Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

'Stabla komuniciraju i pomažu si međusobno, podučavaju se...'

None Foto: Marin Tironi/PIXSELL

Šetnja među drvećem pomlađuje, hrani i liječi, a šuma je mnogo više od nevjerojatne kolekcije stabala. U šumama se događa mnogo toga što ne možemo vidjeti - drveće komunicira

Ekologinja Suzanne Simard kaže da stabla imaju sofisticiranu i međusobno povezanu društvenu mrežu koja se nalazi pod zemljom. Zaključila je to nakon 30 godina proučavanja kanadskih šuma. 

- Drveće razgovara, često komunicira i na velikim udaljenostima. Drveće je puno više nalik nama ljudima nego što možda mislite. Stabla su izuzetno društvena i ovise jedna o drugima za svoj opstanak. Komunikacija im je od vitalnog značaja, a masivna mreža korijena gljiva sličnih kosi prenosi tajne poruke između njima, potičući ih da dijele hranjive tvari i vodu onima kojima je to potrebno - pojasnila je.

POGLEDAJTE VIDEO:

Suzanne je u doticaju sa šumom od malih nogu, voljela je tamo boraviti, a nerijetko je ležala na tlu podno ogromnih stabala i promatrala krošnje. Odrasla je u veličanstvenim šumama Britanske Kolumbije. 

Ispričala je i kako se počela baviti ovom tematikom, što ju je na to zapravo potaklo. Jednog dana njezin pas je imao nesreću, bio je u šumi i pao, a da bi ga spasila, morala je iskopati zemlju. Kada je to napravila, uočila je nevjerojatni podzemni splet korijenja i micelarne mreže, a prizor ju je toliko fascinirao da je to odlučila kasnije bolje istražiti. 

Krenula je istraživati pa saznala kako su znanstvenici upravo u laboratoriju otkrili da jedan korijen sadnice bora može prenijeti ugljik na korijen bore sadnice.

“Mother Trees” Use Fungal Communication Systems to Preserve Forests: goo.gl/IYV2fd Suzanne Simard, forest ecologist at...

Objavljuje The Eclectic MindSrijeda, 26. prosinca 2012.

Drveće se međusobno podržava

Ovo otkriće ju je dodatno potaknulo da krene u šumu i provjeri što se tamo događa. Njena ideja da stabla mogu dijeliti informacije pod zemljom bila je kontroverzna i mnogi kolege su bili uvjereni kako nije normalna. Zbog svega toga je imala poteškoća u prikupljanju sredstava za potrebna istraživanja pa je provodila eksperimente sama, na svoj trošak, jednostavno je željela znati istinu. 

Zasadila je 240 stabala breze, jele i cedra u kanadskoj šumi. Pretpostavila je da će breza i jelka biti povezane podzemnom mrežom, ali ne i cedar. Nije se obazirala na medvjede koji su hodali šumom, već je redovito odlazila tamo i istraživala. Sadnice je prekrila plastičnim vrećicama napunivši ih raznim vrstama ugljikovih plinova. Tamo gdje je breza je ubrizgala radioaktivni plin, a potom stabilan plin ugljičnog dioksida tamo gdje je jelka.

SMJEŠTENA USRED ŠUME Koliba u šumi i uz more izgleda kao da je precrtana iz bajke...

Prošla je Geigerovim brojačem preko drveća - u cedru je vladala tišina, no jelka i breza su glasno komunicirale međusobno dijeleći ugljik. Otkrila je kako je breza poslala ugljik jelki, posebno kada je bila u sjeni. Kasnije se dogodilo suprotno, kada je breza zimi ostala bez lišća, jelka joj je slala više ugljika. 

Ekologinja napominje kako je znanost oduvijek vjerovala da se stabla međusobno natječu za ugljik, sunčevu svjetlost, vodu i hranjive tvari. Ali, njezino istraživanje pokazalo je da su međusobno ovisna jedno od drugom i kooperativna te da zapravo imaju duboke međusobne odnose.

- Stabla su razgovarala kemijskim i hormonskim signalima putem micelija. Te su poruke odredile koja stabla trebaju određene hranjive tvari. Komunicirala su preko ugljika, dušika, fosfora, vode, hormona i kemikalija, a zatim su dijelila te elemente, uravnotežujući cijelu šumu - rekla je Suzanne Simard.

Suzanne Simard, PhD, is a professor of forest ecology at the University of British Columbia where she studies the...

Objavljuje Louie SchwartzbergSrijeda, 30. listopada 2019.

Mudrost matičnih stabala

Micelij (vegetativno tijelo gljiva sastavljeno je od tankih niti - hifa) povezuje različite jedinke u istoj šumi, od iste vrste i drugih vrsta. Ova mreža funkcionira na sličan način kao internet. Otkrila je da matična stabla njeguju mlađa stabla te da se jedno matično stablo može povezati sa stotinama drugih stabala. Drveće komunicira i kroz tu komunikaciju povećava otpornost cijele zajednice. Nevjerojatno je to kako se zajednica stabala međusobno podržava.

Istraživanje ove ekologinje izuzetno je važno posebno kada se uzme u obzir da uništavanje šuma poprima sve veće razmjere i prijeti cjelokupnom životu na Zemlji.

-  Kada su matična stabla ozlijeđena ili umiru, svoju mudrost prenose na sljedeće generacije, ali to ne mogu učiniti ako sva istodobno nestanu - kaže i dodaje kako se nada da će njezino istraživanje promijeniti način na koji bavimo šumarstvom.

Napominje da kada se uništi drvo ili dva, dolazi do zastoja u komunikaciji, ali to se kasnije posloži. Međutim, uništi li se previše drveća, možda samo jedno previše koje će 'preliti čašu', cijeli sustav se može urušiti. 

- Mi neprestano slabimo naše šume sječom cijelih područja i sadnjom samo jedne ili dvije vrste. To ima veliki utjecaj na okoliš. Ali, ima nade jer šume imaju ogroman kapacitet za samoizlječenje - dodala je.

Here is an amazing TED Talk on "Mother Trees" by Suzanne Simard "We now know that health in all forest ecosystems is...

Objavljuje The baby treePonedjeljak, 29. veljače 2016.

Četiri rješenja za održivo šumarstvo

Suzanne predlaže jednostavna rješenja za više holističko i održivije šumarstvo koja bi mogla popraviti štetu uzrokovanu sječom cijelih područja šuma.

  • 1. Moramo više odlaziti u naše lokalne šume.
  • 2. Moramo sačuvati stare šume jer su skladišta gena, matičnih stabala i micelijske mreže.
  • 3. Kada siječemo u šumi, moramo paziti i sačuvati matična stabla i mreže kako bi prenijela svoju mudrost na stablo novih generacija.
  • 4. Moramo obnoviti naše šume raznovrsnim vrstama, prenosi The Wild Child.

POGLEDAJTE VIDEO O NJEZINOM ISTRAŽIVANJU:

How trees talk to each other | Suzanne Simard

"A forest is much more than what you see," says ecologist Suzanne Simard. Her 30 years of research in Canadian forests have led to an astounding discovery — trees talk, often and over vast distances. Learn more about the harmonious yet complicated social lives of trees and prepare to see the natural world with new eyes. https://www.youtube.com/watch?v=Un2yBgIAxYs https://returntonow.net/2018/02/28/trees-talk/

Objavljuje Anna's Trees of Life u Srijeda, 16. svibnja 2018.

Boravak u šumi blagotvorno djeluje na ljudsko zdravlje

Japanski znanstvenici tvrde kako pola sata boravka u dubokoj šumi doprinosi jačanju imuniteta i zaštiti našeg zdravlja naredna dva mjeseca. Tu praksu zovu Shinri-ioku što bi u prijevodu značilo - kupanje u šumi. 

Osim što hodanje šumom oslobađa od stresa, smanjuje krvi tlak i usporava rad srca, tamo se događa još nešto. Šumsko drveće i ostale biljke u zrak ispuštaju fitoncide - antimikrobne hlapljive organske spojeve koji su zaslužni za uništavanje gljivica, bakterija i plijesni. Hodajući po dubokoj, nezagađenoj šumi udišemo te spojeve što doprinosi našem zdravlju. Znanstvenici kažu kako smo tada 'uronjeni u imunološki sustav šume'.

Breathing fresh air POKAZALO JE ISTRAŽIVANJE Želite biti sretniji? Onda kupite kuću ili stan u blizini zelenila

Šuma dobro djeluje na hormone u tijelu, smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2, pretilosti itd. Hodanje kroz nju potiče kreativnost i priziva pozitivne misli, što je isto vrlo važno za fizičko zdravlje. Htjeli mi to priznati ili ne, ljudima je boravak u prirodi nužno potreban dok život u velikim gradovima s malo zelenila i puno betona svima nama radi samo štetu. Nekad, dok su ljudi živjeli u suživotu s prirodom, ovoliko bolesti - psihičkih i fizičkih - nije bilo.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Komentari (4)
  • Čudo prirode koje je ljudska ruka dovela gotovo do uništenja...

    1. 11. 2019,   08:14
  • drvo sve osjeća

    31. 10. 2019,   23:18
  • uvijek mi je žao kad vidim da sijeku neko stablo:(

    1. 11. 2019,   20:57