dobiveni rezultati pokazali su kako radnici uz glazbu bolje rade te da su im stavovi, ponašanje i komunikacija bolji, efikasnost i koncentracija povećane, a pogreške smanjene.

Odvrni metal u trenucima stresa

Na poslu je najbolje slušati opuštajuću instrumentalnu glazbu. No istraživanje je pokazalo da čak i heavy metal kod nekih ljudi djeluje motivirajuće, osobito kad su pod stresom ili ako obavljaju izrazito monoton posao.

Playlista po zanimanjima

Nije svejedno kakvu glazbu slušate na poslu. Klasična glazba, čiji su pozitivan učinak na psihu i radni elan dokazala mnoga istraživanja, odličan je izbor, kao i jazz koji potiče kreativnost te evergreeni koji su zaslužni za dobro raspoloženje. Idealna glazba ovisi i o vrsti zanimanja. Istraživanje provedeno na zaposlenicima Westminsterske banke u Engleskoj koji su radili na unosu podataka pokazalo je da vrsta glazbe utječe na brzinu njihova rada. 

Tako je u vremenu kada je puštana dinamičnija glazba uneseno čak 22 posto više podataka nego u vremenu kada je puštana spora glazba te 12 posto više podataka nego u vremenu kada glazba uopće nije puštana. Brza, dinamična glazba također je preporučljiva za vozače jer razbija monotoniju duge vožnje, dok bi ih polagani, ambijentalni zvuci mogli uspavati. 

Za gradsku vožnju ipak su primjerenije laganije pjesme koje neće odvlačiti pozornost od situacija u prometu. Ljudima koji rade s brojevima (računovođe i sl.) najviše odgovara ritmična glazba, a programeri najbolje rade uz jazz, rock, pop i techno, dok ih punk i heavy metal mogu dekoncentrirati. Ipak, najvažnije je slušati glazbu koju volite - ako inače ne slušate jazz, on bi, umjesto da vas motivira, mogao iznervirati i “izbaciti iz takta”. 

Budući da glazba budi emocije i sjećanja, bolje je kloniti se pjesama koje vas podsjećaju na ljenčarenje na plaži, ples u klubovima ili neke davne ljubavi jer će vam to odvući misli od posla. 

Isključite ton za nove informacije

U trenucima kad se trebate jako usredotočiti na posao, najbolje funkcionira monotona glazba ili čak tišina - kad trebate naučiti neku novu, kompliciranu informaciju, najbolje je napraviti pauzu.

Za učinkovitost radite pauze od slušanja glazbe

Baš kao što bi nakon svakih sat vremena rada bilo idealno napraviti pauzu od pet minuta, i ušima je potreban odmor od glazbe. Baš kao što je lakše zaspati u vlastitu krevetu, navikavanje na neprestanu glazbu može uspavati.

Uz učenje je najbolji Mozart

Učenike i studente glazba može ometati jer ih potiče na sanjarenje i skreće pozornost s knjige. Iznimka je klasična glazba, osobito Mozartova, koja pozitivno djeluje na područja u mozgu zadužena za koncentraciju i sposobnost razmišljanja.

Za djecu je najbolje pjevanje

Tete u vrtićima prilagođavaju se djeci te biraju veselu glazbu uz koju se može pjevati i plesati. To pozitivno djeluje na djecu i čini ih sklonijima suradnji - istraživanje je pokazalo da predškolska djeca pomažu jedna drugoj u pospremanju igračaka ako su prije toga zajedno pjevala. To je zato što glazba jača osjećaj zajedništva. 

Glazba utječe i na trošenje

Konobari najčešće biraju glazbu koja odgovara posjetiteljima, ali i onu koja povećava promet. Lagana glazba u restoranu opušta goste i potiče ih da naruče još jednu bocu vina, a u noćnim klubovima popularnija je brza glazba koja “tjera” na to da što prije naručite novo piće. 

Savjeti za izbor glazbe koja podiže produktivnos