Ovako ćete pomoći djetetu da se odupre pritisku vršnjaka

Mislite li da vaše dijete ne podliježe pritisku okoline? Razmislite opet. Naime, u studiji koju je financirao američki Nacionalni institut za zlouporabu opojnih droga (NIDA), nekoliko mladih volontera dobilo je zadatak odigrati videoigru, prvo sami, a kasnije s prijateljima. Istraživači su pritom otkrili da su tinejdžeri, u usporedbi s onime kad su igrali sami, poduzimali puno veće rizike tijekom igre onda kad su njihovi prijatelji gledali. Taj ishod potvrdio je da je tinejdžerima daleko teže kontrolirati impulzivna ili rizična ponašanja kada su njihovi prijatelji u blizini ili u situacijama koje su nabijene emocijama.

''Pa daj zapali samo jednu, ne budi kukavica'' ili  ''Joj daj, što će ti biti od par gutljaja vina?'' samo su neke od izjava kojima maloljetnici, najčešće srednjoškolci, pokušavaju nagovoriti svoje vršnjake na konzumaciju cigareta ili alkohola. Ovakve situacije ne događaju se samo vikendom već i tijekom velikog odmora ili u parkiću nakon škole. Ako ne želite da vaše dijete podlegne tom pritisku, na vrijeme ga usmjerite na pravi put.

Roditelji trebaju biti stalno prisutni

Nitko ne očekuje od roditelja da paze na svoje dijete u svakom trenutku njegova života. No važno je znati da roditelji itekako mogu utjecati na to kako će se dijete ponašati. Kad je riječ o podlijeganju pritiscima vršnjaka, često se pitamo je li stvar isključivo u karakteru djeteta ili je odgoj bitniji. Stoga smo porazgovarali s pedagoginjom Marijom Sučić Vojnović, profesoricom i stručnom suradnicom u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića, kako bismo dobili odgovore na to i mnoga druga pitanja.

- Sasvim je prirodno da dijete ima potrebu da ga vršnjaci prihvaćaju, a ta je potreba još izraženija u fazi puberteta i tinejdžerstva kada utjecaj roditelja slabi. Međutim, velika je zabluda da je mladima roditeljska prisutnost u tim godinama života nepotrebna ili da im ona smeta. Bitno je samo da su roditelji na odgovarajući način prisutni u životu svoje djece jer odgoj i odnos kakav su izgradili s djetetom jako utječe na njegov osjećaj samopouzdanja, samopoštovanja i odgovornog donošenja odluka - kaže pedagoginja Sučić Vojnović te dodaje da ako roditelji imaju dobar odnos sa svojim tinejdžerom, to znači da su u odnos jako puno ulagali i u ranijim godinama djetetova života. Uz to, roditelji također trebaju dopustiti djeci da se samostalno suoče s izazovima odrastanja i da osjete uzročno-posljedičnu vezu jer je upravo to dobar način da djeca zaključe koji su postupci i izbori bili dobri, a koji loši.

Komunikacija mora biti otvorena

Jedan razgovor o ovoj temi nije dovoljan kako bi dijete shvatilo što je dobro, a što nije. Naša sugovornica tvrdi da bi roditelji trebali pričati o ovoj temi s djecom prije negoli ona dospiju u tinejdžerske godine.

- Ako ne postoji navika otvorene komunikacije između roditelja i djece, teško je očekivati da će se u tinejdžerskoj fazi takav razgovor dogoditi spontano i da će bitno utjecati na odluku djeteta da se odupre pritisku vršnjaka. Svakako bih preporučila da ovakve teme budu zastupljene u razgovorima između roditelja i djece od što ranije dobi (naravno, primjereno dobi djeteta). Dijete uvijek treba shvatiti ozbiljno, čak i onda kada nam se čini da problem koji nam opisuje ne bi trebao biti problem - upozorava naša sugovornica te objašnjava da nam se djeca tijekom odrastanja često požale na poteškoće s kojima se susreću i da je to prilika da ih čujemo, pokušamo razumjeti i pružiti im podršku.

- Ako na njihove ''dječje“ probleme odmahnemo rukom jer nam se čine nebitnima, teško možemo očekivati da će nam se u fazi tinejdžerstva obratiti za pomoć ili savjet. Još jedna važna stvar koje mnogi odrasli nisu svjesni jest činjenica da mladi uče po modelu, a to znači da smo upravo mi uzor svojoj djeci. Puno više svojim postupcima, a znatno manje svojim riječima, koje često nisu u skladu s našim ponašanjem. Dakle, ni jedan razgovor ne može zamijeniti ono što mi činimo i kako se ponašamo te kakav zapravo odnos gradimo s djecom - poručuje pedagoginja te naglašava da pritom ne treba izbjegavati razgovor, naprotiv.

Stvari idu nabolje, ali problem je i dalje prisutan

Odavno je poznato da se u školama tijekom velikog odmora te prije i poslije nastave učenici skupljaju kako bi otišli pušiti, no izgleda da su danas stvari malo drukčije. Pedagoginja Sučić Vojnović daje naslutiti da se razlog krije u napretku tehnologije zbog koje djeca ostaju u razredu te se manje druže s vršnjacima.

- U školi radim skoro 19 godina i mogu reći da se druženje učenika za vrijeme velikog odmora jako promijenilo. Ranijih su godina učenici svaki veliki odmor izlazili iz učionice bilo da odu u školsku kantinu po gablec ili pušiti. No razvojem tehnologije u posljednjih desetak godina to se promijenilo. Učenici uglavnom slobodno vrijeme u školi provode koristeći mobilne uređaje - kaže naša sugovornica te dodaje da ipak ima i onih koji ulaze u kategoriju pušača. No ti učenici uglavnom izlaze izvan školskog dvorišta (jer je u unutarnjim i vanjskim prostorima škole pušenje zabranjeno) kako bi zapalili cigaretu.

Kad je riječ o konzumaciji alkohola kod maloljetnika, ona je, nažalost, još uvijek prisutna: - Alkohola ima među mladima, ali uglavnom vikendom. Primijetila sam da se uglavnom pije žestica, i to baš s ciljem što bržeg napijanja, a u svrhu opuštanja i bolje zabave - kaže pedagoginja te dodaje da se nekad dogodi da učenici prije i poslije nastave također popiju koju čašu alkohola.

Maloljetnici do alkohola dolaze uz prešutni pristanak odraslih stoga su češće provjere prilikom prodaje alkohola maloljetnicima nužne. Ipak, postoje i pokazatelji da stvari idu nabolje. Naime, istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije za 2016. godinu pokazalo je da se broj onih koji apstiniraju od alkohola u dobi od 15 do 19 godina povećao u odnosu na 2010. godinu te je veći i od prosjeka EU-a (67% djevojčica i 40% dječaka uopće ne pije alkohol, dok je prosjek EU-a 52% za djevojčice i 26% za dječake).

Mogu li djeca danas izbjeći pritisak okoline?

Uz prisutnost društvenih mreža poput Facebooka i sve popularnijeg Instagrama, tinejdžerima je ponekad zaista teško oduprijeti se pritisku okoline. Stoga se postavlja pitanje: mogu li se mladi uopće oduprijeti svemu tome?

- Mladima zaista nije lako, a naravno da je jedan od razloga koji tome doprinosi razvoj tehnologije i društvenih mreža. One obiluju sadržajima koji mladima šalju krivu poruku o tome što bi trebali biti, kako bi trebali izgledati, kako bi se trebali ponašati da bi se svidjeli drugima oko sebe i slično. U medijskom je prostoru puno manje poticajnih sadržaja za mlade i zato bismo ih trebali učiti kritičkom mišljenju te medijskoj pismenosti - poručuje naša sugovornica i pritom daje savjet roditeljima što poručiti svojoj djeci kako bi se oduprla vršnjačkom pritisku.

- Pristati na nešto što ne želimo samo zato da bismo ugodili drugima znači odustati od sebe i svojih potreba. To mladima treba jasno reći. Također, trebamo im reći da će nas pravi prijatelji prihvaćati upravo onakvima kakvi jesmo i da nam neće zamjeriti ako ne popustimo pod nagovorom. Osobe koje nas prihvaćaju samo zato što radimo ono što one žele, zapravo nam nisu pravi prijatelji. Dobro je o tome voditi računa, a isto tako treba znati da će i oni najuporniji u nagovaranju u nekom trenutku prestati i odustati ako djeca budu dovoljno uporna u zagovaranju svojih potreba - zaključuje pedagoginja Sučić Vojnović.