MOZAK U PUBERTETU Dio zadužen za rasuđivanje još nije dosegnuo vrhunac, a onaj koji upravlja emocijama najviše je razvijen i zato su u pubertetu česte promjene raspoloženja
ZATO SU RAZDRAŽLJIVI!
Tinejdžerski mozak: Kroz život ih vode osjećaji, a ne razum...
Mozak se od trenutka začeća do porođaja impresivno brzo povećava. Gotovo 250.000 neurona nastaje svake minute, ističe doc. dr. sc. Renata Pecotić s Katedre za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu.
Već do druge godine, dodaje, dosegne gotovo 80 posto veličine mozga odraslog čovjeka. No činjenica da prefrontalni korteks sazrijeva posljednji, razlog je zbog kojeg djeca tijekom puberteta često nisu u stanju odlučivati poput odraslih.
- U vrijeme kad počinje pubertet, u periodu između 10 i 12 godina, mozak teži između 1260 i 1440 grama te je nešto teži u dječaka nego u djevojčica, no veličina ni u kom slučaju ne određuje inteligenciju ili tko je više ili manje pametan. Što se funkcionalnog razvoja tiče, dio je kontinuiranog razvoja, koji u mozgu ima specifičan smjer od ‘straga prema naprijed’, tako da prednji dio mozga, koji je važan za racionalno rasuđivanje, odlučivanje, upravljanje, odgovornost i ozbiljnost, u toj dobi još nije dosegao svoj potpuni funkcionalni razvoj i zrelost. Upravo taj prednji dio, takozvani prefrontalni korteks, sazrijeva posljednji te je razlog zašto tijekom puberteta djeca često nisu u stanju procijeniti ili donijeti odluku poput odrasle osobe - kaže sugovornica.
S druge strane, dio mozga koji je u pubertetu najviše razvijen, ili je na vrhuncu razvoja, dio je središnjeg mozga, odnosno limbički sustav, osobito mala jajolika struktura unutar limbičkog sustava koja se naziva amigdala, koja upravlja emocijama, zbog čega su djeca razdražljiva, vođena emocijama u donošenju odluka, lako mijenjaju raspoloženje, u jednom trenu su nasmijana, dok vrlo brzo mogu postati plačljiva i neraspoložena, pojašnjava.
Dodaje da tjelovježba, učenje, glazba, pravilna prehrana, kvalitetno spavanje i općenito zdrave životne navike pozitivno utječu na razvoj dječjeg mozga.
- Istraživanja su pokazala da u djece između 8. i 11. godine, koja su se i izvan škole bavila glazbom, dolazi do povećanja verbalnog kvocijenta inteligencije i vidnih sposobnosti, u odnosu na djecu koja nisu imala takvu dodatnu aktivnost. Općenito se pokazalo da sviranje bilo kojeg instrumenta značajno pospješuje kognitivne sposobnosti i vidnu percepciju - ističe neuroznanstvenica.
DROGE
Negativno djeluju na tri područja mozga. Najviše djeluju na moždano deblo (odgovorno je za regulaciju temeljnih životnih funkcija, poput disanja, rada srca, regulacije arterijskog tlaka), potom limbički sustav (odgovoran je za regulaciju emocija, sitosti, gladi, žeđi, ugode i nagona) te na koru velikog mozga (odgovoran je za kontrolu motorike, osjeta, a u prednjem frontalnom ili čeonom dijelu regulira način na koji mislimo, suočavamo se s problemima, rješavamo probleme te odlučujemo).
PUŠENJE
Slično kao i droge, pušenje oštećuje koru velikog mozga. U jednoj studiji adolescenti koji su pušili imali su 4,5 puta veću vjerojatnost za probleme zlouporabe alkohola od onih koji nikad nisu pušili. Imaju i ozbiljne probleme s verbalnom memorijom, radnom memorijom te učenjem i pamćenjem.
ALKOHOL
Oštećuje neurone, a to su temeljne strukturno funkcionalne jedinice ljudskog mozga, zatim mogućnost prevođenja kratkotrajne u dugotrajnu memoriju, smanjuje udio bijele tvari u građi mozga, smanjuje koordinaciju pokreta, potiče agresivno ponašanje i povećava rizik od prometnih nezgoda. Hipokampus je dio mozga odgovoran za pamćenje i učenje, a istraživanja pokazuju da je teška i produljena upotreba alkohola u adolescenata povezana sa smanjenom veličinom hipokampusa za 10 posto.
NEDOSTATAK SNA
Razina melatonina, hormona spavanja, koja se prirodno povećava u ranim večernjim satima i potiče nas na spavanje, u doba puberteta doživljava pomak prema kasnijim večernjim satima. To može biti razlog nerazumijevanja roditelja i djeteta. Roditelj želi da dijete ide spavati u 21 sat, dok ono zbog kasnijeg lučenja melatonina nema potrebu za spavanjem tad, nego znatno kasnije. No tu nastaje problem jer se postupno stvara tzv. dug spavanja koji potiču i druge uobičajene aktivnosti u doba puberteta, kao što su izlasci, koji su često pomaknuti na čitavu noć. Djeca se kasno navečer sve više služe i elektroničkim uređajima koji emitiraju tzv. plavo svjetlo, dokazano negativnog učinka na spavanje. Dug spavanja još će više potaknuti smetnje pozornosti u školi, izazvati manjak koncentracije i pospanost, pojačati razdražljivost, impulzivno ponašanje, potaknuti depresiju, oslabiti imunitet i povećati sklonost bolestima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
