Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Savjeti kako količinu otpada u kućanstvu svesti na minimum

Sve što kupujemo, jedemo, oblačimo, upotrebljavamo, na kraju stvara otpad ili jednostavno smeće koje moramo negdje odložiti, kaže Irena Burba iz Udruge Zelena Istra

Svakoga dana stvaramo velike količine otpada. Čim neki proizvod otpakiramo ili potrošimo, jednostavno ga bacimo, ne pitajući se što se događa s tim smećem. Do sada smo smatrali da s činom odbacivanja prestaje naša odgovornost. Stare se navike teško mijenjaju. Ali moraju. To nam nalaže zdrav razum, briga za zdravlje, civilizirano ponašanje i, na kraju, europska pravila koja smo prenijeli u svoje propise, upozoravaju u Udruzi Zelena Istra.

- Moguće je drastično smanjiti proizvodnju otpada u kućanstvu ukoliko slijedimo njegovih pet jednostavnih principa: 1. odbijanje onoga što nam ne treba, 2. reduciranje onoga što nam treba, 3. ponovna uporaba onoga što već posjedujemo, 4. recikliranje onoga što ne možemo ponovo koristiti i 5. kompostiranje svega ostalog Ipak, određena količina proizvedenog otpada je neminovna, ali je potrebno težiti maksimalnom smanjenju njegovog nastanka - dodali su.

Sea Turtle eat plastic bag ocean pollution concept POGLED U DVORIŠTE Lijemo suze zbog Amazonije, a plastiku bacamo gdje stignemo

- Sve što kupujemo, jedemo, oblačimo, upotrebljavamo, na kraju stvara otpad ili jednostavno smeće koje moramo negdje odložiti. Iako je u svijetu zaživio pokret koji promovira stvaranje 'nula otpada', društvo nikada ne može dosegnuti nulu, ali to ne bi trebalo zaustaviti niti jednog od nas da pokuša stvoriti što manje otpada. To zahtijeva veliku promjenu potrošačkih navika na koje smo navikli i koje nam olakšavaju svakodnevni život, no s druge strane takva promjena itekako može povećati kvalitetu našeg života jer nas potiče da se zdravije hranimo, koristimo kvalitetnije proizvode i racionalnije raspolažemo kućnim budžetom - kaže Irena Burba iz Udruge Zelena Istra, koja je zajedno sa kolegicom iz udruge Ninom Brnić napravila priručnik za građane 'Kako stvarati manje otpada', a cijelog ga možete pročitatii OVDJE.

Foto: Dreamstime

Malene promjene u svakodnevnim navikama puno bi značila za zdravlje našeg planeta. Krajnje je vrijeme da svaki čovjek počne razmišljati o tome kako da proizvodi što manje otpada. Za početak, dobro se upoznajte sa pravilima recikliranja, kako odvajati otpad i gdje ga ispravno odlagati. Potom promislite na koje sve načine svesti količinu otpada na minimum u vlastitom kućanstvu.

Izbjegavajte sve što je za jednokratnu upotrebu

Od plastičnih vrećica koje vrlo jednostavno možete zamijeniti platnenima i koristiti ih dugo do jednokratnog pribora za jelo, pelena, ubrusa, britvica... Za kupovinu nabavite ili sašijte krpene vrećice se koje se mogu oprati jer tako će trajati dugo.

Također, kad idete u supermarket ili na tržnicu, ponesite vlastite krpene vrećice koje mogu poslužiti i za kupovinu voća i povrća. Jednostavno ubacite komada koliko ste planirali, izvažite i tako odnesite na blagajnu. Te vreće mogu biti manjih dimenzija i napravljene od tankog platna. Za nošenje namirnica kući bolji izbor su one čvršće. 

Suzdržite se od kupovanja vode u malim bocama, radije nabavite malu staklenu bocu, kod kuće je napunite vodom i nosite sa sobom. Također, kada zamrzavate hranu, ne stavljajte je u vrećice, već u posudice koje se mogu iznova koristiti. I sendviče ili drugi hranu za školu i posao nosite u posudicama, izbjegavajte vrećice te plastične ili aluminijske folije.

Sea Turtle eat plastic bag ocean pollution concept | Autor: Dreamstime Foto: Dreamstime

Imajte na umu da su plastične vrećice jedan od najvećih problema

Prosječan čovjek potroši oko 1000 plastičnih vrećica na godinu, a prema studiji Ujedinjenih naroda, u svijetu se na godinu potroši oko pet bilijuna plastičnih vrećica, a velika većina završi u prirodi gdje se raspadaju na sitne čestice koje se potom uvlače u svaki dio života, ulaze u prehrambeni lanac, udišemo ih, njima su zagađene vode...

Kada u trgovini poželite kupiti nešto kuhano, ponesite staklenku sa sobom ili višekratnu plastičnu posudicu pa neka vam hranu stave u to umjesto u aluminijsku ili ambalažu od stiropora koje će odmah završiti u smeću. Jednako je i sa kupovinom sira i vrhnja kod kumica, ili kiselog kupusa, repe itd. - neka vam svoje proizvode stave, ne u plastičnu vrećicu ili posudicu za jednokratnu upotrebu, već u posudu koju ste donijeli od kuće i koristite je stalno.

Kada kupujete jaja na tržnici, izbjegavajte uzimati ambalažu u kojoj dolaze, radije imajte svoju, višekratnu kutiju za jaja i nosite je sa sobom kada krenete u kupovinu. Imate li priliku, mlijeko kupujte na mljekomatima i staklenu bocu za punjenje nosite sa sobom.

Iskoristite krpe, staklenke, staru odjeću...

Umjesto brisanja raznih površina u kući papirnatim ubrusima, posegnite za kuhinjskim krpama - izdvojite nekoliko njih koje će služiti sa čišćenje, pranje, brisanje prolivene tekućine s poda i slično. Također, ne bacajte staru, poderanu odjeću već od nje napravite perive krpice za brisanje prašine, cipela, stakla...

Ne bacajte staklenke kada pojedete ono što je bilo u njima, već ih iskoristite za pohranu drugih namirnica u kuhinji ili nekih stvari u kućanstvu. Prije nego bacite bilo što, najprije zastanite i zapitajte se - mogu li od toga napraviti nešto što mi treba ili je li ta stvar nekome potrebna?

OPASNI STAKLENIČKI PLINOVI Oko 40 posto sve proizvedene hrane se ne pojede nego baca

Koristite platnene pelene

Dječje jednokratne pelene vrlo jednostavno se mogu zamijeniti platnenima što je veliki doprinos očuvanju okoliša jer prema nekim procjenama godišnje samo u Hrvatskoj u smeću završi oko 122 milijuna pelena, a svakoj treba 500 godina da se razgradi.

I nije samo to, zamislite koliko se energije i vode potroši na njihovu proizvodnju. Osim toga, nije velika tajna koliko su pelene skupe i koliko će one krpene uštedjeti novca u vašem kućnom budžetu.

Foto: dreamstime

Kozmetiku i sredstva za čišćenje napravite sami

Svu kozmetiku koju možete napraviti sami, napravite je od prirodnih sastojaka, a jednako je i sa sredstvima za pranje i čišćenje, osvježivačima zraka, sredstvima za tjeranje kukaca iz kuće i slično. Tako ćete napraviti uslugu i sebi i Zemlji, jer nećete na kožu stavljati razne kemikalije koje potom kroz odvod završe u podzemnim vodama, nećete ih udisati, niti ćete bacati u smeće silnu ambalažu u kojoj takvi proizvodi dolaze, a koja je najčešće izrađena od plastike.

Na internetu postoje mnogo recepta za prirodnu kozmetiku i druge proizvode koje koristite u kućanstvu pa to proučite i neka vam pravljenje takvih stvari pomalo prelazi u naviku. 

10 RECEPATA Prirodna sredstva za čišćenje: Napravite ih sami brzo i lako

Na primjer, ovako izgleda jedan od recepata za prirodni dezodorans:

Sastojci:

  • 4 žlice kokosovog maslaca
  • 4 žlice soda bikarbone
  • 4 žlice aru praha (ili 2 žlice kukuruznog škroba)
  • Po želji: 20-tak kapi kapi eteričnog ulja čajevca (ili lavande, limuna, ružmarina)

Priprema:

  • Pomiješajte soda bikarbonu i aru prah (ili škrob) pa dodajte maslac od kokosa. Po želji ubacite eterično ulje, ali i ne morate. Smjesu stavite u staklenu posudicu i nanosite prstima.

Thinkstock  | Autor: Thinkstock Foto: Thinkstock

Planirajte obroke i kompostirajte

Planirajte obroke i kupujte pažljivo kako bi što manje hrane na kraju završilo u smeću. Pripremajte sami što više obroka i izbjegavajte polugotovu te gotovu brzu hranu koja iza sebe ostavlja nepotrebnu ambalažu. Ne pretrpavajte hladnjak hranom sa kojom zapravo ne znate što napraviti niti kada ćete je pripremati jer u tom slučaju riskirate da se pokvari i završi u smeću.

Razmišljajte što napraviti od ostataka nekog jela, kako iskoristiti stari kruh itd. Na primjer, stari kruh je odličan za izradu krušnih mrvica pa ih nećete morati kupovati, a time ne samo što štedite novac, već i manje toga završi u smeću, poput recimo te plastične ambalaže u kojoj se krušne mrvice nalaze u trgovini.

Razmislite i o tome da počnete kompostirati kako bi što više onoga što je iz zemlje izašlo, u njoj i završilo. Osim toga, kompost je fantastičan za vaš vrt ili cvijeće koje brižno njegujete na balkonu.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Baloni nisu toliko slatki koliko se čine

Zapravo su daleko od toga kada se malo dublje prouči gdje sve završe i koliko nesretnih životinja strada zbog njih jer ih progutaju ili se zapetljaju u njih i umiru polako. Naime, sve što poleti mora se negdje i spustiti - problem je što se događa nakon toga.

- Svi pušteni baloni, uključujući i one koji se prodaju pod lažnim napisom 'biorazgradivi lateks', vraćaju se na zemlju i ubijaju bezbroj životinja i uzrokuju opasne nestašice struje. Baloni mogu putovati tisućama kilometara i tako onečistiti najudaljenija i najčišća mjesta na svijetu. Vrijeme je da postanemo svjesni toga - upozorava američka organizacija Ballons Blow.

- Baloni pušteni u zrak nerijetko se raspadnu na nekoliko komada. Životinje balone od lateksa doživljavaju kao hranu što uzrokuje blokade njihovih crijeva i na kraju smrt. Također, trake kojima su baloni zavezani znaju se omotati oko životinje, recimo pticama oko nogu ili kljunova i tako im onemogućiti hranjenje što u konačnici vodi do smrti od gladi.

Foto: Dreamstime

Naučite popravljati stvari

Još jedan od načina smanjenja otpada, ali i uštede je popravak stvari. Naučite kako popravljati sve što možete u kući, od odjeće, obuće do sitnih uređaja i drugih stvari. Najlakše je nešto baciti i kupiti novo, ali to nije dobar način razmišljanja. Ponekad je kvar na, recimo, nekom uređaju toliko malen i jednostavan da nema nikakvog smisla to bacati.

'Borba protiv otpada počinje izlaskom iz kuće'

- Naša borba protiv otpada započinje prilikom svakog izlaska iz kuće na način da odbijemo stvari koje nam se nude, a uglavnom su nam nepotrebne. Možemo na primjer zabraniti da nam se u poštanski sandučić ubacuju leci trgovačkih lanaca, obavijestiti banku da nam ne trebaju slati papirnata izvješća i svu komunikaciju rješavati putem elektronske pošte, razmisliti svaki put kad nam netko ponudi besplatan poklon kao promotivni materijal: trebam li uistinu svojoj kolekciji kemijskih olovaka koje ne koristim pridružiti još jednu. Svaki put kad prihvatimo tako nešto, stvaramo potrebu za ponovnom proizvodnjom toga, u osnovi, nepotrebnog proizvoda - naglašavaju Irena Burba i Nina Brnić iz Udruge Zelena Istra.

Fotolia | Autor: Fotolia Foto: Fotolia

Navele su i tri načina na koji možete reducirati potrošnju u svakodnevnom životu:

1. Procijenite dosadašnju potrošnju 

'Pokušajte odrediti koliko su vam stvari koje već posjedujete uistinu potrebne i koliko ih stvarno koristite. Zamislite je li moguće živjeti bez nekih stvari za koje ste oduvijek smatrali da ih trebate i pokušajte izbaciti iz vašeg životnog prostora sve što ne koristite. Osim što ćete se riješiti nepotrebnih stvari, ovaj će vam proces pomoći u donošenju odluke što (ne)kupiti i što (ne)unijeti u vaš dom kada se drugi put nađete u kupovini.' 

otpad OPSJEDNUTOST STVARIMA Samo pet posto ljudi proizvodi čak 30 posto otpada u svijetu

2. Ograničite sadašnju i buduću potrošnju

'Na prvom je mjestu svakako reduciranje ambalaže. Kupujte proizvode u rinfuzi, u kupovinu uvijek nosite vlastite torbe ili vrećice za višekratnu upotrebu. Kod kupovanja namirnica pokušajte dobro procijeniti količinu koja vam je potrebna i ne kupujte previše. Pokušajte smanjiti upotrebu automobila, hodajte ili biciklirajte kad god je moguće. Koristite manje u papirnatom obliku, a više u digitalnom, izbjegavajte printanje.' 

Foto: Dreamstime

3. Smanjite aktivnosti koje doprinose većoj potrošnji

'Mnogi mediji, poput časopisa i televizije, pomažu u stvaranju nametnutih potreba na način da u nama izazivaju osjećaj da bez određenog proizvoda nismo dovoljno cool ili dovoljno u trendu. Ako sebe i svoju djecu manje izložimo utjecaju medija, potreba za potrošnjom će se smanjiti, a zadovoljstvo onim što već posjedujemo povećati.'

Stari kontejneri za odvoz smeća ZBOG TISKARSKE GREŠKE U smeću je završilo 55 tisuća uplatnica za - odvoz smeća

Jedan mali savjet javnim službama

I za kraj, imamo savjet i za neke javne, ali i privatne službe koje građanima šalju nepotrebno puno papira kada obračunavaju komunalije, telekomunikacijske usluge i ostalo - zbilja nema nikakve potrebe u kuvertu staviti dva, tri lista papira jer bio bi sasvim dovoljan samo jedan sa uplatnicom i kratkim pojašnjenjem. Razmislite i vi kako možete doprinijeti smanjivanju otpada!

Komentari (11)
  • Čim neki proizvod otpakiramo ili potrošimo, jednostavno ga bacimo, ne pitajući se što se događa s tim smećem. A zašto bi se pitao. Moje je da smeće bacim u kantu ili odgovarajući spremnik ukoliko ga imamo postavljeng na dostupno mjesto. Ne treba zaboraviti da odvoz smeća PLAĆAM svaki mjesec. Da li će ga kasnije tko reciklirati,zakopati,odvesti u drugu županiju nije moja briga. Na to ne mogu kao pojedinac utjecati. U Hrvatskoj je sa smećem i otpadom kaos kojeg nesposobni političari ne mogu i ne žele riješiti.

    8. 9. 2019,   17:13
  • Zar mi nemamo visokoškolovane osobe koje bi se trebale brinuti za zakone, proizvodnju i način distribucije do potrošača, kvalitetu, način zbrinjavanja otpada itd., a mi se tome samo prilagoditi. Zar ne treba početi od uzroka, a ne samo djelomično i to ponegdje nastojati rješavati posljedice. Zašto običan čovjek mora popravljati i ispravljati bilo što poslije tih visokoškolovanih osoba? I zašto se običnog čovjeka krivi uvijek za nešto pa nas se savjetuje kao da smo priglupi i ne znam što sve ne. Usmjerilo se na plastične bočice, a baš one se vraćaju natrag. Ili samo te vrećice, a sve ostalo zamotamo u plastiku? Usmjerite se na izvor problema, a ne na nas.

    8. 9. 2019,   18:08
  • Apsolutno je zapanjujuce kako se prozvodjaci u ovom lancu uopce ne spominju...

    8. 9. 2019,   18:03