Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
Powered by Addiko Bank

Kako biste reagirali da vaša djeca pohađaju ovakve škole?

None Foto: Guliver/Shutterstock

U najboljim obrazovnim sustavima na svijetu takve stvari već postoje. Možete li ih zamisliti u Hrvatskoj? Dok čekamo da modernije obrazovanje zaživi i kod nas, predstavljamo zanimljive detalje iz najuspješnijih zemalja u tom području

Zašto su neke zemlje uspješne i bogate, a druge nisu? Dio odgovora bez sumnje leži u činjenici da one uspješne mnogo ulažu u obrazovanje svojih stanovnika. Štoviše, upravo im je ono jedan od glavnih nacionalnih strateških prioriteta. Da smo svjesni mnogih nedostataka svog obrazovnog sustava i da želimo bolje za svoju djecu pokazao je golem interes naše javnosti za kurikularnu reformu. 

Također, moramo prihvatiti činjenicu da bez cjeloživotnog učenja ne možemo napredovati kao pojedinci i društvo. Seminari, edukacije i slično dodatno obrazovanje svima nama bit će potrebni dugo nakon završetka formalnog obrazovanja da bismo u svom poslu ostali konkurentni, a ne postali tehnološki višak. Razmišljajući o reformi obrazovnog sustava i o obrazovanju uopće, dobro je pogledati malo oko sebe, informirati se i naučiti nešto od onih koji to rade bolje od nas. Dok se prilike u kojima živimo ne promijene trebamo raditi na sebi, jer još je Benjamin Franklin rekao "ulaganje u znanje daje najviše kamate". Stoga donosimo posebnosti obrazovanja triju država koje su redovno na vrhu ljestvica u izborima najuspješnijih.

Finska

U Finskoj nije lako postati učitelj i oni su jako cijenjeni, jednako kao liječnici i odvjetnici. Izabire ih se iz grupe od 10 posto najboljih diplomanata koji se potom dodatno obrazuju. Sve su škole javne i besplatne (čak i za strance), a djeci osiguravaju hranu, medicinsku njegu i savjetovanje. Velika je briga posvećena učenicima s posebnim potrebama te se nastoji osigurati da i učenici u najudaljenijim područjima dobiju jednako kvalitetno obrazovanje kao i oni u sveučilišnim centrima. Ne potiče se natjecanje među učenicima, prvi test imaju tek kad napune 16 godina, a domaće zadaće nema. Velika većina učenika prima novčanu pomoć tijekom cijelog školovanja, koje počinje za svjetske pojmove relativno kasno, tek kad dijete navrši 7 godina. Velik dio nastave odvija se na otvorenom. Finci razmišljaju o ukidanju klasičnih predmeta jer smatraju da je za rješavanje većine zadataka pred kojima će se dijete u životu naći potreban multidisciplinaran pristup.

Computer work | Autor: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Južna Koreja

Možda će vas iznenaditi činjenica da se obrazovni sustav u Južnoj Koreji, jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta, ubraja među najučinkovitije. Koliko je korejski sustav ambiciozan i kompetitivan najbolje pokazuje dnevni raspored srednjoškolca. On ima nastavu od 8 ujutro do 9 ili 10 sati navečer, a većina ih još ide u privatnu dodatnu školu kako bi se što bolje pripremili za završni ispit (slično našoj maturi) i upisali na prestižni fakultet jer je konkurencija jako velika. Radni im dan tako završava iza ponoći, nakon što su barem 16 sati proveli u školi. Postoje i televizijski programi s podukama iz engleskog, matematike i ostalih glavnih predmeta kako bi djetetu cijeli dan bio ispunjen učenjem. Na dan kad se piše završni ispit sve je tomu podređeno: promet je posebno reguliran, a ispred škola skupljaju se roditelji koji nervozno čekaju rezultate. Fakulteti su za studente otvoreni 24 sata svakog dana u tjednu tijekom cijele godine. Mnogi studenti dolaze učiti cijele noći, čak i spavaju tamo. Tamna strana ovog uistinu učinkovitog sustava jest ogroman pritisak na učenike koji rezultira maloljetničkom depresijom i samoubojstvima.

Foto: Guliver/Shutterstock

Danska

Zemlja za koju smo se zadnjih godina zainteresirali zahvaljujući dvjema knjigama o tamošnjem, nama neobičnom načinu života i odličnoj rukometnoj ekipi, također je svjetski poznata po vrhunskom obrazovanju. U Danskoj je obrazovanje obavezno za djecu od 7 do 16 godina, a prosječan školski dan osnovnoškolca traje od 8 do 15 sati (za prva tri razreda do 12 h). Osim što ima natprosječno kvalitetno obrazovanje, Danska slovi za jednu od najdemokratskijih zemalja svijeta, što objašnjavaju obrazovanjem u kojem su glavne vrijednosti kritičko razmišljanje i uključivost. Danski sustav obrazovanja također promiče suradnju studenata, koja donosi razmjenu vještina i potiče kreativno razmišljanje.

Foto: Guliver/Shutterstock

U Hrvatskoj danas niti želimo niti možemo doslovno preuzeti ova rješenja. U iščekivanju konačne primjene kurikularne reforme moramo uzeti stvar u svoje ruke i pobrinuti se za dodatnu edukaciju koja će upotpuniti manjkavosti aktualnog obrazovnog sustava. Investicija u znanje uvijek se isplati.

Komentari (25)
  • Koncept škole bez svakodnevne zadaće je dobar samo uz odgovarajući obrazovni sustav. Na naš sustav ukinuti zadaću nebi imalo nikakvih pozitivnih učinaka. Gledala sam reportaže o finskom obrazovnom sustavu i jako mi se sviđa i voljela bih kad bi mi to preuzeli. Kod njih je koncept takav da se nastava u učionici održava 30ak minuta, jer je znanstveno dokazano da sve duže od toga ionako mozak više ne prati, onda djeca idu van i potiče ih se da se igraju, penju na drveče, imaju nekakve zadatke vani. To rade jer je poznato da je kretanje povezano sa učenjem. Djeca koja se penju po drveću razvijaju sinapse u mozgu koje im trebaju za rješavanje matematičkih problema i slično. Poslije ih pitaju o stvarima koje su zapazili dok su se igrali i potiču djecu na razmišljanje i na primjeru njihove igre uče o prirodi, fizičkim i matematičkim zakonima itd. Znači rade primjenjeno učenje. Djeca uče tako da stvarno nešto spoznaju i shvate a ne da samo nabubaju neke zakonitosti napamet. I to znanje im ostaje za cijeli život a ne samo do idućeg testa. Da je taj sustav dobar pokazuju i odlični rezultati finskih učenika na testiranjima znanja. Još su k tome djeca rasterećena i imaju poslijepodne vremena za npr. sportske aktivnosti, koje su opet dobre za njihov razvoj.

    1. 2. 2019,   14:28
  • Mala kad dođe doma,odmah se baci na zadaću,,i to je horor koliko zadaće svaki Božji dan imaju,,,još kad dođe petak,da ima malo odmora,,i petkom imaju gomilu zadaće,,,

    1. 2. 2019,   11:44
  • Naučiš napamet i to je to kod nas,inteligencija nije bitna. A mi inteligentniji znamo da na svijetu inteligencija je napredak i budučnost zemlje. Dokaz su Tesla,Einstein... i svi drugi znanstvenici koji nisu učili ništa napamet a iznad prosječno su bili inteligentni te obilježili povijest čovječanstva. Sadašnji obrazovni sustav vode desetlječima nesposobni zbog toga nam je i školstvo takvo nesposobno

    1. 2. 2019,   13:01