Ako LNG terminal ne bude bio isplativ, plaćat će ga građani

Potrošači plina u Hrvatskoj plaćat će čak polovicu operativnog troška, odnosno troškova poslovanja budućeg LNG terminala u Omišlju na Krku. Računica je to koju je u četvrtak iznijela direktorica LNG-a Hrvatska Barbara Dorić tijekom obilaska gradilišta terminala. Troškovi terminala, koji će početi raditi u siječnju 2021., bit će oko 13 milijuna eura na godinu.

Prihod od zakupa kapaciteta terminala bit će oko sedam milijuna, a ostatak, gotovo polovicu, pokrivat će potrošači. Svima će se na računima za plin naplaćivati SOS naknada koja se naplaćuje ako se kapaciteti nedovoljno zakupe.

NAKON PRVE PRIJAVE Omišalj: Inspekcija je počela nadzor gradnje LNG terminala

To znači, ako se terminal ne popuni i ne bude dovoljno zakupaca koji će preko njega kupovati plin, to će se preliti na račune hrvatskih potrošača plina te će im se naplaćivati ova SOS naknada.

Naknada će, kaže Dorić, koštati oko 35 kuna po kućanstvu na godinu. Smanjivat će se sa povećanjem zakupa. 

'Sve je po zakonu' 

Jedini zakupci, koji će preko terminala kupovati plin, zasad su HEP i INA. Zakupili su pola milijarde kubika od ukupno 2,6 milijardi.

U LNG-u Hrvatska i dalje tvrde da je terminal rentabilan, odnosno isplativ, a gradit će se novcem EU-a - sto milijuna eura. Dodatno, država će dati još toliko, a državne tvrtke HEP i Plinacro dat će ostatak od oko 30 milijuna eura. Građani će, pak, plaćati polovicu operativnih troškova budućeg terminala. 

SADA JE I SLUŽBENO Mađarska je dala ponudu za kupnju 25 posto LNG terminala

U obilasku gradilišta novinari su u četvrtak vidjeli gradnju betonskih pilota za buduće pristanište, odnosno pristan.

 Na njega će biti vezan brod - plutajući terminal, na koji će se, zatim, privezivati tankeri s plinom. Iako je sva prethodna dokumentacija predvidjela gradnju betonskih kesona, odnosno betonskih blokova, ipak se grade piloti.

U LNG-u Hrvatska kažu da je sve po zakonu, što je potvrdio i Državni inspekorat. Nije zabilježio nikakve nepravilnosti. Na teren je inspekciju pozvala omišaljska načelnica Mirela Ahmetović. 

Studija je samo preidejno rješenje 

Profesor s Građevinskog fakulteta Neven Kuspilić potvrdioje danas kako su kesoni (blokovi) na pristanu robusnije, a time imanje ranjivo rješenje, no to ne znači da nisu zadovoljeni uvjeti gradnje. Kako je ranije pisao Express, belgijska tvrtka, od koje je LNG Hrvatska naručio studije, potvrdila je kesone kao rješenje. Dorić odgovara kako je ta studija samo predidejno rješenje.

ORAH I EUROPSKA ZELENA STRANKA 'LNG terminal ne smije ugrozit zdravlje hrvatskih građana'

Stručnjaci s kojima je Express razgovarao tvrde da piloti ne mogu izdržati veliki pritisak u slučaju nesreća, kao što je udar tankera u terminal. U LNG-u Hrvatska tvrde da se u slučaju nesreće i kesoni mogu prevrnuti, a da će pravila ulaska na terminal spriječiti bilo kakvu nesreću. Nebitni su, kažu, temelji pristana ako je sve drugo zadovoljeno. Osim konzorcija Pomgrada, GP Krka i STSI, koji gradi pristan, na natječaj za gradnju se javila i još jedna, francuska tvrtka, koja je nudila gradnju kesona. Njezina je ponuda bila skuplja i s manje garancija, kaže Dorić. Ističe i da bi gradnja kesona usporila otvaranje terminala. I to je, po svemu sudeći, bio razlog odabira konzorcija koji gradi pristan, a koji je predložio betonske pilote umjesto kesona.

Terminal će koštati oko 233 milijuna eura 

Brod za uplinjavanje je sad u šangajskom brodogradilištu na prenamjeni iz tankera u plutajući terminal preko kojeg će se plin iz tekućeg, vraćati u plinovito stanje. Na Krk bi trebao stići u listopadu 2020.

Terminal će koštati oko 233 milijuna eura. Radovi na pristanu koštaju gotovo 59 milijuna eura, a brod 160 milijuna. Oko 14 milijuna predviđeno je za troškovi zemljišta. 

Pokretanje videa...

00:28

Nagradna igra: Osvoji Suzuki Ignis