Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
Powered by HEINEKEN Hrvatska

Poražavajući podaci: rajčicu uvozimo iz čak 17 zemalja!

None Foto: Pexels

Hrvatska uvozi kineski češnjak i grčku lubenicu, dok domaći proizvođači istih namirnica očajavaju. Kako stvari stoje, još uvijek se ne nazire rješenje ovog problema, no neke tvrtke su uvidjele važnost domaće proizvodnje

Do sada ste već bezbroj puta čuli za vapaje malih proizvođača, kojima urod propada jer tvrtke uvoze voće i povrće iz stranih zemalja. Štoviše, statistika govori da rajčicu uvozimo iz čak 17 zemalja, a plaćeni iznos kreće se oko 2 milijarde kuna.

Jabuke iz Poljske, Slovenije, Mađarske...

Državni zavod za statistiku u ožujku je objavio podatak da se najveći uvoz, od 2,4 milijarde dolara, bilježi kod prehrambene industrije te da je u odnosu na godinu prije povećan za 9,5%.

S obzirom na to da toj skupini pripadaju voće i povrće, komentar smo zatražili od profesora s Agronomskog fakulteta - Postoje manja godišnja kolebanja ali u ukupnom uvozu voće i povrće sudjeluju s oko 7% što je u apsolutnom iznosu oko 220 milijuna eura. Ovo se odnosi samo na povrće i voće u svježem stanju, ali ako tome dodamo i prerađevine onda je to znatno više. – kaže profesor Ivo Grgić te dodaje da Hrvatska uvozi sve vrste voća i povrća u različitim količinama i da su vrijednosno od voća najznačajnije banane i agrumi, koji čine nešto manje od polovice ukupnog uvoza voća.

REAGIRAJMO NA VRIJEME Znate li koliko se izvora pitke vode nalazi u Hrvatskoj?

Ako se njih isključi, onda su to jabuka, kruška, marelica i orašasti plodovi. Kad je riječ o jabukama, na policama hrvatskih dućana nalaze se jabuke iz 13 zemalja, među kojima je i Slovenija, iz koje uvozimo 2.581 tonu jabuka. Sada se sigurno pitate zašto uvozimo najobičnije voće poput jabuka, koje itekako dobro uspijevaju i na hrvatskom tlu?

Foto: Pexels

Krumpir uvozimo jer naš nije konkurentan

Stručnjaci tvrde da je stvar u konkurentnosti jer voće nije jedino koje uvozimo u ogromnim količinama. Iako krumpir spada među kulture koje zauzimaju najveći udio površina pod povrćem u Hrvatskoj, njega uvozimo čak iz dalekog Egipta. - Za jedne je krumpir povrće, a za druge ratarska kultura - komentira profesor Grgić te poručuje da ako hrvatski poljoprivrednici proizvedu dovoljnu količinu krumpira, konkurentnu cijenom i kvalitetom, onda neće biti potrebe za uvoženjem. Tvrdi da se to odnosi i na sve druge kulture, kao i kupus, koji je također među najraširenijim povrtnim kulturama, a Hrvatska godišnje uveze preko 1500 tona kupusa.

Što treba napraviti kako bi se situacija promijenila?

No, situacija se može poboljšati i podrškom lokalnoj ekonomiji. Primjerice, tvrtka HEINEKEN Hrvatska, koja proizvodi Karlovačko, nastoji nabavljati domaće sirovine koliko god je to moguće. Tako primjerice za Karlovačko pivo koriste ječmeni slad napravljen isključivo od ječma kojeg su na hrvatskim poljima uzgojili domaći poljoprivrednici. U tom projektu surađuju s tvrtkama Slavonija slad i Poljoprivredno prehrambenim kompleksom. Uz to, za svoj su Karlovačko Natur Radler s okusom mandarine koristili mandarine iz doline Neretve čime su također podržali lokalnu poljoprivredu.

Foto: HEINEKEN Hrvatska Podrška lokalnoj ekonomiji je od iznimne važnosti ne samo za poljoprivrednike, nego i za financijsku stabilnost države. No, izgleda da se ukupna situacija ipak neće poboljšati u skorije vrijeme.

- Postoje dva pristupa pomoću kojih se situacija može promijeniti, ali su malo ostvarivi. Prvi podrazumijeva stalnu, nepromijenjenu domaću potrošnju jer se uvoz onda može smanjiti povećanjem domaće proizvodnje. - kaže naš sugovornik. Kad je riječ o povećanju udjela domaće proizvodnje, profesor Grgić napominje da je to moguće kroz povećanje poslovnog povezivanja proizvođača te povećanje rashladnih i drugih pričuvnih kapaciteta u njihovom vlasništvu, koji se sada nalaze u vlasništvu trgovaca, špekulanata i sličnih.

Drugi je taj da domaća proizvodnja raste znatno brže od sadašnje, a posebno od očekivane domaće potražnje koju će generirati rast turističke potrošnje i dohotka domaćeg pučanstva. - komentira naš sugovornik te dodaje da su i jedan i drugi pristup malo vjerojatni i da će se u srednjoročnom razdoblju nastaviti povećanje uvoza voća i povrća 

- Hrvatska još nije dotakla dno s problemima agrara i teško je očekivati značajniji pomak prema boljem u kraćem vremenu. Lavina lošeg još nije pokupila sve na svome putu i bilo čija i bilo koja obećanja o brzim rješenjima su neopravdana, štetna i neozbiljna.- napominje naš sugovornik. 

Iako predviđanja nisu bajna i konkretne akcije nisu pokrenute, kada bi se velike kompanije okrenule lokalnim proizvođačima, postoje velike šanse da bi stvari ipak krenule na bolje.

Komentari (128)
  • Gledan jučer naš voćar popila 3200 stabala svega (jabuke,voćke..),skore plače jer ga kaže svake godine "netko iz trgovačkog lobija" pokrade.Smeće smo od države!

    25. 4. 2018,   10:52
  • Po kojoj cijeni dobe krumpir iz egipta? Vjerojatno je transport skupilji od samog krumpira i još je taj krumpir konkurencija našem domacem

    25. 4. 2018,   10:13
  • Sramota pored toliko obradive zemlje.Al sve su to politicari krivi.fuj

    25. 4. 2018,   10:15