Radi se i na balkonu: Kompost ne smrdi, a odlično hrani biljke

Od ukupne količine otpada, na kuhinjski i biootpad odlazi čak 43 posto, a on se smanjuje kompostiranjem, govori nam Sendy Osmičević iz udruge ZMAG, permakulturistica i okolišna aktivistica koja je magistrirala urbano šumarstvo, zaštitu okoliša i prirode.

- Kompost zadržava sve hranjive tvari, pa ne moramo kupovati gnojivo za prihranu sobnih ili vrtnih biljaka i začina. Posebno ga je dobro raditi jer zadržava teške metale, izolira ih i pretvara u kuglice koje postaju inertne. Biljka ih u tom obliku ne može upiti - što je dobro i za nju i za nas - kaže Sendy.

"Slaganje" komposta nije komplicirano, ali ima neke zakonitosti. Tako je piljevina bolja nego slama jer se sa slamom kanta brzo zapuni. Isto tako, ne smije se pretjerivati ni s talogom od kave ili s onim što se dugo razgrađuje.

- Ako, primjerice, bacate kruh, prvo ga morate osušiti. Isto je i s korom agruma. Iz mog iskustva, kupovni se kruh upljesnivi, a raspadne se samo domaći kruh koji sami pečete - kaže Sendy.

Početna smjesa već se nakon deset dana počne raspadati i polako pretvarati u kompost.

- Svaki put kad nešto bacite od biootpada, morate taj sloj pokriti piljevinom. Što sitniji biootpad bacate, brže će se razgraditi, a što raznolikije bacate, kompost će biti hranjiviji. Ako se ništa ne događa, slobodno bacajte više biootpada - kaže.

Ono što se oduvijek veže uz kompost je da kompost smrdi. No to uopće nije istina.

- Pravi kompost se odvija u aerobnim uvjetima uz pomoć kisika, a najčešće vidimo krivo kompostiranje, koje se događa u anaerobnim uvjetima (bez kisika) i tada dolazi do smrada zbog patogenih procesa - govori Sendy.

Kompost ne treba biti crn nego tamnosmeđ.

- Pravilno kompostirate kad vam od cjelokupne biomase ispadne 1/3 komposta. To se zove hladno kompostiranje, i u takvim kompostima temperatura ne prelazi 65°C - kaže naša sugovornica.

Dodaje da kompost ne smije biti na suncu i treba ga miješati svakih nekoliko dana, jer se inače temperatura povisuje. Miješajte lopaticom ili starom kuhačom zadnja dva, tri sloja kako bi došao kisik. Kanta od 30 litara dovoljna je za jednu do dvije osobe i napunit će se u roku od dva i pol mjeseca, a nakon toga kompost treba ostaviti mjesec i pol da se do kraja razgradi.

Kompostiranje u šest koraka:

1. Faza

Nabavite kantu od 30 litara, najbolje onu za kupus. Obavezno mora imati poklopac. Bušilicom izbušite rupe, svakih četiri prsta gore i u stranu (ili otprilike 10 cm).

2. Faza

Nekoliko tankih grana koje ste pokupili u šumi izlomite do promjera kante. Slažite ih na dno, tako da od njih napravite mrežu - red uzduž i red poprijeko.

3. Faza

Običan karton, ali čist i bez natpisa, natrgajte na četverokute veličine 10 x 10 cm. Poslažite u jednom sloju.

4. Faza

Nabavite slamu ili lišće pa na granje rahlo položite dvije šake slame.

5. Faza

Na to stavite biootpad (ostatke od guljenja povrća, voća). Posipajte po svemu šaku-dvije gotovoga komposta. "Uberite" ga u šumi - birajte gornji sloj crnice, s poluraspadnutim lišćem.

6. Faza

Slažite slojeve. Koliko šaka biootpada bacite u kantu s toliko šaka piljevine posipajte. Kantu svaki put dobro zatvorite.

Što se ne stavlja u kompost?

• Kuhano voće i povrće

• Masti, ulja, prerađevine

• Mliječni proizvodi

• Svježi citrusi (treba ih osušiti prije, kako pesticidi i eterična ulja ne bi ubili mikroorganizme)

• Banane (samo ekobanane će se raspasti)

• Ljuske jajeta