Iako neki gledaju na genetski inženjering i organski uzgoj kao nespojive grane poljoprivrede, upravo je razumna kombinacija tih dvaju važnih područja ključna za opskrbu svjetske populacije hranom
TREBA NAM VIŠE HRANE
Stol budućnosti spaja organski i genetski da bi biljke opstale
Znanstvenici predviđaju da će se do 2050. godine populacija Zemlje udvostručiti. S time dolazi i potreba za povećanom proizvodnjom hrane, a da se pritom ne uništi okoliš koji nas hrani.
Iako neki gledaju na genetski inženjering i organski uzgoj kao nespojive grane poljoprivrede, upravo je razumna kombinacija tih dvaju važnih područja ključna za opskrbu svjetske populacije hranom na ekološki način, tvrde Pamela Ronald i Raoul Adamchak, autori knjige “Tomorrow’s Table: Organic Farming, Genetics, and the Future of Food”.
Ronald je inače biljna genetičarka, a Adamchak, njezin suprug, organski poljoprivrednik. Adamchak naglašava pozitivne rezultate ekološke poljoprivrede, kao što su smanjena erozija tla i više divljih životinja na farmama, no u isto vrijeme navodi i nedostatke. Naime, prinosi su obično puno niži. Uz to, autori navode da je mit da organski proizvođači ne koriste pesticide.
I oni, naime, primjenjuju niz strategija pomoću kojih se pokušavaju nositi sa štetočinama, često s umjerenim uspjehom, ali pesticidi su u velikoj mjeri dio toga. Jedina razlika je što se radi o biološkim, a ne sintetskim pesticidima, objašnjava Adamchak, ali dodaje da neki biološki mogu biti čak i toksičniji od sintetičkih pesticida. No pomoću genetskog inženjeringa biljkama bi se moglo omogućiti da lakše opstanu, tvrdi Ronald.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
