BDP i u drugom tromjesečju porastao za više od 2 posto?

Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i doprinosu turizma, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju ponovno poraslo više od 2 posto, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem mjeseca prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.

Bit će to već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,7 posto na godišnjoj razini.

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Snažan rast potrošnje i turizma 

Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 22 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u drugom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Osobna potrošnja ohrabrena je dobrim rezultatima u turističkoj predsezoni i sezonskim poboljšanjima na tržištu rada, dok na realan raspoloživi dohodak pozitivno utječe i nastavak pada prosječnih cijena potrošačkih dobara", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama izosila je za lipanj 5.686 kuna, što je realno 2,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

Osim zbog rasta plaća, jačanje potrošnje zahvaljuje se deflaciji i niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.

Makroekonomisti ističu i kako su u prvom dijelu godine ostvareni odlični rezultati u turizmu. U prvih šest mjeseci broj noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima viši je za 4,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, te je dosegnuo 16,5 milijuna.

 Prihodi od turizma mogli bi ove godine dosegnuti rekordnih 8 milijardi eura, procjenjuju makroekonomisti, a "prelijevanje pozitivnih učinaka dobrih rezultata u turizmu odrazit će se na sastavnice BDP-a, osobito osobnu potrošnju", navodi se u anketi Hine.

Rast industrijske proizvodnje usporio

 Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja je u drugom tromjesečju porasla 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je industrija skočila 6,8 posto, no proizvodnja neprestano raste već 17 mjeseci zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.

 "Nešto sporiji rast BDP-a nego u prvom kvartalu predviđamo zbog usporavanja dinamike rasta industrijske proizvodnje i nižeg rasta izvozne aktivnosti, uz jačanje uvoza roba pri povećanoj domaćoj potražnji", navodi jedan od makroekonomista.

 Robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP. Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prvih šest mjeseci 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 43 milijarde kuna.

 To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 3,1 posto, na 71 milijardu kuna.

 Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 28 milijardi kuna, što znači da je bio 3,4 posto viši nego u istom razdoblju lani.

 "Dinamiku rasta domaćeg gospodarstva mogla bi blago usporiti nešto viša prošlogodišnja baza u promatranom razdoblju te očekivano dinamiziranje robnog uvoza", navodi se u anketi Hine.

Nastavak rasta investicija

 Pozitivno bi na BDP trebao utjecati i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 4,3 posto na godišnjoj razini, četvrti kvartal zaredom. 

 "Rast BDP bit će, među ostalim, podržan investicijskom aktivnošću, dijelom potaknutom i boljim korištenjem sredstava iz europskih fondova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

 Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 3,1 posto u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

 I dok se od investicija očekuje poticaj BDP-u, analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje, koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,6 posto na godišnjoj razini.

 "Doprinos državne potrošnje mogao bi biti zanemariv u ovoj godini, s obzirom na ograničenu aktivnost države zbog utjecaja privremenog financiranja, a potom razdoblja tehničke Vlade", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Povećane procjene za 2016.

 Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvom polugodištu, gotovo svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

 Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,1 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 1,4 posto.

 Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1,8 do 2,3 posto.

 I Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je nedavno procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 2,3 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

 Ekonomski institut Zagreb (EIZ) i Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuju, pak, rast hrvatskog gospodarstva za 1,9 posto, dok Europska komisija procjenjuje da će rast BDP-a iznositi 1,8 posto.

 Sve te procjene blizu su procjenama Vlade, koja je proračun u ovoj godini temeljila na očekivanom rastu gospodarstva od 2 posto.

Pozitivni i negativni rizici

 Pozitivno do kraja godine na gospodarstvo, smatraju makroekonomisti, utjecati još jedna dobra turistička sezona i nastavak rasta potrošnje.

 "Pozitivan doprinos dat će uspješna turistička sezona, a do kraja godine očekujemo i zadržavanje pozitivnog trenda rasta osobne potrošnje te potvrdu trenda oporavka investicija, uz zasad limitiran negativan utjecaj političke situacije na investicijsku aktivnost", navodi jedan od makroekonomista u anketi.

 No, puno toga ovisit će i o vanjskom okruženju, poput rasta gospodarstva EU-a, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera, i kretanja cijena nafte.

 "Usporavanje rasta na globalnoj razini, uz očekivani blagi rast cijena energenata na svjetskom tržištu, u nastavku će godine utjecati na usporavanje dinamike gospodarskoga rasta u Hrvatskoj", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.