Unatoč epidemiji pretilosti raste životni vijek u Europi

Pad broja smrtnih slučajeva od srčanih bolesti jedan je od najvažnijih doprinosa trendu porasta životnog vijeka, pokazala je studija stručnjaka za kretanje stanovništva, Davida Leona. Leon je analizirao kretanja u posljednjih 40 godina, a upravo su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrti od kojeg godišnje umire 17,1 milijuna ljudi. U posljednjih pet godina većina europskih zemalja je zabilježila pozitivna kretanja i produžila očekivani životni vijek, otkrila je studija. 

Njegovi zaključci su izazov prethodnim tvrdnjama da gojaznost koja je povezana sa zdravstvenim problemima usporava trend rasta očekivanog trajanja života u zemljama s visokim dohotkom. Jednostavni čimbenici kao što su bogatstvo zemlje i količina novca koje se troši na zdravstvo, nisu u koleraciji sa životnim vijekom. Primjer za to je SAD koji ulaže velike novce u zdravstvo, a životni vijek ljudi jednak je najnižem u nekoj zapadnoeuropskoj zemlji.

Trend rasta posebno je izražen u zemljama središnje Europe (Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj), a u stopu ga slijede zemlje zapadne Europe. Rusija i ostale zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza ne slijede taj trend jer očekivano trajanje života pada i raste dramatično tijekom posljednjih 25 godina.