Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Razbijen mit: Za pretilost nisu krive masti, već ugljikohidrati

None Foto: Fotolia

Slanina, jaja i svinjska mast nisu nezdravi, kako su nas učili nutricionisti ‘70-ih i ‘80-ih. Za pretilost i kardiovaskularne bolesti su krivi šećeri i rafinirani ugljikohidrati

Zadnjih 10-ak godina liječnici i znanstvenici upozoravaju na pogrešne prehrambene smjernice zbog kojih smo prije 40 godina smanjili unos prirodnih masnoća i povećali unos rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja. 

- Ozloglašene zasićene masnoće životinjskog podrijetla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda zapravo nikad nisu bile štetne nego su od pamtivijeka sačinjavale važan dio prehrane, iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost. One su građevinski materijal tijela, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje organizma - kaže nutricionistica Anita Šupe, autorica knjige ”Istine i laži o hrani”, komentirajući nedavne objave da smo se desetljećima držali zabluda o masnoćama. 

- Pregled znanstvenih radova objavljen u medicinskom žurnalu Open Heart, pod naslovom “Evidence from randomised controlled trials did not support the introduction of dietary fat guidelines in 1977 and 1983: a systematic review and meta-analysis” pokazao je da su prehrambene smjernice iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća o izbjegavanju masnoća u prehrani bile neutemeljene - kaže naša sugovornica. 

Zbog toga su, nastavlja, posljednjih dana najpoznatiji svjetski portali objavili ovu “novu” vijest: da masti nisu štetne onako kako smo to vjerovali. To, između ostalog, znači da maslac ili punomasno mlijeko više nisu bauk, tvrdi Šupe. Kolesterol, koji nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, dodaje. Potreban je za niz tjelesnih funkcija - proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu te štiti mozak i živčani sustav od štetnih učinaka stresa, nabraja Šupe. 

Dr. Andreas Eenfeldt kaže da vrijednost ukupnoga kolesterola zapravo ne govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti nego da treba gledati omjer između ukupnog i HDL (zaštitnoga) kolesterola. Ako je omjer ispod 6, to je dobro, ispod 5 - još bolje, a ispod 4 - odlično. Znači, ako je zaštitni HDL kolesterol visok, tad će i ukupan kolesterol biti viši, što je u tom slučaju samo dobro. Npr. ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2, omjer je 8:2 = 4, što je odlično. No ako je ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tad je omjer 8:1 = 8, što je loše.

- Teorija o štetnosti masnoća i kolesterola neutemeljeni je mit proizašao iz loše provedenih, zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Zbog nametnutog straha od masnoća i kolesterola tradicionalnu prehranu, koja je od pamtivijeka sadržavala visok udio prirodnih neprocesuiranih masti životinjskog podrijetla, zamijenili smo industrijskim prerađevinama, light i zamjenskim proizvodima. Danas su očite posljedice takvog poremećaja prehrane: zadnjih 40 godina pojavila se epidemija debljine, dijabetesa tipa 2, srčanožilnih bolesti, kroničnih crijevnih bolesti, neurodegenerativnih i autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka - ističe Šupe.  

Stvari su se, dodaje, pokrenule prošle godine u ožujku, kad je znanstveni časopis Annals of Internal Medicine objavio rezultate metaanalize, znanstvenog pregleda 76 studija provedenih na 600.000 sudionika iz 18 zemalja. 

- Najkraće rečeno, ova analiza nije našla vezu između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokoga kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. I kardiolog dr. Rajiv Chowdhury, autor studije, rekao je: ‘Ne trebamo se brinuti zbog zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima kriva za sve ove bolesti’ - zaključuje Šupe. 

Smanjite unos transmasti: čipsa, slatkiša i brze hrane

Unatoč novim spoznajama, pretjerivanje sa zasićenim ili transmasnim kiselinama (slatkiši, čips, brza hrana) i dalje ostaje rizično, odnosno nosi rizik od kardiovaskularnih bolesti, tvrdi kardiolog dr. Rahul Bahl iz Zaklade Royal Berkshire. 

Drugi pogled na punomasne mliječne proizvode

Novija švedska istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu punomasni sir, punomasni jogurt i vrhnje te piju punomasno mlijeko imaju manji rizik od pojave dijabetesa za petinu u odnosu na ispitanike koji izbjegavaju te masnoće.

Bijelo brašno, kruh, kolači i žitarice krivci za dijabetes

Zbog kampanje radi smanjivanja udjela masnoća povećala se potrošnja rafiniranih ugljikohidrata: bijelog brašna, kruha, slatkih žitarica, kolača i peciva - hrane koja je krivac za pretilost i dijabetes, upozoravaju stručnjaci.

Radije odaberite smeđu rižu, grah i mahunarke

Nerafinirani ili cjeloviti ugljikohidrati poput kruha od cjelovitih žitarica, smeđe riže, graha i mahunarki smatraju se i dalje najzdravijim namirnicama koje osiguravaju nutritivne sastojke i štite organizam protiv određenih bolesti.

Komentari (150)
  • Tako je!!! Slavonska klopa konačno je došla na svoje.Godinama su nas uvjeravali kako ne treba kuhati na svinjskoj masti.Domaća slanina fino odimljena i jaja na sto načina su za mene zakon.

    24. 2. 2015,   14:04
  • da mi to sad niste objasnili, grizo bih se kak se nezdravo hranim

    24. 2. 2015,   14:03
  • normalno da su zdravi. Još nijedan pametan savjet nisam čuo od tih nutricionista. Bolje su naši stari znali što valja nego gomila tih nazovi stručnjaka.

    24. 2. 2015,   14:08