Kakvu hranu jedemo u Hrvatskoj? Ima li štetnih tvari?

Mnogi se pitaju je li hrana koju konzumiramo uopće zdrava s obzirom na to da se u poljoprivredi koriste razni pesticidi. Nema dvojbe da ostaci pesticida u hrani postoje, no u kojoj mjeri utječu na naše zdravlje i mogu li ga ugroziti? Odgovore smo potražili kod stručnjaka iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Ministarstva poljoprivrede. 

Zašto nam uopće trebaju pesticidi? 

Korištenje pesticida omogućuje proizvodnju više hrane (plodova) na istom zemljištu, a time i veće prinose poljoprivrednicima. Pesticidi služe za zaštitu usjeva od štetočina, korova i gljivičnih bolesti, ali i za sprječavanje štakora, miševa, muha te drugih insekata da ih kontaminiraju. Na taj način poljoprivrednici doprinose proizvodnji raznolike, kvalitetne i cjenovno pristupačne hrane. Bez pesticida bi gubici usjeva bili između 30 i 50 posto, ovisno o usjevu. - Prinosi poljoprivrednih kultura bili bi znatno umanjeni, a kvaliteta plodova bila bi znatno niža - ističu u Ministarstvu poljoprivrede. S tim se slažu i stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". -  Budući da se broj stanovnika na Zemlji neprestano povećava, a prirodni su resursi ograničenog kapaciteta, prestanak korištenja pesticida doveo bi do značajnog smanjenja prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji, što bi posljedično dovelo do povećanja gladi u svijetu - ističu iz Zavoda. 

Koliko je sigurna hrana koju jedemo?

No, to što su pesticidi potrebni za uspješnu i isplativu proizvodnju povrća, voća i žitarica ne opravdava činjenicu da su štetni. Međutim, trebamo imati na umu da krovna tijela koja brinu o sigurnosti hrane i čovjekovu zdravlju kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Europska agencija za okoliš, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Ministarstvo poljoprivrede i Referentni laboratorij za pesticide Ministarstva poljoprivrede redovito provode stroga testiranja i analize pesticida. Štoviše, pesticidi su jedna od najispitivanijih kemikalija u svijetu, a razlog je jasan - eliminacija opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš. Sigurnosni standardi i zahtjevi za njihovo odobrenje nikada nisu bili stroži. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju kako su europski propisi o odobravanju aktivnih tvari pesticida i sredstva za zaštitu bilja puno stroži od propisa u Americi ili drugdje u svijetu. Naime, prije nego što se pesticid odobri za upotrebu, njegovi ostaci mjere se u svim vrstama namirnica kao što su:

- Izmjerene vrijednosti pesticida u hrani uspoređuju se s maksimalno dozvoljenim količinama ostataka pesticida prema uredbi Europske unije. Ako proizvod sadrži ostatke pesticida iznad maksimalno dozvoljenih granica, on se povlači s tržišta ili se ne odobrava njegov uvoz iz trećih zemalja - objašnjavaju iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". 

Detaljnije objašnjenje o sigurnosti hrane dalo je Ministarstvo poljoprivrede. - Prema podacima Nacionalnog programa praćenja pesticida u hrani koje priprema i koordinira Ministarstvo poljoprivrede, samo u 1,2% uzoraka pronađeni su pesticidi iznad maksimalno dopuštene koncentracije (MDK). Vrijednosti MDK-a zakonske su granice i postavljene su daleko iznad toksikoloških granica kao mjera predostrožnosti radi zaštite potrošača. Međutim, neovisno o navedenom, hrana koja sadrži koncentraciju pesticida višu iznad MDK-a smatra se nesukladnom i mora biti povučena s tržišta - ističu u Ministarstvu te nastavljaju:

- Procjenom rizika u samo nekoliko nesukladnih uzoraka od 1,2% utvrđeno je postojanje rizika za zdravlje ljudi. U otprilike 40% uzoraka utvrđeni su pesticidi u koncentracijama ispod vrijednosti MDK-a, dok u okvirno 60% uzoraka nisu pronađeni ostaci pesticida. 

Kako tvrtke provode testiranja?

Kako bismo saznali kako teče proces odobravanja određenog pesticida prije nego što se stavi u upotrebu, kontaktirali smo Fani Bogat, regionalnu voditeljicu za registraciju i razvoj tvrtke Bayer. Prema njezinim riječima, testiranja se provode od samog početka otkrivanja novih tvari, i to posebno za aktivnu tvar i za gotovo sredstvo za zaštitu bilja koje sadrži tu aktivnu tvar, a koje će se kasnije, ako bude odobreno, naći na tržištu. - Testiranje je vrlo dugotrajan, visoko reguliran proces, a sami zahtjevi za testiranjem stalno se mijenjaju i unaprjeđuju. O tome koliko je to složen proces govori i činjenica da od otkivanja nove aktivne tvari do stavljanja gotovog proizvoda na tržište u prosjeku prođe 11 godina - objašnjava Bogat te nastavlja:

- Svaka aktivna tvar, ali i gotovo sredstvo, prolazi kroz niz ispitivanja uključujući fizikalno-kemijska ispitivanja, biološka ispitivanja, toksikološka i ekotoksikološka ispitivanja, te ispitivanja o kemizmu djelovanja na okoliš - kaže Bogat.

- Nakon što tvrtka napravi vlastita testiranja, potrebno je prvo registrirati aktivnu tvar na razini Europske Unije, a ako taj proces uspješno prođe, potrebno je registrirati i gotovo sredstvo za zaštitu bilja u svakoj državi članici gdje se to sredstvo želi prodavati. Ocjenu dokumentacije za aktivnu tvar prvo provodi jedna zemlja članica kojoj je tu dužnost dodijelila Europska komisija. Tek nakon što zemlja članica završi svoju ocjenu, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preuzima dokumentaciju i dodatno daje svoju ocjenu. Nakon EFSA-e ocjena aktivne tvari ulazi u fazu registracije, gdje nadležnost preuzima Europska komisija i o toj aktivnoj tvari glasa, tj. odlučuje hoće li ona biti dozvoljena za primjenu u državama članicama Europske unije - objašnjava Bogat. 

Sve u svemu, propisi, odnosno regulative u Europi koje se odnose na pesticide su među najstrožima u svijetu. - Na tržištu SAD-a još se uvijek mogu naći pesticidi koji su u Europi zabranjeni već dugi niz godina, kao što je aktivna tvar atrazin – herbicid za kukuruz - ističe Bogat te dodaje:

- Također je velika razlika i u tome što se u Europi ovisno o aktivnoj tvari radi ponovna ocjena, odnosno tzv. re-registracija nakon 5, 7, 10 ili 15 godina. U sklopu ovog procesa za sve aktivne tvari rade se nova istraživanja i studije sukladno novim zahtjevima i novim saznanjima - saznajemo od voditeljice za registraciju i razvoj Bayera. 

Je li organska hrana zdravija?

Suprotno općem mišljenju da se u proizvodnji organske hrane ne koriste pesticidi, ekološki usmjerene farme također koriste sredstva za zaštitu bilja, samo ne koriste sintetičke već tzv. biopesticide. Primjerice, u Europskoj uniji trenutno je odobreno 490 tvari za zaštitu bilja od čega je 28 odobreno za upotrebu u ekološkoj proizvodnji. Nekoliko sintetičkih pesticida koji su odobreni za upotrebu na ekološkim usjevima koriste se samo u zamkama za insekte i ne primjenjuju se na tlo i biljke. Ekološka se proizvodnja uglavnom oslanja na preventivne mjere za suzbijanje štetočina i bolesti biljaka, stoga je upotreba pesticida u takvoj proizvodnji znatno niža od konvencionalne proizvodnje. Osim smanjene količine i vrsta pesticida koji se primjenjuju u ekološkoj proizvodnji, glavna je razlika u tome što, za razliku od konvencionalne proizvodnje, ne postoji rutinska primjena pesticida, već se oni koriste onda kada je nužno. 

U svakom slučaju, neovisno o tome gdje kupujete voće i povrće, kako biste uklonili eventualne nečistoće i tragove pesticida, sjetite se prije konzumacije oprati ih vodom. Naravno, na izbor imate i namirnice iz ekološke proizvodnje gdje je upotreba pesticida svedena na minimum, no njihova nutritivna vrijednost ne razlikuje se od voća i povrća iz konvecnionalnog uzgoja. S ovim saznanjima možete i dalje bez straha uživati u zdravoj prehrani punoj voća, povrća i žitarica, a s obzirom da je razina pesticida u hrvatskoj i europskoj hrani izuzetno mala, ni opasnosti od trovanja pesticidima nema.