Svi zdravi ljudi od 18 do 40 mogu donirati matične stanice

Nogometašu Nikoli Pokrivaču (31) rak se vratio treći put. Treba matične stanice, a nitko iz obitelji ne može biti donor. Na ovu vijest reagirali su mnogi naši čitatelji koji žele pomoći, a ne znaju kako.

U hrvatski se registar mogu upisati svi hrvatski državljani u dobi od 18 do 40 godina, dobrog općeg zdravlja, kaže dr. Nika Kalogjera, specijalist internist – hematolog, 
voditeljica Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica KBC-a.

- Da biste mogli postati potencijalni darivatelj, moraju biti zadovoljeni medicinski kriteriji koji su važni zbog sigurnosti darivatelja i primatelja. Prilikom upisa provjerava se bolujete li od zloćudnih tumora, kardiovaskularnih, plućnih, bubrežnih, neuroloških, metaboličkih, zaraznih bolesti ili ozbiljnih alergija – objašnjava.

Zainteresirani mogu ispuniti pristupnicu tako da se obrate Registru u KBC-u Zagreb, u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Zagrebu ili transfuzijskim centrima u osam hrvatskih gradova te tijekom akcija Zaklade Ana Rukavina.

- Prilikom upisa potrebno je dati osobne podatke i ispuniti upitnik s medicinskim kriterijima, nakon čega se uzima jedna epruveta krvi namijenjena HLA tipizaciji, a dobiveni rezultati pohranjuju se u svjetsku bazu podataka dobrovoljnih darivatelja - kaže dr. Kalogjera.

Matične stanice se koriste u svrhu liječenja hematoloških bolesti, kao što su leukemija i oboljenje limfoma, stoji na web stranici Zaklade Ana Rukavina.

- Transplantacija ili presađivanje krvotvornih matičnih stanica metoda je liječenja kojom se bolesna koštana srž zamjenjuje zdravim krvotvornim matičnim stanicama, koje potom preuzimaju ulogu stvaranja krvnih stanica – eritrocita, trombocita i leukocita. U svrhu transplantacije koriste se krvotvorne matične stanice iz koštane srži, iz periferne krvi ili krvi iz pupkovine. Način prikupljanja KMS krvotvornih matičnih stanica (biopsijom iz koštane srži ili postupkom afereze iz periferne krvi) ovisi o potrebama bolesnika, ali i o preferencijama i mogućnostima darivatelja - objašnjava dr. Kalogjera. Postoje dva tipa transplantacije ovisno o darivatelju: autologna i alogenična.

- Kod autologne transplantacije bolesnik prima vlastite, prethodno prikupljene i zamrznute KMS. U slučaju alogenične transplantacije darivatelj može biti član obitelji, najčešće sestra ili brat, ali i netko s kim bolesnik nije u srodstvu ako se podudaraju u antigenima tkivne snošljivosti (HLA). Ako se ne nađe darivatelj u obitelji, prema nalazu HLA tipizacije traži se nesrodni podudarni darivatelj u BMDW (Bone Marrow Donors Worldwide). Kako darivatelja u obitelji u prosjeku nađe svega trećina bolesnika, većina se oslanja na nesrodne darivatelje - pojašnjava dr. Kalogjera.     

Stanice možete donirati u osam transfuzijskih centara u Hrvatskoj

Ministarstvo zdravstva i Zaklada Ana Rukavina organizirali su trajno prikupljanje uzoraka za Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica u osam transfuzijskih centara u Republici Hrvatskoj, a to su: Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu u Zagrebu, KBC Osijek, KBC Rijeka, OB Pula, KBC Split, OB Zadar, OB Varaždin i OB Dubrovnik.

Bez straha: Uzorak krvi za tipizaciju uzima se kao i ostali uzorci krvi koje ste do sada davali

Ako se nađe bolesnik koji ima iste antigene tkivne snošljivosti kao i vi, kontaktirat će vas Hrvatski registar i ponovno pitati pristajete li na donaciju matičnih stanica. Krvne grupa darivatelja i primatelja ne moraju biti identične. Različite krvne grupe nisu prepreka za uspješnu transplantaciju.