Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
Powered by Zvijezda

Jeste li svjesni da mnogi školarci pate od poremećaja spavanja?

None Foto: Freepik

Kvalitetan, redovit i dovoljno dug san djeci je nužan za optimalan rast i razvoj te za dobar uspjeh u školi, a osobitu pozornost roditelji bi trebali usmjeriti na djecu koja upravo kreću u školu

Govoreći o dječjem snu, mislite li da je najgore prošlo u najranijoj dobi s učestalim buđenjima tijekom noći? Nažalost, niste u pravu jer istraživanja pokazuju da mnoga školska djeca pate od poremećaja spavanja, koji može negativno utjecati na njihovo ponašanje, razvoj i postignuća. Naime, kako kažu najnovija istraživanja, san ne donosi samo oporavak, nego je kritičan i za razvoj važnih funkcija mozga kao što su učenje i dugoročno pamćenje. Također, hormon rasta, potreban za izgradnju tkiva i mišića, uglavnom se izlučuje tijekom noći, zbog čega je važno da djeca tada čvrsto spavaju.

Čini se da je za dječji san kritično upravo razdoblje kad dijete kreće u školu, između šeste i sedme godine. Dijete se tad mora prilagoditi sasvim drugačijem, strogom rasporedu i dobiva prvu ozbiljnu obavezu u životu. Po smjernicama Američke akademije za poremećaje spavanja djeca od 6 do 12 godina trebaju 9 do 12 sati sna (unutar jednog dana, tj. 24 sata). Budući da se mozak razvija do 25. godine života, san je od osobitog kratkoročnog, ali i dugoročnog značenja u dječjoj dobi. Ovo se, poglavito odnosi na period adolescencije. Jedino u tom razdoblju, nikada prije i nikada poslije, dolazi do pomicanja biološkog sata, što posljedično utječe na potrebu duljega jutarnjeg spavanja, bez obzira na to kada se odlazi u krevet.

Prepoznajte simptome

Znakove neispavanosti djeteta nije lako prepoznati, često ih se zabunom pripisuje karakteru djeteta i njegovu neprimjerenom ponašanju. No manjak sna može mu izazvati brojne emocionalne i probleme u ponašanju. Razdražljivost, impulzivnost, agresivnost i nemogućnost koncentracije lako se mogu protumačiti kao simptomi ADHD-a, a zapravo su često simptomi manjka sna. Naime, za razliku od odraslih koji su u toj situaciji najčešće bezvoljni i umorni, djeca ove dobi upravo na spomenute načine (agresija i sl.) reagiraju na premalo sna.

Foto: Freepik

Štetni učinci

Kao i kod odraslih, nedovoljna količina sna u mnogim se istraživanjima povezuje s većim rizikom za debljinu i dijabetes jer modulira neuroendokrini sustav i metabolizam glukoze. Uz to, manjak sna može oslabiti imunološki sustav, pa dječji metabolizam neće dobro odgovoriti na cijepljenje. S pravom se kao jedan od glavnih uzroka neispavanosti kod djece ističe i njihova prekomjerna izloženost elektroničkim uređajima. Osim noćne komunikacije s prijateljima, snu školarca šteti i plavo svjetlo koje ti uređaji emitiraju zato što remeti proizvodnju važnog hormona melatonina.

Da biste pomogli svom djetetu, ne morate biti medicinski stručnjak, nego za početak morate znati o čemu sve valja voditi računa. Zdravo spavanje podrazumijeva adekvatnu (preporučenu) duljinu spavanja, preporučeni termin odlaska na počinak, dobru kvalitetu i ispravnost sna, kao i odsutnost poremećaja, učestalih prekida ili drugih odstupanja, vezanih uz spavanje. Također je važno uspostavljanja rutine odlaska u krevet, pri čemu se osobito uspješnim pokazuje koncept 3 B (brush, book, bed – četkica, knjiga, krevet). Ispunjavanje rutine djetetu daje osjećaj sigurnosti i zadovoljstva.

ZDRAVO ODRASTANJE Saznajte kako odvojiti dijete od ekrana i potaknuti na sport

Nepoželjni ekrani

S pravom se kao glavni krivci za poremećaje spavanja (i kod odraslih) prozivaju elektronički uređaji. Na roditeljima je da za svojoj djeci postave jasna ograničenja. Oduzimanje uređaja i limitiranje pristupa internetu nisu popularne mjere, ali roditelji ih moraju poduzeti i objasniti djeci zašto to rade. Sat vremena prije počinka ne bismo smjeli koristiti te uređaje, pa je važno da djeci date dobar primjer time da u spavaću sobu ne nosite te uređaje. Nije svejedno ni što dijete jede prije spavanja. Večera bi trebala biti najmanje 1 do 2 sata prije sna. S obzirom na kvalitativnu kategoriju unesene hrane, preporučuje se ona s više vlakana (žitarice s prirodnim sladilima kao što je med), orašasti plodovi, jogurt, jaja, sir, borovnice ili banane. Neke vrste sireva osobito su preporučljive, naročito one koje sadrže više razine triptofana, esencijalne aminokiseline, koja stimulira sintezu serotonina (tzv. hormona sreće).

Najgore što možete učiniti jest dopustiti da dijete prije spavanja jede slatke snekove jer oni naglo podižu šećer u krvi, koji potom naglo padne i izaziva osjećaj gladi, osjećaj s kojim je teško zaspati. Za večernje grickanje preporučljivi su proteini, primjerice proteinski kreker s namazom Margo. Usvajanje zdravih navika i stvaranje rutine oko nečeg toliko važnog kao što je spavanje od roditelja zahtijevaju trud i vrijeme, ali jedan pogled na zdravo i veselo dijete svim tim naporima daje smisao.

Komentari (10)
  • Da kad igraju na mobitel do 02:00

    7. 9. 2018,   16:38
  • Moj srednjoškolac liježe u 2 noću, u pola dva se tušira,nastavak navika iz osnovne škole.jao si ga meni.

    7. 9. 2018,   22:04
  • Pa da namz margo. To je rješenje. Hahaha

    9. 9. 2018,   10:58