Do 2100. u svijetu bi moglo biti 2 milijarde klimatskih izbjeglica, a razina mora do tada bi se mogla podići za čak 65 centimetara. Pogledajte projekcije za našu obalu i što bi se moglo dogoditi s pojedinim otocima
Temperatura na Zemlji počela je ubrzano rasti početkom industrijske revolucije. Prema NASA-inu istraživanju, prosječna globalna temperatura Zemlje povećala se za 0.8°C od 1880. godine, a od toga su se čak dvije trećine zagrijavanja dogodile od 1975. godine. Rast temperatura posljednjih desetljeća prati i porast razine mora. Prema NASA-inu 25-godišnjem istraživanju, glavni uzrok podizanja razine mora ubrzano je topljenje leda na Grenlandu i Antarktici.
Razina mora u prosjeku se podigla za čak 7,6 cm od 1992., a na nekim lokacijama i za više od 22,9 cm! U ekstremnom scenariju, odnosno ovim tempom i ako ne poduzmemo ništa, do 2100. godine razina mora podići će se za 65 centimetara, a Zemlja zagrijati za dodatna 3°C. Devedesetih se godina prošlog stoljeća razina mora godišnje podizala za 2,5 milimetra, a u ovom desetljeću godišnje se podiže za 3,2 milimetra. To znači da se u posljednjih 27 godina razina mora povisila za čak 8 centimetara. Teoretski gledano, kada bi se sav led na zemlji otopio, razina mora porasla bi za 55 metara, a to se zadnji put dogodilo prije 40 milijuna godina.
Što će se dogoditi s hrvatskom obalom?
Stanovnici Miamija i New Yorka već sada svjedoče tzv. poplavama na sunčan dan. To su poplave koje nisu povezane s obilnim kišama ili olujama, a u SAD-u im se broj povećao za 300% od 1960-ih godina. Hrvatska ima 6000 kilometara obale, uključujući i otoke, kojih je 1264, i zbog toga nas se itekako tiču pitanja podizanja razine mora. Google Maps 2007. godine omogućio je karte pomoću kojih možete vidjeti kako će izgledati pojedini dio svijeta ako se razina mora podigne. Razinu podizanja sami možete odrediti između 1 i 60 metara, a mi smo ju stavili na 1 metar, odnosno na procijenjeno povećanje do 2100. godine.
Prema istraživanju 24sata u kojemu je sudjelovalo 3652 čitatelja, podizanje razine mora najmanje brine Slavonce (40%), dok poplave najmanje brinu ispitanike "morskih" županija - u Dalmaciji 48,5% i sjevernom Primorju 49,1%. Zbog poplava se najviše brinu stanovnici središnje Hrvatske, njih 58,6%.
Što sve uzrokuje podizanje razine mora?
Izgaranjem fosilnih goriva u atmosferu se ispuštaju staklenički plinovi, koji zadržavaju toplinu, poput staklenika, i zagrijavaju Zemlju. Zagrijavanje na mora utječe na dva ključna načina. Prvo, otapaju se ledenjaci i ledeni pokrovi, zbog čega višak vode odlazi u oceane i podiže njihovu razinu. Drugo, zagrijavanjem vode njezin se volumen povećava, a sada zamislite kakav to ima učinak na površinu veličine naših oceana. Zbog toga je razina mora najniža zimi.
Podizanje razine mora ne možemo usporediti s podizanjem razine vode u kadi prilikom dolijevanja vode zato što se razine mora zapravo ne podižu ravnomjerno. Postoje područja na kojima je razina mora viša nego na drugima, a to je zbog lokalnih faktora kao što su pomicanje tla, vjetrovi i oceanske struje. Primjerice, razina se mora na obali SAD-a podiže, a na Skandinavskoj obali u isto vrijeme opada. Istraživanje je pokazalo da se razina mora brže podiže na Atlantskom oceanu nego na Tihom oceanu, zbog čega su gradovi uz Atlantski ocean ugroženiji.
Zašto je podizanje razine mora opasno?
Osam od deset najvećih svjetskih gradova nalazi se uz obalu, odnosno 44% svjetske populacije živi na udaljenosti od 150 km od obale. Podizanjem razine mora, milijuni ljudi izgubili bi sigurno mjesto za život zbog učestalih poplava i drugih vremenskih nepogoda. U tom bi slučaju brojni gradovi mogli nestati ispod vode - New York, New Orleans, Jakarta, London, Shanghai, Osaka i Venecija samo su neki od njih, a na Kiribatima i Maldivima već sada kreću pripreme za masovnu selidbu stanovništva. Prema istraživanju Sveučilišta Cornell, do 2100. godine 2 milijarde ljudi (jedna petina globalne populacije) mogle bi postati klimatskim izbjeglicama.
Može li se podizanje razine mora zaustaviti?
No kako spriječili katastrofu? Da bismo usporili podizanje razine mora moramo smanjiti proizvodnju ugljičnog dioksida i usporiti globalno zatopljenje. Već sada postoje i druge ideje te pokušaji smanjenja učinaka globalnog zatopljenja. Jedna od ideja pumpanje je vode na površinu Antarktike kako bi se opet zaledila. Međutim težina takvog leda zapravo bi ubrzala otkidanje ledenjaka u oceane. Postoji i ideja da se CO2 prikuplja i skladišti ispod tla, a razmatraju se i načini njegova recikliranja i ponovne proizvodnje za gorivo. No ono što svaki individualac može učiniti za okoliš također je od presudne važnosti. Odnosite se promišljeno i odgovorno prema okolišu, glasno se zalažite za njegovu zaštitu, koristite obnovljive izvore energije i reciklirajte. Svaki dan utječete na svijet oko sebe, pobrinite se da taj utjecaj bude pozitivan.
HEINEKEN Hrvatska za cilj ima stvaranje boljeg svijeta. U pivovari u Karlovcu, za proizvodnju i grijanje koristi se bioplin koji nastaje kao nusproizvod prilikom pročišćavanja otpadnih voda u pivovari, a izgrađena je nova cijev koja bioplin vodi do kotlovnice gdje se spaljuje i koristi kao toplinska energija. Rezultat je smanjenje potrošnje zemnog plina za grijanje i ušteda energije. Dodatno, tvrtka je smanjila i emisiju CO2 od 2008. godine za čak 57%.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
