Protiv lošeg kolesterola borite se čokoladom, kavom i vinom

Dio ljudi ima povišeni kolesterol zbog neurednog stila života i prehrane, dok drugi dio ima nasljedne poremećaje metabolizma kolesterola, govori dr. Dražen Šebetić, internist-kardiolog iz Poliklinike Šebetić u Zagrebu. Ako prema vrijednostima ukupnog i lošeg (LDL) kolesterola netko prema preporuci liječnika treba promijeniti stil života, prehrana je samo dio te promjene. 

Također, ako su ukupni i LDL kolesterol blago povišeni, pa čak i umjereno povišeni, prehranom se može sniziti razina ukupnog i lošeg kolesterola, ali se normalizirati može samo uz potpunu promjenu iz sjedilačkog u aktivni stil života, s redovitim vježbanjem i kontrolom tjelesne težine, dodaje. 

- U prehrani se u tom slučaju ne preporučuje punomasno mlijeko i mliječni proizvodi, masno, posebice svinjsko i goveđe meso, te trajni i polutrajni proizvodi od svinjskog mesa. Zatim bijeli kruh, lisnato tijesto i peciva, čips, smoki, krekeri, kokice, nadjeveni keksi (osobito s biljnim mastima), prženi kikiriki, kečap, majoneze i margarin - kaže naš sugovornik. 

Dreamstime

S druge strane, nastavlja, preporučuju se obrano mlijeko do 1,5% mliječne masti, kefir, jogurt, acidofil, svježi sir s manje od 25% mm. Od mesa piletina i puretina bez kože, meso kunića, nemasna teletina i junetina te sve vrste svježeg voća i povrća. Preporučuju se i žitarice i leguminoze: bob, leća, slanutak, grah, zob, heljda, zatim orašasti plodovi i sjemenke: orasi, bademi, lješnjaci, pistacio, te čaj, crna kava (do 2 šalice na dan) i crna čokolada s više od 70% kakaa. Obroke je uvijek bolje “dotjerati” začinskim biljem nego solju, pri čemu se posebno preporučuje kurkuma, a od masnoća maslinovo, bučino i suncokretovo ulje.

Što je s domaćim špekom, čvarcima ili kobasicama? 

- Kako su zabranjene sve vrste životinjskih masti, to uključuje i svinjsku mast, špek, čvarke ili domaće kobasice - kaže dr. Šebetić i nastavlja: 

- Imamo li mladu ženu koja je jednom imala ukupan kolesterol 5,2 mmol/l i LDL 2,7 mmol/l, a inače nema ni povišen tlak ni šećernu bolest, ne puši i normalne je tjelesne težine, kod nje doista nema razloga za zabrane. No ako netko ima povišeni tlak, šećernu bolest, pretila je osoba i puši te ima povišen kolesterol, licemjerno je pitati se smije li on malo špeka ili čvaraka - kaže. 

Isto je i s crnim vinom. Studije su pokazale da polifenoli crnog vina povisuju razinu dobrog (HDL) kolesterola te snizuju razinu lošeg (LDL). Umjerenim ispijanjem crnog vina se objašnjava i francuski paradoks - Francuzi jedu više zasićenih masnoća od Amerikanaca, a rjeđe pate od srčanih bolesti. Kod crnog vina često se previdi činjenica da je alkohol bogat kalorijama. Gram alkohola ima gotovo jednako kalorija kao i gram masti. Prekomjeran unos tako narušava liniju, vodi u mnoge kronične bolesti i poništava povoljan učinak na zdravlje srca. Stoga se držite preporuka - dvije čaše dnevno za muškarce i čaša za žene. 

Fotolia

Promjenama u prehrani smanjuje se rizik od bolesti srca 

Kod većine ljudi upravo promjena načina života i prehrane su jedine mjere prema sniženju kolesterola, dok je liječenje lijekovima rezervirano za one s visokim i vrlo visokim rizikom za razvoj srčanožilnih bolesti, kaže dr. Šebetić. Uz malo truda razina kolesterola može se smanjiti i tako smanjiti rizik od kardiovaskularnih oboljenja - infarkta ili moždanog udara.

Užitak koji može spriječiti razvoj ateroskleroze

Mala do umjerena konzumacija crnog vina ima zaštitni učinak na arterije, u smislu usporavanja ateroskleroze zbog djelovanja samog etanola, pa i na metabolizam kolesterola, jer alkohol povećava razinu dobrog ili HDL kolesterola, ali i zbog brojnih antioksidativnih tvari u nekim alkoholnim pićima, poput nekih vrsta crnog vina, kaže dr. Dražen Šebetić. Dopuštena i preporučena količina alkohola je 20-30 grama na dan za muškarce te 10-20 grama za žene. To je otprilike dvije čaše po 2 decilitra vina za muškarce, odnosno jedna za žene, dodaje internist.  

Topiva vlakna izbacuju višak masnoća iz tijela

Namirnice bogate vlaknima topivima u vodi dobar su izbor jer potiču izbacivanje viška masnoća iz organizma. U to posebno spadaju zob, ječam i heljda, koji se mogu pripremiti kao osnova kaše za doručak, prilog glavnom jelu ili osnova za salate s malo bijelog mesa i puno povrća.

Jabuku nemojte guliti, samo je dobro operite 

Grah je također vrlo bogat topivim vlaknima. Dobar izvor vlakana je i voće, među ostalim jabuka. Pritom ipak treba imati na umu da voće treba jesti bez guljenja, jer je upravo kora najveći izvor vlakana, napominju nutricionisti.